Povežite se sa nama

FOKUS

DOMETI CRNOGORSKE PRAVDE: Nekom suze, nekom biseri

Objavljeno prije

na

Dok su hapsili službenika ANB-a Petra Lazović, bivši ministar Branko Vujović primao je državno odlikovanje, kojem ga je udostojio  predsjednik države i tranzicioni saborac lično. Tanka je ovdje linija između zloupotrebe položaja, pritvora i državnog odličja. Zato treba biti na oprezu dok i aktuelni slučajevi borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala ne dobiju sudski epilog

 

U pritvoru u Spužu, nakon par visokopozicioniranih sudija, univerzitetskih profesora, stečajnih upravnika, po kojeg biznismena i političara, nekoliko profesionalnih vojnika, carinika i državnih činovnika, od skora pristižu i policajci. Odnosno, pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Službenik ANB-a Petar Lazović u pritvoru se pridružio Vesni Medenici, Blažu Jovaniću, Veselinu Vukotiću, Božu Mihailoviću, Đoku Rajkoviću, Dušku Peroviću, Seadu Šahmanu, Snežani Jović, Saši Zejaku… Svi oni su, donedavno, na ovaj ili onaj način predstavljali državu i branili njene ineterese, pazeći da ne zaluta na putu reformi i evroatlantskih integracija. U pritvor su završili  osumnjičeni za zloupotrebu položaja i druga teška krivična djela. Sada i Lazovića Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči za više krivičnih djela među kojima su stvaranje kriminalne organizacije, trgovinu drogom, krijumčarenje oružja, zloupotrebu službenog položaja.

Policija, po nalogu SDT-a traga za policajcem Ljubom Milovićem, Lazovićevim prijateljem i kolegom iz državne službe i, navodno, ilegalnog biznisa. On je za sada u bjekstvu. Baš kao i nekadašnji predsjednik parlamenta i potpredsjednik Vlade Svetozar Marović, biznismen Duško Knežević, bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević, nikšićki policajac Nemanja Koprivica… Da ne pominjemo one kojima je bjekstvo od pravde u opisu redovnog posla, poput navodnih vođa kotorskih narkoklanova Radoja Zvicera, Jovana Vukotića i desetina njihovih saradnika.

Neki će, konačno, na vlastito suđenje po optužnici SDT-a krenuti od kuće, nakon što im je pritvor ukinut (biznismen Dragan Brković sa sinovima, bivši direktor ANB-a Dejan Peruničić), ili nikada nije ni bio određen – zbog uticaja više sile (Generalni sekretar predsjedništva Milutin Migo Stijepović ili, do oslobađajućih presuda, bivši ministar i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša). Najuticajniji, a po pravilu je riječ o pripadnicima bivše ili aktuelne političke elite, neometano  obavljaju svoj posao neopterećeni istragama koje traju godinama (Ivan Brajović, Petar Ivanović, Branimir Gvozdenović…). Sa priličnom izvjesnošću da će biti odbačene (slučaj Prva banka). Ili trajati dok predmeti ne odu u zastaru. Onako kako je, recimo, okončana istraga u slučaju Limenka. I kako će, čini se, biti okončane sve istrage i izviđaji vezani za Mila Đukanovića (garancije KAP-u, Možura, Prvi milion, Pandora papiri…).

Uglavnom,  to što je neko osumnjičen a i pritvoren –  po pravilo zbog učešća u aferama o kojima je javnost preko medija upoznata koji mjesec, ili čak godinu ranije – ne znači da će se stići barem do podizanja i potvrđivanja optužnice. A  još manje obećava pravosnažnu osuđujuću presudu. Ili adekvatnu javnu satisfakciju, koja je izostajala u slučajevima kada su se na optuženičkoj klupi (a ne rijetko i u pritvoru) našli oni koji nijesu bili miljenici režima, da bi potom bili pravosnažno oslobođeni. Sa druge strane, na sva zvona su oglašene oslobađajuće presude Mićunoviću, Šariću, Kalićima, Obradoviću, Ivanoviću, Mugoši… Prećutane su samo očigledne greške u postupku koje su, nerijetko, dovele do oslobađajućih presuda.

Nekim političarima ipak je i ovo dovoljno.

,,Uprkos brojnim opstrukcijama sa svih strana, velika satisfakcija je kada pravda zakuca na vrata onih koji su se u prethodnom periodu položajima u državnom aparatu sakrivali od pravde i uz evidentne dokaze koje su izlazili u javnost činili pronevjere i teška krivična djela”, saopšteno je iz GP URA nakon privođenja Petra Lazovića (njegov advokat tvrdi da se službenik ANB-a dobrovoljno predao). Iz URA-e su, dodatno, ustvrdili kako ,,u borbi za pravdu” naspram sebe imaju ,,gotovo sve, pa čak i one koje smatraju partnerima u tom procesu”. Da bi slavljeničko saopštenje zaključili tvrdnjom: ,,Ovakva hapšenja su najbolji odgovor svima njima (a u prvom redu Demokratskoj Crnoj Gori koja je neskriveno sve vrijeme opstruirala ovaj proces i malicioznim konstrukcijama željela da osujeti napore URA-e i našeg lidera u ovom postupku). Pravda je konačno profunkcionisala…”.

Bilo bi dobro kada bi iz URA precizirali kakve su to, tačno, napore oni i njihov predsjednik, a naš premijer Dritan Abazović,  uložili u, recimo, hapšenje Vesne Medenice, Veselina Vukotića ili ovonedjeljno privođenje sina Zorana Lazovića, i da  pobroje članove zakona u kojima su našli utemeljenje za svoj (vaninstitucionalni?) doprinos. Pošto je, po Ustavu, pravosuđe odvojeno od izvršne i zakonodavne vlasti.

U suprotnom, stavovi GP URA će samo ići u prilog onima koji tvrde da su skorašnje aktivnosti Specijalnog tužilaštva politički motivisane i ,,naručene” po istom principu po kome su, ranije, DPS vlasti tužilaštvo održavale u stanju svojevrstne hibernacije. Već se, uostalom, spekuliše sa tajmingom ovogodišnjih velikih hapšenja koja se, navodno, poklapaju sa interesima premijera Abazovića da se neke priče dodatno naglase (zapljene cigareta i narkotika) ili skrajnu u drugi plan (dijeljene funkcija po porodičnim i partijskim vezama, Temeljni ugovor).

Demonstraciju toga imali smo ove nedjelje u parlamentu, kada su iz (zvanične) opozicije premijera pitali da li je istina da je predsjedniku Đukanoviću, u jeku aktuelne krize vladajuće većine, prijetio hapšenjem, pominjući podatke iz dešiforvanih razgovora sa SKY aplikacije. Naravno, Abazović je to demantovao. Ali, perje je rasuto.

Za razliku od prethodnika, Milivoja Katnića, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović nema običaj da se o započetim istragama i podignutim optužnicama, bile one potvrđene ili ne,  hvali pred novinarima i TV kamerama. Od njega nijesmo čuli nijedne riječi o hapšenjima koja su na noge podigla Crnu Goru, ali  ni o spekulacijama da je sve to dio političkog dogovora (dijela) vladajuće većine i uticajnih predstavnika međunarodne zajednice. Sa, moguće je, neizvjesnim epilogom u eventualnom sudskom postupku.

Nezvanično, sagovornici Monitora bliski SDT-u kažu da je Novović poprilično nezadovoljan time što političari svojataju rad tužilaštva i policije, dajući njihovom angažmanu prepoznatljive partijske boje. Time omalovažavaju postignute rezultate i, praktično, poništavaju propisane zakonske odredbe i izrečena obećanja o nezavisnosti crnogorskog pravosuđa. Ostaje da se vidi da li će Vladimir Novović, tim povodom, povući neki konkretan potez. Javno se distancirajući od izvršnih vlasti, onoliko koliko je  obavezan da uradi po službenoj dužnosti.

Milo Đukanović igra svoju igru. Nakon što je tužilaštvu spočitao revanšizam i priprijetio odmazdom (neki su sve to razumjeli kao poruku uhapšenim saradnicima višestrukog premijera da ćute i budu strpljivi pošto nijesu ostavljeni na cjedilu), predsjednik države povukao je još jedan spektakularan potez. Ordenom crnogorske zastave Đukanović je odlikovao Branka Vujovića, bivšeg direktora Agencije za privatizaciju i ministra ekonomije u jednoj od njegovih vlada

Riječ je o čovjeku koji je u dijelu javnosti upamćen kao grobar velikog broja državnih preduzeća i, uz Veselina Vukotića, sinonim za neuspjelu privatizaciju najvrjednijih među njima (KAP, Jugopetrol, Željezara...). Uostalom, Vujović je u aprilu prošle godine privođen u SDT ( i pušten istog dana) u sklopu istrage o nezakonitim državnim garancijama koje je Đukanovićeva Vlada krajem prošle decenije dala tadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (riječ je o 130 miliona eura koji su, kasnije, uvećani za iznos dospjelih kamata pali na teret državnog budžeta). Prethodno mu je, skupa sa Vukotićem, suđeno zbog nezakonitih radnji tokom privatizacije Jugopetrola. Oslobođeni su uz obrazloženje da nijesu sami kršili zakon.

,,Zapažen je njegov doprinos u periodu transformacije privrednog i političkog sistema Crne Gore u vrijeme i nakon raspada SFRJ, posebno na dužnosti direktora Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja”, obrazložio je Đukanović dodjelu ordena nekadašnjem saradniku, naglašavajući kako je Vujović ,,dao doprinos stvaranju ekonomskih uslova za obnovu državnosti Crne Gore, kao i za njen savremeni razvoj na evropskom putu”.

Da izdvojimo jednu crticu iz tog doprinosa. U julu 2009. Branko Vujović je sa predstavnicima MNSS, tadašnjih vlasnika Željezare koji su nikšićku kompaniju odveli u stečaj i bankrot, potpisao Protokol u kome se (stav devet) navodi: ,,Svaka strana je saglasna i garantuje da neće preduzeti bilo kakve pravne radnje protiv druge Strane i druga Strana neće biti ugrožena u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji (bilo stvarnih bilo navodnih)”. Istovremeno je konstatovano da MNSS nije izvršila preuzete obaveze o investiranju u nikšićku kompaniju i dogovoreno je da ih Vlada pomogme garancijama od 25 miliona (ni jedan cent nije vraćen državi). Naknadno se ispostavilo da je većina tog novca poslužila za vraćanje dugova MNSS-a Prvoj banci.

Eto koliko je tanka linija između pritvora i državnog odlikovanja. Zato treba biti na oprezu dok i aktuelni slučajevi borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala ne dobiju valjan sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ  

Komentari

FOKUS

DRUGI KRUG: Čiji je rezervoar puniji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će biti vrijeme poslije Đukanovića zavisiće od dubine posrnuća ovog društva, i od kapaciteta onih koji ga nasljeđuju. Budućnost nije zagarantovana. I zavisi od svih nas.  Sigurno je:  vrijeme je da Đukanović ode. Uz ostalo,  i zbog  svih onih koji žele bolju Crnu Goru, a nisu zadovoljni učinkom  postavgustovske vlasi. Ta vlast za   duže od dvije godine nije uspjela da donese suštinske promjene. Đukanović joj je  izgovor za sve

 

U nedjelju ćemo imati novog predsjednika. Ili  novog – starog. Pobjeda Jakova Milatovića ili Mila Đukanovića,  zavisiće od  njihovih „rezervoara“, kako je to sročio aktuelni predsjednik. U prevodu – glasova onih koji iz različitih razloga nijesu glasali za ova dva kandidata u prvom krugu. Pobijediće onaj čiji rezervoar bude – puniji.

Đukanović očekuje podršku dijaspore, krajeva u kojima ima tradicionalnu podršku a čija je izlaznost u prvom krugu bila mala, te glasača SDP-a.

Milatović, polaže nade u one koji su u prvom krugu glasali za predsjedničke kandidate iz redova avgustovskih pobjednika, kada je na izborima 2020, nakon tri decenije, pao Đukanovićev DPS. Nakon čega je on preuzeo funkciju ministra ekonomije u Vladi Zdravka Krivokapića.

Matematika kaže da su brojke na Milatovićevoj strani. Avgustovski pobjednici i u međuvremenu izrasla Evropa sad, partija iz čijih redova dolazi Milatović, zbirno imaju većinu u odnosu na Đukanovića, kako u prvom krugu predsjedničkih, tako i na lokalnim i parlamentarnim izborima od avgusta. No, kako politika nije matematika, posebno ne domaća, u obzir se moraju uzeti i drugi faktori koji trku u nedjelju čine neizvjesnijom nego se na prvi pogled čini.

U posebnom predizbornom fokusu je dijaspora. Odnosno koliko je ona zaista Đukanovićev – rezervoar. Prema podacima Uprave za saradnju sa dijasporom, u inostranstvu je oko 150 hiljada građana koji imaju pravo glasa u Crnoj Gori.

Đukanović je  pojasnio da se do sad nije „naprezao“ , jer  „ne treba dodavati gas do daske u prvom krugu”.  Sad kad doda gas, imaće, prema sopstvenoj računici –  40 hiljada dodatnih glasova iz dijaspore.  Neke druge računice, međutim, kažu, da Đukanovićev rezervoar nije toliko pun da ga dovede do cilja. Oni koji podržavaju Milatovića, tvrde da Đukanović ne može dobiti ni –  četiri hiljade glasova iz dijaspore.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Mnogo toga je na Milatovićevoj strani kada je u pitanju ishod izbora  2. aprila. No stvari nijesu završene, i Milatović ne smije unprijed slaviti. Đukanović je, odmah, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora poručio  kako se uzda, u kako ih je nazvao neiskorišćene rezervoare podrške. ,,Jasno smo prepoznali određene rezervoare biračke podrške koji nijesu aktivirani u prvom krugu. Znamo gdje su ti džepovi buduće podrške u drugom krugu i radićemo na tome da se aktiviraju”, kazao je.

Rezervoari o kojima govori Đukanović, smatraju analitičari su – glasovi koje je osvojila kandidatkinja SDP-a Draginja Stanković Vuksanović, potencijalno glasovi onih koji nijesu izašli u prvom krugu u krajevima u kojima Đukanović ima tradicionalnu podršku, te glasovi dijaspore, koji  takođe nijesu iskorišćeni u prvom krugu. Em je Đukanovićev prolazak dalje bio sasvim izvjestan, em putovanja do domovine i nazad koštaju.  Ubačena rezerva  mogu biti i glasovi koji su namjenski i uzaludno u prvom krugu udijeljeni Mandiću. Analitičari takođe napominju  da će Đukanović učiniti sve kako bi pobijedio Milatovića, pošto su ovi izbori za njega igra na sve ili ništa.

Milica Kovačević, izvršna direktorica CDT-a kaže da niko nema podatak koliko državljana Crne Gore u inostranstvu ima pravo glasa.

,,Ovo pitanje se potpuno ležerno uzima u okolnostima dovođenja i odvođenja… Važno je kazati da Crna Gora ima veliki broj državljana koji nijesu odjavili prebivalište i žive u zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike, ali žive i u susjednim zemljama. Sve različite politike su te građane do sada tretirale na ovaj način – kao korisnu masu za mobilizaciju u slučaju izbora…”.

V.d. pomoćnika direktora Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi, saopštio je da je poziv dijaspori da glasa u drugom krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori zloupotreba i da se ona neće u velikm broju odazvati. ,,Neće doći ni dvije hiljade ljudi. I vjerujte da brojka koju očekuje Đukanović neće biti toliko na njegovoj strani, već da i naša dijaspora razumije ove procese i da žele da konačno i Crna Gora postane članica EU”, saopštio je on.

Koliki je ,,rezervoar” Đukanovića, vidjećemo. Jasno je da Milatović  računa na glasove koje su u prvom krugu dobili kandidati iz redova avgustovskih pobjednika –  Andrija Mandić, Aleksa Bečić i Goran Danilović. Ukoliko tu podršku dobije, njegova pobjeda je sasvim izvjesna. Mandić je u prvom krugu osvojio 19 posto glasova, Bečić 11, Danilović 1,4 odsto.  Više nego dovoljno da pobijedi Đukanovića.

Pitanje, međutim, koje se takođe postavlja ovih dana je – koliko je podrška dijela avgustovskih pobjednika  deklarativna, a  koliko stvarna.  Za sada je Milatović dobio deklarativnu podršku od svih avgustovskih pobjednika.

,,Demokratska Crna Gora će u drugom krugu predsjedničkih izbora podržati kandidata Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića, poručio je predsjednik partije Aleksa Bečić. On je saopštio da je tu odluku, o ,,bezrezervnoj podršci Milatoviću”, donio Glavni odbor partije.  ,,Nedvosmislenu podršku Milatoviću” dala je i URA, partija na čijem je čelu premijer Dritan Abazović, i koja je u prvom krugu podržala Bečića, koji je osvojio 11 odsto glasova. Očito ni to nije pomoglo. Na avgustovskim izborima 2020, Demokrate, odnosno koalicija Mir je naša nacija osvojila je 12, 5 odsto glasova, a lista Crno na bijelo, koju je predvodila URA 5,53 glasova. To je sedam posto glasova više nego što je Bečić dobio na predsjedničkim izborima.  Analitičari ukazuju i da je jedna od poruka građana na ovim izborima  –  nezadovoljstvo zbog načina na koji je parlamentarna većina iz avgusta vršila vlast.

Podršku Milatoviću  najavila je i Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Socijalistička narodna partija…

Pod posebnom lupom javnosti je glasna, nekako isuviše glasna, podrška Demokratskog fronta. Mandić je odmah nakon prvog kruga pozvao glasače da glasaju Milatovića u drugom krugu,  čak je i osvanuo bilbord DF-a kao podrška Milatoviću. No primijećeno je da  lideri DF-a u pozivima glasačima da daju  podršku Milatoviću, uvijek napomenu  i ,,opravdanu ljutnju” na Evropu sad  „zbog izjednačavanja DPS-a i DF-a“, te naglašavaju da će oni biti zaslužni za Milatovićevu pobjedu.

,,Molim hrabre i odane borce protiv Mila Đukanovića i svega što on simbolizuje da bez izuzetka poslušaju poziv Andrije Mandića i da pored sve opravdane ljutnje, daju konačni doprinos našoj zajedničkom cilju”, saopštio je ove sedmice funkcioner Slaven Radunović. On je dodao da ,,razumije bijes kod pristalica Fronta kad neko bazira kampanju na jednačini DF=DPS”.

,,Ali, ne dozvolite da vas neka ‘Milojkova baba’ skrene sa puta koji smo mi zacrtali, utabali, asfaltirali”, napisao je Radunović na Fejzbuku. Ovakvo, preglasno prisvajanje Milatovićeve pobjede, od strane lidera DF-a,  u realnom  svijetu, ne smeta Đukanoviću. Naprotiv. On se nada da to može  podstaći neke neodlučne birače suverniste, da  u drugom krugu prelome i glasaju za njega.

Da partnerstvo Đukanovića i Mandića postoji, sugerišu i podaci sa terena, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora.  Jedna od ,,enigmi” prvog kruga je svakako i izborni uspjeh Andrije Mandića u Tuzima.

Prema preliminarnim podacima Opštinske izborne komisije (OIK), Mandić je u Tuzima imao 827 glasova, odnosno podržalo ga je 13,4 odsto ukupno izašlih birača. Na lokalnim izborima u toj opštini 5. marta, DF nije ni učestvovao.  Mandić dobar rezultat u Tuzima vidi kao odgovor građana na njegov poziv da, kako kaže, zajedno grade novu Crnu Goru. Građanski aktivisti i partijski zvaničnici iz te opštine ukazuju da bi po srijedi mogla biti  politička trgovina. „Meni je najzanimljivije to što je Mandić  te glasove dobio u mjestima gdje su birači na lokalnim izborima dominantno glasali za Albanski forum,” prokomentarisao je te rezultate građanski aktivista Dževdet Pepić. ,,Da li je to preko lokalnih političara, kojima je odgovaralo da Mandić  bude u drugom krugu ili je to neka vrsta usluge Đukanovića? Zna se da su Tuzi tradicionalno većinski za Đukanovića”, smatra on.  Funkcioner Demokrata  Štjefan Camaj  za rezultat Mandića u Tuzima nema dilemu. On je ocijenio je da je ,,jasno da je ovo inženjering DPS-a”.  I njihov pokušaj  da se  u drugi krug izbora, kako kaže,  ugura Andrija Mandić.

Milatović je nesporan favorit. Ali ishod trke  u drugom krugu predsjedničkih izbora nije tako unaprijed poznat kako se na prvi pogled čini. Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće, svakako, od njihovih „rezervoara“. Očitih i skrivenih.

 

Milatoviću se dodjeljuje policijsko obezbjeđenje

Predsedničkom kandidatu Pokreta Evropa sad (PES) Jakovu Milatoviću biće dodeljeno policijsko obezbeđenje, koje je tražila njegova partija zbog bojazni da je fizički ugrožen, pišu Vijesti.

Vlada će o tome odlučiti na telefonskoj sednici ove sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Ta Vladina odluka biće privremena, sve dok Agencija za  nacionalnu bezbednost (ANB) i Uprava policije ne urade procjenu bezbijednosti.

“Ministarstvu unutrašnjih poslova – Upravi policije je dostavljen zahtev od strane Pokreta Evropa sad koji je potpisala potpredsednica Olivera Injac, za izradu bezbednosne procjene stepena ugroženosti gospodina Jakova Milatovića. Postupak po ovom zahtevu je u toku”, saopštili su iz MUP-a.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok ostali kandidati strepe hoće li ući u drugi krug izbora, Đukanović, kome je taj krug izvjestan, sada vodi presudnu bitku. Njegova  najveća šansa  je prolazak u drugi krug Andrije Mandića, pošto lider DF-a,  prema analizama,  ne može u tom krugu računati na onoliko širok opus glasača kao Milatović i Bečić. Partnerstvo je, očito,  sklopljeno.  Ako uspije, biće to izgubljena šansa za Crnu Goru

 

Hoće li sad već očigledno partnerstvo lidera DPS-a i aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera DF-a, deklarisanog ljutog Đukanovićevog neprijatelja, Andrije Mandića, uspjeti ili doživjeti poraz, znaćemo u nedjelju 19. marta, kada se održava prvi krug predsjedničkih izbora. Ovo su najneizvjesniji predsjednički izbori od 1997. godine, kada je Đukanović u drugom krugu, pobijedio Momira Bulatovića.  Od tada, kandidati DPS-a pobjeđivali su u prvom krugu. Jasno je da će ovi izbori imati i drugi, neizvjestan krug.  Mogu donijeti konačni pad Đukanovića, čija je partija na parlamentarnim izborima u avgustu 2020.  izgubila tridesetogodišnju vlast. Njegova eventualna pobjeda značila bi puno i za DPS, i njenu borbu za povratak na vlast.

Đukanovićevo i Mandićevo  savezništva postalo je vidljivo još kada je Državna izborna komisija (DIK) odlučivala o kandidaturi Milojka Spajića, lidera pokreta Evropa sad.  Spajića su mnogi analitičari smatrali favoritom, pogotovu nakon poraza DPS-a na izborima u Podgorici i  odličnog rezultata njegove partije.  Spajićeva kandidatura je odbijena glasovima DPS-a i njihovih tradicionalnih partnera u DIK-u, ali i uz pomoć uzdržanosti predstavnika Mandićevog DF-a i Socijalističke narodne partije.  Iako je Spajićevo dvojno boravište i državljanstvo zbog kojih je odbijena njegova kandidatura  ozbiljna tema za MUP, a njegovo dotadašnje  varanje da ih nema, tema za javnost, DIK je na ovaj način napravio presedan. Uključio je  državne organe Srbije u proces (čitaj: Aleksandra Vučića) i prekršio domaće zakone. Cilj je postignut – Spajić je  uklonjen.  Đukanović koji do tada nije bio obznanio kandidaturu, odlučuje da se kandiduje.

Potreba za Đukanovićevim i Mandićevim partnerstvom, tu nije prestala.  U ime Evrope sad, kandidaturu je podnio Jakov Milatović, koji je predvodio tu partiju na  pobjedničkim izborima  u Podgorici a koji, takođe, prema istraživanjima, ima ozbiljne  šanse da pobijedi Đukanovića ukoliko uđe u drugi krug.  To važi i za Aleksu Bečića,  kandidata Demokrata.  U podjeli glasova između Milatovića i Bečića, u prvom krugu, šansu vide i Đukanović i Mandić.  Andrija Mandić u drugom krugu,  za Đukanovića je najpoželjnija opcija, imajući u vidu da lider DF-a u drugom krugu izbora, prema analizama,  ne može računati na onoliko glasača kao Milatović i Bečić. To se Đukanovićeve šanse da osvoji još jedan mandat znatno uvećava.

Đukanovićevo i Mandićevo savezništvo u susret predsjedničkim izborima potvrđuje i odluka da naprave privatno javno sučeljavanje, i ne učestvuju u tradicionalnoj završnoj debati na Javnom servisu.  Prema pisanju medija, Đukanović i Mandić već su snimili svoju privatnu debatu u Hotelu Hilton u Podgorici, koja će kad ovaj broj Monitora bude u štampi, biti prikazana na dvije privatne televizije –  TV Prva naklonjenoj Mandiću i TV E, koja promoviše Đukanovića.

Nakon što je objavljeno da je privatno snimanje Mandića i Đukanovića dogovoreno i realizovano, a da nijedan ni drugi nijesu potvrdili gostovanje na završnom sučeljavanju na RTCG-u, i ostali kandidati saopštili su da neće prisustvovati debati na Javnom servisu.  Debata, je otkazana.

Gostovanje je prvi otkazao Milatović: ,,Očigledno se plaše još jednog fijaska kakav su doživjeli na prošloj debati. U nedostatku političko-ekonomskih argumenata i loših rejtinga, pribjegli su tajnom dogovoru i organizovanju privatne i fingirane debate. Njihov bijeg pokazuje da su svjesni da će 19. marta politika namještenih sučeljavanja biti poražena, a da će pobijediti transparentnija, bogatija i pravednija Crna Gora novih ljudi i ideja”.

Nakon njega oglasio se i Bečić: ,,S obzirom na informaciju da se odlazeći predsjednik Đukanović i predsjednički kandidat Mandić nijesu odazvali pozivu za drugu debatu na RTCG-u, već da planiraju u istom terminu projektovanu međusobnu debatu na privatnim televizijama, suprotno demokratskim principima i demokratskoj kulturi, jasno je da u tim okolnostima učešće u navedenoj debati na Javnom servisu gubi svaki smisao. Igra neće proći. Građani su je prozreli. Fingiranju je došao kraj”, saopštio je.  Sa sličnim razlozima, učešće je otkazao i kandidat Goran  Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore.  

O partnerstvu Mandića i Đukanovića svjedoče  i srpski mediji pod Vučićevom kontrolom, očito zainteresovanim da na mjestu predsjednika Crne Gore  vide svoje dugogodišnje partnere.  Vučićeva propaganda već je presudila. U  drugi krug idu  Đukanović i Mandić, najavljuju stranice srpskih tabloida.

Dok savezništvo Đukanovića i Mandića cvjeta, partnerstvo Đukanovićevih najozbiljnijih rivala na ovim izborima, nije postignuto.

Analitičari se slažu u jednom – poraz Đukanovića u drugom krugu bio bi izvjesniji da su udružene snage njegovih najozbiljnijih konkurenata.  No, međusobne ponude Bečića i Milatovića, da se objedine oko jednog kandidata,  propale su u raznim interpretacijima ko koga treba da podrži i pod kojim uslovima.

Dritan Abazović je prelomio je da će njegova URA na predstojećim izborima podržati  Bečića a ne Milatovića. Prethodno je saopštio da vaga između ta dva kandidata. Takođe, najavljen je i zajednički nastup Demokrata i URA-e na predstojećim „izbornim ciklusima“, i saopšteno da je cilj „objedinjavanje političkog centra“, te da će njihova zajednička lista biti otvorena i za druge političke subjekte „uključujući i Evropu sad“.

Iako Pokret URA  nema svog predstavnika na predsjedničkim  izborima,  Abazović se i na druge načine priprema za buduće „izborne cikluse“.  Tik pred presudnu bitku u nedjelju,  ispunjeno je Abazovićevo obećanje da će očistiti policijske redove od kriminalaca . U akciji Specijalnog policijskog odjeljena i Specijalnog državnog tužilaštva uhapšeni su bivši policajac Vladimir Bajčeta i službenik te institucije Milan Popović. Bajčeta je bivši tjelohranitelj Duška Šarića. Među uhapšenima su i  bivši službenici Uprave policije, koji su navodno blisko sarađivali sa kavačkim kriminalnim klanom.

Dok URA podržava Bečića, CIVIS, koji je dio zajedničke koalicije Crno na bijelo iz 2020, dao je podršku Milatoviću. Milatoviću su podršku dali I –  Demohrišćanska stranka Dejana Vukšića, Stranka pravde  Novska Lista, Durmitorska inicijativa i Jugoslovenska komunistička partija.

Bečić osim URA-e ima podršku Grupe građana Novi pobjeđuje, Grupe građana Ne damo Nikšić, a podrška je stigla i od potpredsjednika Opštine Mojkovac Gorana Palevića, koji dolazi sa izborne liste Grupa građana Ne damo Mojkovac.

Mandić  osim podrške partija koje čine DF, ima podršku SNP-a. Njegovu kandidaturu podržala je i bivša ministarka u Vladi Zdravka Krivokapića Vesna Bratić.

Đukanovića podržavaju SD, Bošnjačka stranka, LP, Partija crnogorskih muslimana, DP Fatmira Đeke, Demokratska stranka Roma. Na podršku glasača SDP-a, može računati u drugom krugu, pošto  ta partija ima kandidatkinju Draginju Vuksanović Stanković.

Kampanja se bliži kraju. Jasno je: ako Đukanović pobijedi njegov će se režim vratiti na bijelom konju, i šanse da se reformiše DPS biće izgubljene. Crna Gora će izgubiti priliku da krene drugim pravcem. Đukanović je pokazao  tokom protekle tri decenije  kako se uništava država i društvo. Sada je preuzeo rizik da pokaže i kako se  uništava sopstvena partija. Slogan Milo, nego ko  suštinski se može pročitati kao poruka da niko iz DPS-a ne  zaslužuje da bude predsjednik.

Milo Đukanović igra na sve ili ništa.  Ulog je normalnija Crna Gora. Samo, njegov poraz ne znači sam po sebi  pobjedu Crne Gore. Na drugoj strani ponora je – Andrija Mandić. Partner.

 

NASILJE NA CETINJU:  Nema optuženih

Kandidat za predsjednika Jakov Milatović, napadnut je prethodne sedmice na Cetinju, gdje se održavala njegova konvencija. Milatovića je napala grupa demonstranata, koji su protestovali ispred cetinjskog Sportskog centra, gdje se održavala njegova konvencija.

Incident se dogodio i pored toga što je u tom trenutku ispred Sportskog centra bio prisutan  veliki broj policijskih snaga, uz čiju je pomoć, konačno,  uz psovke i povike, Milatović ušao u zgradu u kojoj se održavala kovenncija.

Policija do danas nije otkrila ko su napadači na Milatovića, iako je utvrdila i uhapsila osam napadača na policijske službenike tokom istog incidenta.

Milatović i Evropa sad su za incident na Cetinju optužili Đukanovića.

„Strah koji iz njega progovora, te kukavičluk da koristi druge radi svoga interesa, kako bi sebe predstavio jedinim državnikom koji je dobrodošao na Cetinje, može samo proći kod onih koje je uvukao u svoje prljave kombinacije, te ih napravio zavisnim. Zapravo, Đukanović radi ono što je devedesetih priređivao istom tom Cetinju i rodonačelnicima ideje nezavisne Crne Gore“, kazao je Milatović.

Incident su osudile brojne partije, ali i međunarodne organizacije i diplomate. Iako je i DPS zvanično osudio nasilje na Cetinju, paralelno su Đukanović i njegovi pravdali nasilje na Milatovića. I sam Đukanović je to učinio na predizbornoj konvenciji u Prijestonici.

„Predsjednik Crne Gore htio bi da bude onaj koji ni kao kandidat ne može s mirom doći na Cetinje, a htio bi u njemu da stoluje”, poručio je.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo