Povežite se sa nama

INTERVJU

DR MILISAV ČIZMOVIĆ, UNIVERZITETSKI PROFESOR I ADVOKAT U PENZIJI: Moćnici drže tužioce pod pazuhom

Objavljeno prije

10 godina

na

milisav-cizmovic

MONITOR: Kako komentarišete odluku Ustavnog suda da ukine osuđujuću presudu Damiru Mandiću, jedinom optuženom za ubistvo Duška Jovanovića?
ČIZMOVIĆ: Ovo je vrlo teško pitanje. Otežano je zato što se sve čini da smrt Duška Jovanovića, urednika Dana i poslanika, kao i neke druge ponese vrijeme i podari svome vjernom pratiocu – zaboravu. Treba se svim mogućnostima suprotstaviti takvim namjerama. U tim nastojanjima dobro dođu pojačana interesovanja iz inostranstva za tu i takve smrti.

Izricati sud o smrti Duška Jovanovića, a da nijesam pročitao optužnicu i spise barem dva puta – potpuno je nemoguće. Zato ću se u odgovoru držati onoga o čemu imam neke informacije. Gospodinu Damiru Mandiću se sudi kao saizvršiocu, što će reći da je čin izvršenja djela posao množine. To u krajnjem određuje i termin saizvršilaštvo. Bez uvida u spise ne znamo da li je u pitanju posredno ili neposredno saizvršilaštvo, od čega u značajnom zavisi Mandićeva situacija. Ne znamo da li je uopšte on saizvršilac. Ne znamo ni da li je baš to Ustavni sud opredijelilo da donese odluku po ustavnoj žalbi kojom se sve vraća na početak. Zato je postupak pred redovnim sudovima bio krnj. Nema izvršioca djela. Jesu li ti propusti namjerno i prethodno smišljeni – bez ozbiljnog uvida u spise teško je išta reći. Mnogi propusti su vjerovatno propusti istrage…

MONITOR: Često se pominje da istraga nije vođena kako treba?
ČIZMOVIĆ: U ovakvim predmetima u istrage se ide oprezno i pripremljeno, baš kao što psihoanalitičari prilaze klijentu od koga traže nešto što je bolesnikova podsvijest zarobila. U istrazi se vaga sve, svaka izgovorena riječ, upoređuju se iskazi i raspored riječi. Vodi se osobita pažnja na svaki pokret i mig, a naročito na omaške. Literatura pokazuje da su omaške otkrivale dugo zatomljene laži. Nema tajne ako za nju znaju bar dvoje, a da nije otkrivena. Znajući da je kobne noći bilo po ulicama grada preko Morače šetača – to su i mediji objavili, uvjeren sam da ima više od dvojice koji znaju nešto više o smrti Duška Jovanovića. Neće to još dugo ostati tajna. Sa promjenama ukupne zbilje možda će se nuditi i za nagradu. Zato je dobro istrajavanje iz inostranstva na rasvjetljavanju ovog slučaja. Efektnije će biti ako otkrivanje postave kao barijere za ulazak Crne Gore u EU. I naši mediji treba još više da istrajavaju na otkrivanju istine o ubistvu Jovanovića. Ako to bude i želja novog državnog tužioca – sve će ići brže i lakše.

MONITOR: Šta mislite da li je Ustavni sud tu odluku donio slučajno baš uoči saslušanja premijera Mila Đukanovića kod vrhovnog državnog tužioca u vezi ubistva Duška Jovanovića?
ČIZMOVIĆ: Bilo šta da odgovorim na ovo pitanje ništa se neće promijeniti dok ne dobijemo prvog pravog državnog tužioca koji će se znanjem, nezavisnim i samostalnim radom nametnuti kao autoritet za svakog građanina, „jednako za bogatog i siromaha”, i za svakog od lidera, pa ma ko da je. Za sada lideri svojim moćima drže tužioce, pa i državnog, bezmalo pod pazuhom. Da nije tako zar bi tolike prijave ostale neprocesuirane. Nikad tako do pravne države.

U našoj istoriji samo je Bogišić uspijevao da obuzda gospodara Nikolu I od privilegija. On je članom 11 Nikolu kao vladaoca učinio u građanskim stvarima jednakim ,,bogatom ili siromašnim”. Taj dio norme glasi: „U tome neće imati preimućstva ni sam vladalac”. Danas će sudije ono što je urgencija moćnika izvršiti i po cijenu u „tri lika”. Kakav užas! Po mom uvjerenju mnogo je važno temeljno analizirati ustavne odluke, pa ako je sve do kraja ispoštovano onda ne treba gubiti nadu da će naredno suđenje afirmisati makar jedan razlog više u otkrivanju pravog počinioca ubistva. Za slučaj da se dođe do drugačijeg rezultata onda je to razlog za radikalnije reforme i otvoreniji razgovor sa Evropom.

MONITOR: Prije nekoliko dana donesena je i presuda u Višem sudu u Podgorici da se oslobode, i to poslije 15 godina, optuženi za stradanje 35 Roma prilikom potapanja broda Mis Pat u Jadranskom moru. Kako to komentarišete?
ČIZMOVIĆ: Za bliži osvrt opet nemam pravih informacija. Ali, za uređenu državu toliko stradalih je, i bez ičijeg uplitanja i ukazivanja, obaveza da se sve dovede do prave i pune istine. Postupak tako dugo nije trajao bez neke. Svako trajanje postupka od petnaestak godina u pravosuđu Crne Gore krije neke igre ili sa formom postupka ili sa sadržinom – suštinom materijalnog prava. To što su stradali Romi, koji su tako često diskriminisani, i što je oslobađanjem okrivljenih izbjegnuta obaveza dosuđivanja naknade nasljednicima stradalih, sve mogu biti prljavi razlozi za oslobađajuću presudu. Stoga valja učiniti ozbiljan osvrt na taj slučaj. Sad, pošto je uslijedila presuda Višeg suda, nadam se da se gospođa Medenica neće protiviti komentarisanju. Takve njene opaske su samo prazne i neosnovane priče. Ona treba da zna da su iz komentara nastali i neki poznati instituti u pravu. Uostalom, rasprava, neka se čuje i druga stana i dijalog osnovna su načela bez kojih se ne mogu zamisliti savremena pravna država i poredak. Ako su izmišljanja i odugovlačenja činjena radi poturanja Romima onda je to veći užas od svih ostalih.

MONITOR: I dalje imamo vd stanje u Vrhovom državnom tužilaštvu, pošto kandidat Tužilačkog savjeta Ivica Stanković nije dobio potrebnu većinu u parlamentu.
ČIZMOVIĆ: Pitanje izbora i smjenjivosti državnog tužioca i bilo kojeg funkcionera ne rješava nikakve razlomke. To su zablude koje ničemu ne vode. Tužioce, a i druge državne funkcionere, koji nijesu u izbornoj vrtešci, valja birati putem javnog konkursa. Da bi došli do brzih izbora, a isto tako i brzih smjena, prethodno valja definisati svaki vid odgovornosti. To pretpostavlja izmjene u Ustavu i zakonima. Isto tako treba učiniti postupke odgovornosti brzim i jednostavno. U ovim uslovima samo se radnika lako oslobađaju, jer se na njih primjenjuju pravila zakona o radnim odnosima. Ovih drugih jedino se sigurno možete osloboditi kad ih nogama iznosite iz kuće. Odgovornost i smjenjivost treba definisati apsolutno za svako mjesto. Treba definisati kratak i brz postupak smjenjivosti. Kad se takva pravila urede, tužioca će brinuti njegova pozicija i neće se podavati nikakvom uticaju. Bez toga ćemo samo upadati u sve veće blato. Bojati se da ni blata neće biti. Danas zbog položaja državnog tužioca možemo očekivati sve. Riječju, problemi su kod onih koji zadržavaju ovu ustaljenu i još uzburkanu baru.

MONITOR: Vesna Medenica je opet izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda. Iz nevladinog sektora tvrde da je izbor neustavan. Šta Vi mislite o tome?
ČIZMOVIĆ: To je vrlo ozbiljno pitanje. Razloge za praktičnu podjelu vlasti gospođa Medenica je bukvalno shvatila, pa gradi svoju imperiju, ljepše reći inoriju (popadijin prostor), kako joj je drago i radi šta hoće.

U predstavci, koju sam podnio 19. jula ove godine predsjedniku Sudskog savjeta, tražio sam odgađanje njenog izbora dok se sve ne dovede do izvjesnosti. Dodao sam u naknadnom obraćanju na istu adresu da prihvatam svaku odgovornost, jednostavno čekam na biljegu. Ništa od toga nije pokazano na sjednici Savjeta. Nijesu pomenuli ni telegram od 28. jula, kojim sam tražio odgađanje davanja svečane izjave. Nije ni pomenut, kao da je stigao iz svemira, a ne od čovjeka kojem su, nažalost, mnogi od njih bili njegovi đaci i koji i formalno i svakako ima neuporedivo obrazovanje u odnosu na bilo koga od njih.

Hoću da vjerujem da je sve to uredno uručeno, a ako nije – kriva je mreža gospođe Medenice. Sačekaću da saznam šta je bilo, pa ću nastaviti priču dok se sve ne razjasni. Svaki moj stav i tvrdnju oćutaše baš kao sudije Ustavnog suda. Toliko članova Savjeta je pokazalo svoju „odvažnost” i iz golog straha ne pomenuše moja obraćanja – strah ih je kao da su to njihove predstavke.

Gospođa Medenica treba da stvara ambijent da sudija slobodno misli i primjenjuje zakone, a ne ambijent da sudija strepi od članaka u novinama ili bilo koga sa strane. Ona hoće avliju da tamo rade i misle njeni najbliži saradnici. Zaboravlja da se sva savremena juruisprudencija, a i od mnogo ranije, zasniva na raspravi, dijalogu i pravilu neka se čuje i druga strana, kao i da su mnogi instituti, naročito u međunarodnom pravu, rođeni iz rasprave sa sudijama i sudovima. Umjesto da ih uči da se upuštaju u rasprave i da odgovaraju na komentare – samo se tako oštre umovi – ona hoće da oni zloupotrebljavaju, poturaju, mešetare i forsiraju laž umjesto istinu, pa da ih onda čuva u svojoj avliji od kritika, prikaza, osvrta i temeljnih analiza. Zatvoreno i čuvano sudstvo je izum fašizma. Njeno posljednje obraćanje je u tom maniru. Samo zbog traženja takvog ambijenta ne zaslužuje stolicu na kojoj sjedi. Slobodnoj državi treba slobodno i otvoreno sudstvo.

MONITOR: Šta ste naveli u predstavci?
ČIZMOVIĆ: Od zloupotreba i neistina iz predstavke pomenuću tri najordinarnije. Rješenje Osnovnog suda u Podgorici, kojim sudija Radonja Radonjić odbacuje tužbu pokojne D. O. od 21. novembra 2001. godine. Rješenje o odbacivanju je doneseno 21. septembra 2009. godine, skoro devet godina poslije smrti D. O. 4. decembra 2001. Obavezivati leš je svojevrsna glupost, bruka, ne samo za pravosuđe nego i za bratstvo pravnika Crne Gore i državu. Drugo, revizijsko rješenje vijeća Julke Badnjar, kojim se osnažuje pomenuto rješenje sudije Radonjića. Cijelo obrazloženje zasnovano je na neistinama. I da dodam, oba ova rješenja su nemoguća i apsolutno ništavna. I treći primjer – rješenje kojim vijeće Radoja Orovića pokušava da osnaži prethodna dva apsurda, što je još veći apsurd – mrtvi ne mogu biti nosioci prava niti biti stranke.

Meni ne preostaje ništa drugo nego da kažem – samo vi radite svoj posao, a valjda će i vašem besuđu doći kraj. Uostalom o tome pišem knjigu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Kod nas se nije desila promjena, nego zamjena vlasti

Objavljeno prije

3 dana

na

17 Januara, 2025

Objavio:

Vidimo da je anahroni dio ove vlasti preuzeo kontrolu nad mnogim procesima i da demokratija i njene vrijednosti nazaduju. Zato sve više ljudi razumije da će se teško desiti da eventualni povratak DPS-a može učiniti da u ovom segmentu bude gore, pa je i mantra o toj opasnosti sve manje učinkovita

 

 

„Za one koji pažljivije i bez pristrasnosti prate dešavanja na našoj političkoj sceni, možemo reći da prošlonedjeljna dešavanja u zgradi SO Budva nijesu iznenađenje. Budva predstavlja kontinuitet podrivanja demokratskih procesa na koje smo pripremani, odnosno drilovani kroz operacije Šavnik, Andrijevica, ali i one sa neustavnim odlaganjem izbora i sličnim poduhvatima“, kaže u razgovoru za Monitor Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju. „Cilj tih priprema je da nam nezamislive i neprihvatljive stvari postanu normalne i da svako kome se ne sviđa izborni rezultat može, pod firmom volje naroda, nasiljem spriječiti formiranje vlasti koje ne podrazumijeva da i oni dobiju svoje parče.

MONITOR: Da li se tako zaista brani ‘volja birača’ ili su u pitanju neki drugi, lakše mjerljivi interesi?

KOPRIVICA: U pitanju je neutaživa potreba za vlašću. I to je početak i kraj svih dilema. Samo što je za odbranu te vlasti volja naroda dobra zavjesa koja može, za manji broj ljudi, prikriti nečasne i nedemokratske namjere aktera.

Frazom ”branimo volju naroda” pokušavaju se pokriti kriminalne aktivnosti i nasilje kojima se žele blokirati demokratski procesi, a Budvu pretvoriti u Šavnik, koji je događaj bez presedana u zemljama koje su odmakle na putu pristupanja EU. Takav princip udario je temelje i pokušao normalizovati pristup da kad god se nekom ne sviđaju rezultati izbora ima legitimno pravo da nasiljem ostvaruje svoje partikularne interese.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ASIM MUJKIĆ, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU: Ono što je Medvedev Putinu, to je Vulin Vučiću

Objavljeno prije

3 dana

na

17 Januara, 2025

Objavio:

Ni jedna odluka Dodikovih predstavnika u institucijama BiH, ne može biti donijeta bez odobrenja Vučićevog režima

 

 

MONITOR: Iz Sarajeva je upućena i protestna nota Beogradu u vezi sa učešćem najviših funkcionera Srbije na proslavi Dana RS. Potpredsjednik Vlade  Srbije i senator RS, Aleksandar Vulin, stavio je ulogu RS u centar srpskog sveta. Koliko politika „a la Vulin“- a koliko ponašanje zvaničnog Sarajeva utiču na raspoloženje i političke stavove Srba u BiH?

MUJKIĆ: Kada otvoreno podržavate protivustavne aktivnosti u susjednoj zemlji vi činite otvoreni neprijateljski akt prema toj državi koji se nikakvom slatkorječivošću o poštovanju Dejtona i suvereniteta ne može prikriti. Ono što je Medvedev Putinu, to je Vulin Vučiću, dakle-glasnogovornik one stvarne politike, politike koju taj režim valja „ispod tezge“. Vulin je Vučićeva dvorska-ili bolje reći radikalska luda koja, kreveljeći se, govori sve kako jeste. Od njega se, po potrebi, Vučić može ograditi, može ga javno izgrditi, ali to političko dvoglasje postiže  cilj koji je vidno narušavanje sigurnosne situacije u cijelom regionu. Zvanično Sarajevo u ovom odnosu snaga, gdje preko satelitskog režima Milorada Dodika i njegovih ljudi u institucijama BiH nijedna odluka ne može biti donesena bez odobrenja Vučićevog režima, ima uglavnom inferiornu i reaktivnu poziciju. Te reakcije su najčešće infantilne.

MONITOR: Posle junskog Svesrpskog sabora i Deklaracije, Vučić kao da pokazuje još veću lojalnost Dodiku. Mimo sabora, proslava i deklaracija, koliko ih je povezala novootkrivena uzajamnost- posebno kada se radi o glasanju Srba iz RS na lokalnim izborima u Srbiji?

MUJKIĆ: Kriza u koju je zapao Vučićev režim u posljednju godinu ili dvije ga izbacuje na čistinu. On mora dodatno mobilizirati snage pa se tješnje, na obostranu korist, uvezuje s Dodikom. Platforma te združene mobilizacije krunisana je Deklaracijom Svesrpskog sabora- koja je u operativnoj dimenziji, u stvari mehanizam za očuvanje anahronog, autoritarnog radikalsko-nacionalističkog režima i s jedne i s druge strane Drine, a ogleda se u osiguravanju glasača kako u Srbiji, tako-kad zatreba i u Srebrenici, u osiguranju mitingaškog tijela, a pogotovo u osiguranju unosnih profita. Vučić je oličenje kontinuiteta radikalske politike i kao pravi izdanak te opcije-onda kada se nađe priklješten ili nadjačan, počinje da kuka i da drami, da se prikazuje kao žrtvom, da se sprema atentat na njega i može čak da nas zavara tom svojom prijetvornošću. Onda glumi nekog racionalnog političara hladne glave, poziva na dijalog. Ali koordinate njegovog političkog djelovanja dubinski su određene rečenicom, koju bilo ko normalan ne bi rekao ni u šali- ubiti sto Muslimana za jednog Srbina ili onim sramotnim lijepljenjem imena Ratko Mladić preko imena  Zorana Đinđića. To je kontinuitet krvavih režimskih ruku kojeg hrabri studenti širom Srbije ovih dana izvode na čistac.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, UNIVERZITETSKI KOLEDŽ-LONDON: Nova vlada SAD neće riješiti ni globalne sukobe, ni sukobe unutar sopstvene stranke

Objavljeno prije

1 sedmica

na

10 Januara, 2025

Objavio:

Pojavljuje se pitanje da li će UK pokušati ponovo da se približi Evropi u vrijeme kada SAD postaju manje pouzdane. Možda će biti značajna razlika između evropskog i američkog javnog mnjenja, jer u Evropi postoji veća simpatija prema Palestincima nego u SAD

 

 

MONITOR: Kako ocjenjujete spoljnu politiku laburističke vlade Kira Starmera? Šta bi danas-posebno poslije pada sirijskog režima Bašara al Asada, trebalo da znači stav premijera Starmera u razgovoru sa Mahmudom Abasom iz jula 2024-3, da priznanje države Palestine vidi u sklopu mirovnog procesa na Bliskom istoku?

GORDI: Bilo je razloga da se mnogo očekuje od Starmera na početku, s obzirom da se on afirmisao kao pravnik specijaliziran za ljudska prava, i njegov ministar inostranih poslova je sin imigranata iz Guyane. Njih su dvojica bila u stanju da pokažu razumevanje za teška iskustva civila, za neophodnost primene međunarodnog humanitarnog prava i za političke probleme koji dolaze zajedno s okupacijom teritorije. Kad je ova vlada tek bila izabrana izgledalo je kao da će od nje nečega od toga biti. Ali uglavnom su se povukli od tih početnih stavova u strahu da se ne zameraju SAD. Sad je pitanje da li će Starmer imati isto poštovanje prema Trampu kao što je imao prema Bajdenu. I i isto tako se pojavljuje pitanje da li će UK pokušati ponovo da se približi Evropi u vreme kada SAD postaju manje pouzdane. Možda će biti značajna razlika između evropskog i američkog javnog mnjenja, jer u Evropi postoji veća simpatija prema Palestincima nego u SAD-u.

MONITOR: Starmera i druge evropske lidere uznemirila je ofanziva „političkih direktiva“ Ilona Maska. Od UK Mask je tražio da iz zatvora pusti Tomija Robinsona, lidera krajnje desnice. Podržao je i njemačku ultra-desničarsku AFD, sve sa pozicije spoljnjeg savjetnika Donalda Trampa. Da li Mask nagovještava Trampovu politiku prema Evropi?

GORDI: Najbolje bi bilo zaboraviti malo na Maska. Radi se o osobi koja priziva sažaljenje, ideje su mu loše i vidi se da u društvu nije ni voljen ni poštovan. Sada izigrava vrhunac hubrisa, a to jedino može završiti u degutantnom poniženju. Neprijatno je gledati tu jeftinu dramu.

Iza njegove aktivnosti stoji stari projekt o ujedinjenju evropske pa onda svetske desnice. Drugi ljudi su to pokušavali, nikada nije išlo dobro. Prvo treba imati na umu da su možda svi desničari nacionalisti, ali za “svoje” nacije, pritom su šovinisti pa se međusobno ne podnose. Drugo, možda jesu desničari rasisti i sve što ljudi poput Trampa vole, ali uglavnom su i antiamerički.

MONITOR: Lideri konzervativaca Liz Trast i Boris Džonson bili su i na Republikanskoj konvenciji u julu… Nazire li se stav vladajućih Laburista prema novoj američkoj administraciji?

GORDI: Očigledno im ne ide lako. S jedne strane Tramp predstavlja čistu negaciju svih socijaldemokratskih vrednosti za koje se Laburistička stranka zalaže, pa čak i negaciju liberalnih vrednosti Starmerovog krila stranke. S druge strane, Britanija gaji istorijski bliske odnose sa SAD-om i ne bi bilo preterano reći da u određenoj meri zavisi od SAD-a u ekonomskoj i političkoj sferi. Britanski političari pokušavaju da nađu odmeren način da čuvaju taj odnos a da pritom ne gube sav integritet i svo samopoštovanje. Više je nego očigledno da će UK morati da popravi svoje odnose s Evropom. U nekom smislu pomaže to što ovih dana Trampov glasnogovornik Mask napada Starmera i druge britanske zvaničnike, i podržava domaće rasiste u Britaniji, jer to Starmeru daje slobodu da pravi veću distancu od američke politike.

MONITOR: Može li se očekivati da Tramp i njegova administracija-odmah na početku mandata, iskoriste krize vlasti u više evropskih zemalja- posebno u Francuskoj i Njemačkoj, i nametnu već nagoviještene carinske i druge restrikcije?  Šta će biti sa starim evro-atlantskim savezništvom?

GORDI: Ne znam šta će biti s carinskim merama. Razumno bi bilo očekivati nešto nekoherentno u kojemu se ideološko samopokazivanje meša s očiglednim izuzecima od carinske politike za političke podržavaoce i prijatelje.

Alijansa s Evropom svakako ne zauzima visoko mesto na spisku prioriteta dolazeće administracije. Ako gledate onu malu programsku dokumentaciju koju imaju, na primer “Projekat 2025,” videćete da oni gledaju na svet kao na plen koji treba biti podeljen između tri velike sile: SAD, Kine i Rusije. Nema tu mesta za saveznike u Evropi, naročito ne za saveznike koji bi mogli pružati nekakvu alternativu desničarskom fundamentalizmu.

MONITOR: Djeluje da se za Trampov povratak-bar verbalno, najbolje pripremio Mark Rute, generalni sekretar NATO. On je još prije Trampove pobjede rekao da se nje ne treba bojati. Kako se očekuje da SAD krenu da rješavaju pitanja globalnih ratnih žarišta, može li se očekivati da se promijeni stari kritički odnos Trampa prema NATO?

GORDI: Naravno da neće nova vlada SAD-a rešiti globalne sukobe! Neće rešiti ni sukobe unutar sopstvene stranke.

Na pitanje-da li se treba bojati, uglavnom čujem dve priče. Prva priča vam je već poznata, a to je da preti velika opasnost od administracije koju će voditi jedan potpuni ignoramus bez osnovnih vrednosti, koji prezire i demokratiju i fundamentalna načela civilizacije. Druga priča je da su sve te strepnje preterane, da nismo videli do sada nikakve dokaze da taj čovek može da izvede nešto sasvim obično a kamoli nešto ambiciozno-i da će se, uglavnom, nova administracija ponašati kao sve američke administracije do sada, samo u karikaturalnoj formi.

MONITOR: Emanuel Makron je rekao da bi Ukrajina trebalo da smanji svoja očekivanja u vezi sa teritorijalnim aspektom mirovnog rješenja. U vrijeme krize svoje Vlade, Olaf Šolc je telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom. Da li se EU priprema da ne ispusti kakav-takav uticaj na budućnost Ukrajine ali i Evrope?

GORDI: Više je verovatno da će se Evropa potruditi da podržava Ukrajinu i bez američke podrške. I, verovatno, Evropa ima kapacitet za takvu podršku. Ali to neće biti dovoljno da Ukrajina izvojuje pobedu u ratu, ako pod pobedom podrazumeva povratak cele teritorije i eliminaciju opasnosti od nove agresije s ruske strane. Ne može pobediti ni Rusija, ako imamo na umu da je njihov početni cilj bila promena režima u Ukrajini-i to u roku od tri dana. Politički pritisak od SAD-a će, verovatno, učiniti da zaraćene strane moraju da idu na pregovore. Naravno da ne mogu predvideti ishod takvih pregovora, ali najverovatnije će Rusija pristati da vrati neke teritorije u Ukrajini, a Ukrajina će vratiti Kursk.

MONITOR: EU snažno verbalno ali ne tako jasno u svojim aktivnostima, podržavaju integraciju Zapadnog Balkana u njihov prostor. Hoće li Tramp-kako neki polušaljivo komentarišu  –  i u svojoj politici prema ZB, najviše brinuti o svom, i krugu svojih rođaka i prijatelja, političkom  i materijalnom interesu?

GORDI: Rođaka malo ima u regionu, tu bi bila porodica njegove supruge u Sloveniji, pa možda neke sumnjive investicije njegovog zeta po Srbiji i Albaniji. Sve u svemu, nije lako pronaći neki materijalni interes u regionu koji bi mogao značajno uticati na politiku američke administracije. Jedino, kao što je bio slučaj kada je podržao državni udar u kosovskom parlamentu i iskoristio rezultirajuću kratkoročnu vladu da napravi neki spektakl sa šatro dogovorom između Kosova i Srbije, možda će se naći neki trenutak u kojemu neke države u regionu  budu korisne za propagandu. Inače će mu Balkan, srećom, ostati nebitan. Vara se režimska štampa u Srbiji koja misli da je njihova strana nešto dobila izborom Trampa.

MONITOR: Tramp se,-za sada, drži predizbornog obećanja da će carina na kinesku robu biti 60 posto.  Da li Tramp zbog svojih ekonomsko-političkih interesa ali i globalnog uticaja, ovim navodima samo ucjenjuje Si Đinpinga kojeg je, neuobičajeno, pozvao i na svoju inauguraciju?

GORDI: Greška bi bila računati da njegova predizborna obećanja znače bilo šta.

MONITOR: Koliko će pad Al Asada u Siriji i povlačenje Rusije (sem baza), uticati na sudbinu Bliskog istoka i posebno na palestinsko pitanje?

GORDI: Ne mogu predvideti budućnost, naravno, ali jasno je da je uticaj Rusije u regionu u padu, kao i da će Izrael da iskoristi situaciju da ojača svoju poziciju spram Sirije i Libana. Treba napomenuti da novonastala situacija dosta povećava i uticaj Turske u regionu. Teško je ići dalje od toga, pogotovo kada još uvek nisu konsolidirane nove vlasti u Siriji, pa još i ne znamo kakav će im biti politički karakter.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo