Povežite se sa nama

Izdvojeno

LJETNJA TURISTIČKA SEZONA: Trendovi koji obećavaju

Objavljeno prije

na

Da turizam na sjeveru nije vezan samo za zimu i skijanje pokazuje i ova sazona. Kako u već prepoznatim turističkim centrima – Kolašinu i Žabljaku, tako i u, doskora, turistima manje poznatom sjeveroistočnom regionu Prokletija, Komova i Hajle

 

Ovogodišnja ljetnja turistička sezona na sjeveroistoku Crne Gore i planinskim turističkim destinacijama u ovom dijelu drževe, ako bi se nastavili dosadašnji trendovi, mogla bi biti rekordna po broju stranih turista. To je jedinstvena ocjena turističkih poslenika iz nekoliko gradova u ovom regionu –  Berana, Andrijevice, Plava, Gusinja, Petnjice i Rožaja.

Istovjetne ocjene dosadašnje ljetnje turističke sezone Monitor je dobio i iz turističkih organizacija Kolašina i Žabljaka.

Direktor TO Berane Ivan Radević ističe da su svi turistički kapaciteti na planinama dobrim dijelom popunjeni stranim turistima. Najviše je Poljaka, Francuza, Njemaca, Bugara i Izraelaca. „To su ljudi koje ćete rijetko vidjeti u gradu. Njih to ne zanima, oni nisu ovdje zbog betona, već zbog takozvanog aktivnog odmora i netaknute prirode. Zato su i puni kapaciteti eko katuna i svih seoskih domaćinstava registrovanih za bavljenje turizmom na području beranske opštine“, kaže Radević.

Zadovoljna početkom i dosadašnjim tokom ljetnje sezone je i njegova koleginica na čelu Turističke organizacije Plav Samira Canović. Ona ističe da Plav sa svojom atraktivnom okolinom privlači sve više stranih turista. „Nismo očekivali takvu posjećenost. Valjda su ljudi poslije dvije godine koje je obilježila korona i zatvorenost, željni netaknute prirode i planinskog vazduha. Po prvi put ove godine uočljivo je mijenjanje strukture gostiju, i vidljivo je da to više nijesu samo planinari. Sve je atraktivniji takozvani ribolovački turizam, na svakom koraku su bajkeri. Sve u svemu, svuda je vidljivo prisustvo turista“, kaže Canović. Među strancima, navodi, najviše je Holanđana, Engleza, Francuza.

„Mi imamo tu atraktivnu planinarsku stazu Vrhovi Balkana. Ona obuhvata tri države, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, i duga je 192 kilometra. Dosta je njih koji posjećuju i Hridsko jezero, tako da su turistička domaćinstva i eko naselja na putu do tog jezera puna“, priča Canović.

Kada se radi o domaćim turistima, ona kaže da se nagli porast gostiju u Plavu dogodio poslije otvaranja graničnog prelaza Cijevna Zatrijebačka i puta kroz Albaniju, krajem ljeta prošle godine, koji je ovu opštinu približio Podgorici na svega sedamdeset kilometara. „Već prošle godine su se osjetili benefiti tog puta, a ove godine prisustvo automobila iz Podgorice i južnih, primorskih gradova, uočljivo je svakog dana, a posebno vikendom. Mnogo je više domaćih turista iz južnih i centralnih djelova Crne Gore, koji žele da upoznaju ovaj kraj i sve ljepote Plavskog jezera i Nacionalnog parka Prokletije.“

Njen kolega iz Gusinja Irfan Radončić ističe da ih je, zbog nepovoljnih globalnih geopolitičkih prilika, iznenadio ovako dobar početak sezone. „Mislim da smo  uhvatili korak i da možemo reći da će ova sezona, ako se ovakvi trendovi nastave, prevazići onu iz 2019. godine. Ovdje je najviše turista iz zapadne Evrope i Izraela“, kaže Radončić. I direktor TO Gusinje ističe da su domaći turisti, od kada je otvoren put od Podgorice do Gusinja, svakodnevno prisutni u tom dijelu Crne Gore.

Dosadašnjim tokom turističke sezone zadovoljan je i direktor Turističke organizacije Andrijevica Branko Đukić. Ipak, on ukazuje na problem neprijavljivanja i neevidentiranja turista. „To je generalno problem u svim gradovima na sjeveru. Mi zbog toga ne možemo imati preciznu sliku, ali po onome što možemo vidjeti na Komovima i drugim turističkim lokacijama, sezona je više nego dobra. Zbog neprijavljivanja i neplaćanja turističke takse, neće turističke organizacije imati finansijsku korist, ali ako je dobro lokalnom stanovništvu i ugostiteljskim radnicima, i mi kao turistički poslenici bićemo zadovoljni“, kaže Đukić.

Đukić očekuje veći i značajniji broj gostiju u avgustu, za kada su planirane neke međunarodne manifestacije, kao što je paraglajding miting. „Očekujemo da ta manifestacija, koja će trajati četiri dana, okupi veliki broj paraglajderista. Mi imamo veliki broj uzletišta, kako se to kaže, za svaki vjetar. Potrebna nam je veća pomoć resornog ministarstva, pa da ovu sezonu iznesemo do kraja dobro, kako je i započela“, ističe Đukić.

I u lokalnim turističkim organizacijam u Petnjici i Rožajama optimistični su po pitanju uspjeha ljetnje turističke sezone. U tim opštinama je evidentno manji broj takozvanih turističkih domaćinstava, što je, inače, već postao trend u drugim opštinama sjeveroistoka države. Prisustvo turista i u ovim gradovima, kako kažu turistički radnici, vidljivo je „golim okom“.

Kao najprepoznatije planinske turističke destinacije u državi, Kolašin i Žabljak, za sada su vrlo dobro popunjeni, a takav trend, prema najavama ugostitelja i hotelijera, očekuje se do kraja ljeta. Direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović kaže da je u tom gradu veliki broj domaćih, ali i stranih turista, najviše iz Izraela, Francuske, Belgije i Njemačke. „Mi smo sa Žabljakom prepoznati po dobrim i zimskim i ljetnjim sezonama. Tako je i ove godine, poslije dvije godine korone. Dosadašnjim trendom možemo biti zadovoljni. Otvaranje auto-puta nije dovelo do povećanja broja noćenja, već do snažnog uzleta takozvanog izletničkog turizma. Mi smo se, kao turistička organizacija, sa druge strane potrudili da u saradnji sa resornim ministarstvima i ovdašnjim Centrom za kulturu, pripremimo niz manifestacija, kako bi ljeto u Kolašinu učinili atraktivnijim za sve goste. Prema najavama hotelijera, očekivanja su da se ovako nastavi do kraja sezone“, kazao je Vlahović.

Zadovoljna je i direktorica žabljačke TO Vanja Krgović Šarović, koja ističe da je ova godina, kada se radi o evidenciji privatnog smještaja, u odnosu na 2019, do sada bolja za 17 odsto. „To ne mora da znači da je više gostiju, već da je smanjena siva ekonomija, odnosno da domaćini prijavljuju goste. Ali po svemu što vidimo do sada, ovo bi mogla biti jako dobra ljetnja sezona“, kazala je Krgović Šarović.

Prema njenim riječima, sezona na Žabljaku je počela s prvomajskim praznicima, i od tada traje u kontinuitetu. „Već možemo reći da nam se vraćaju stara tržišta, a to je uglavnom Zapadna Evropa. Na prvom mjestu po broju gostiju su Njemci, zatim, Holanđani, Francuzi i Poljaci. Izraelci su na prvom mjestu po takozvanom izletničkom turizmu, odnosno jednodnevnim posjetama“, kazala je direktorica TO Žabljak. Ona objašnjava da bi, statistički, na prvom mjestu bili gosti iz Srbije, ali da se u tom slučaju radi o Žabljačanima koji žive u toj državi, a imaju kuće i vikednice na Žabljaku, gdje provode ljetnji odmor.

Da sjever definitivno nije samo asocijacija za zimu i skijanje, već, ništa manje, i za ljetnji turizam, planinarenje, posjete prirodnim ljepotama i atraktivnim vrhovima planina, jezerima i planinskim rijekama, kojih ovaj dio Crne Gore ima u izobilju, pokazuje i ova godina. Kako u takozvanim sjevernim turističkim prijestonicama, Kolašinu i Žabljaku, tako i u do sada manje poznatom sjeveroistočnom regionu Prokletija, Komova i Hajle.

Za državu, koja je ljeti uglavnom fokusirana na primorje, to bi morao biti signal da sjever ima neizmjerne turističke potencijale koji bi mogli da se još bolje iskoriste.

          Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo