Povežite se sa nama

INTERVJU

DR NERZUK ĆURAK, PROFESOR SARAJEVSKOG FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA: Dodik je potpuno na tamnoj strani

Objavljeno prije

na

Čini mi se da kao jedina nada Bosne ostaje  racionalno uvjerenje da Vašington ipak neće dozvoliti poništenje Dejtonskog ugovora kao svog velikog internacionalnog uspjeha

 

MONITOR: Bosna i Hercegovina je u centru pažnje javnosti nakon što je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio sa sastanka sa Aleksandrom Vučićem u Beogradu da će tražiti da se referendumom odluči o statusu RS.

ĆURAK:Izjava koju navodite, kao i sijaset drugih neofantastičnih izjava gospodina Dodika, svjedoče da je pomenuti provincijski kabadahija u potpunosti prešao na tamnu stranu, da ga činjenice više e zanimaju i da je spreman poput njemačkih nacionalsocijalista tridesetih godina dvadesetog stoljeća, vršiti postepeni državni udar, institucionalno i parainstitucionalno. Upravo ovih dana na HBO možemo gledati vrhunsku seriju Babilon Berlin o proizvodnji uvjeta za dolazak nacista na vlast. Laž, primitivna drska laž koja mora postati istina, čak i po cijenu ubistava, proglašavanje bezopasnih najopasnijim, potčinjavanje državnih institucija goloj sili nadolazeće desničarske moći, permanentno proizvođenje vanrednog stanja… Slično radi režim Milorada Dodika uvjeren da neočembrlenovska, ksenofobna Evropa koja pokušava pobijediti dobru Evropu ljudskih i građanskih prava, ima više sluha za njegovo plemensko desničarenje nego za izgradnju pristojne, građanske države eurounijskog tipa u Bosni i Hercegovini.

To nije daleko od istine, budući da su izjave međunarodne zajednice (i to bez ruskog učešća), nakon što su njeni predstavnici skrušeno otišli čuti propovijed na Dodikovoj gori, bile baš ono što je antibosanski član bosanskog državnog predsjedništva htio čuti: ništa. Uspostavljena je nova politička linija od koje se ide u urušavanje BiH, a Dodik je de facto razumio poruku Zapada baš onako kako je Milošević svojevremeno razumio Bejkerovu poruku (državni sekretar SAD-a) da Amerika nema psa za borbu: Razvaljuj. Mi nećemo intervenirati. Čini mi se da kao jedina nada Bosne ostaje  racionalno uvjerenje da Vašington ipak neće dozvoliti poništenje Dejtonskog ugovora kao svog velikog internacionalnog uspjeha. Ne toliko zbog BiH, koliko zbog sopstvene vjerodostojnosti: teško je vjerovati da bi SAD bile spremne na toliko poniženje – da ih jedan lokalni drznik baci u prašinu balkanske geopolitike.

MONITOR: Analitičari upozoravaju da Dodikove poruke neskriveno govore da je konačni cilj takve politike razbijanje BiH i stvaranje Velike Srbije. 

ĆURAK: Zajedničku igru Beograda i Banjaluke ne vide samo oni koji ne žele da je vide. Najveći nitkov u ovoj beogradsko-banjalučkoj, obostranoparazitskoj simbiozi je vrhovni komandant tuzemnih i inozemnih Srba, brižni otac svih Srba u svim državama svih galaksija poznatog svemira, veliki AV, od čijeg je patetičnog, gnjilavog nacionalizma, gore samo njegovo lažno, patetično zalaganje za mir, koje prestaje čim se riječ mir izgovori. Kojim je tajnim kanalima njegov nacionalistički program došao na Zapad kao vrelo pacifizma i kako je Evropska Unija čiji je parlament izglasao univerzalnu rezoluciju o genocidu u Srebrenici, prihvatio ovog negatora genocida kao mirovnjaka, to zadire u fundamentalne temelje političke etike i opasnog povlačenja liberalizma pred terorom desničarske ksenofobije, čiji bi politički promotori, ako zagospodare EU, mirne duše predali i prodali BiH srpskohrvatskom nacionalizmu.

No, pored pesimističke slike, vrijedi primjetiti i optimističke valere koji nas ipak uvjeravaju da će BiH ne samo ostati cijela, nego da neće biti ni iz tri ni iz dva dijela nego zajednička zemlja svih nas istovremeno na cijelom teritoriju međunarodno priznate države. To je moja nada,ali i uvjerenje da će i Dodik i Vučić polomiti zube na Bosni, koja je najmanje kriva za sve što se desilo a najviše ispašta.

MONITOR: Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović optužio je Dodika da pokušava provesti “tihi državni udar”.

ĆURAK:Gadi mi se na bilo koji način potvrditi da je u bilo čemu u pravu ta nesretna antibosanska svijest koja sebe smatra probosanskom.  Zato i ta u biti tačna ocjena bi bila vrijedna pažnje tek ako bi njen autor dodao da je on sa svojim gremijem nemuštih mislilaca značajno doprinio stvaranju političkog konteksta u kojemu Dodik postaje i suvereni vladar “političkog Sarajeva”.  Upravo je stranka Bakira Izetbegovića omogućila da u Domu naroda bosanskohercegovačkog parlamenta, u srpskoj kvoti delegata većinu ima Dodikov SNSD, zbog čega i može raditi ovo što radi glede paralize drzavnih organa. Dok SDA organizovano bježi od objašnjenja tog političkog dila sa SNSD-om, meni je najbliže tumačenje da SDA ne bi imala ništa protiv da se BiH izdijeli na tri etnonacionalne cjeline kojima upravljaju vladajuće nacionalističke stranke. No, SDA ne smije to otvoreno reći ni zagovarati, a ako bi se desilo da SDA ne bude  za to odgovorna – i vuk sit i ovce na broju.

MONITOR: U jednom intervjuu Monitoru rekli ste da je  BiH trajna meta i kao da je unutrašnja pokrajina Hrvatske, odnosno Srbije. Je li i danas?

ĆURAK: Da. Moramo promijeniti tu geopolitičku dioptriju na koju su se mnogi navikli i ne vide frustrirajuću nenormalnoist u ponašanju Beograda i Zagreba prema BiH. Naročito Beograda.

MONITOR: Zvuči li Vam zlokobno Vučićev poziv na okupljanje svih Srba?

ĆURAK:Zvuči. Srbija je jedina zemlja u regiji koja smatra svojom obavezom da blokira razvoj susjednih zemalja, sve pod egidom brige za rasuti nebeski narod. Kao da svi narodi svijeta nisu rasuti. Ali druge zemlje ne poznaju taj gotovo patološki način brige za narod u rasejanju. Čuj, u rasejanju. Kakva besmislena žrtvoslovna i nepotrebna riječ, kakvo jezičko forsiranje antropologije žrtve.

MONITOR: Koliko je to što se dešava u BiH opasno po region?

ĆURAK: Ništa se ne dešava u BiH samom Bosnom i Hercegovinom. To je važno naglasiti. Bosna je samo platforma za mrzilačke snove bolesnih nacionalističkih elita iz susjedstva koje uvijek pronađu izvođače radova u Bosni. Dakle, po region Bosna je najmanje opasna. Ali da su neke zemlje regiona opasne za Bosnu, to je već povijesni aksiom.

 

Literarna RS

MONITOR:  Republika Srpska odlučila je da blokira rad državnih institucija zbog odluke Ustavnog suda BiH da poništi nadležnosti RS nad javnim poljoprivrednim zemljištem proglašavajući ga državnim. Kakve će to posljedice imati?

ĆURAK: Sa velikom strašću, bez prethodnog znanja šta piše u odluci Ustavnog suda BiH povodom apelacije sedam bošnjačkih i hrvatskih delegata u Vijeću naroda RS-a, ključni srpski političari, na nagovor svog velikog tate, prihvatili su sve što im je Dodik kazao, sa većim ili manjim stepenom odobravanja ili reda radi prigovaranja, pa potrčali da participiraju u novoj sezoni državnog udara, bez ikakvog odmaka od politike koja sebe uopće ne unosi u BiH, iako ni te politike ni entiteta nema bez BiH. Proizvodeći višedecenijsku iluziju u narodu da je RS država, gradeći godinama paralelnu stvarnost, kako u politici, tako i u medijima, obrazovanju i kulturi,  nacionalizmom i klijentelizmom zadojena vlast proizvela je, da tako kažem, literarnu RSkoja ima svoje obrazovanje, svoju kulturu, svoju politiku, svoj sport… I kada se u stvarnoj BiH od strane stvarnog Ustavnog suda BiH donese odluka koja se tiče stvarne RS, nastupi šok u literarnoj RS, čiji vodeći likovi naprosto ne priznaju stvarnost, uvjereni da je zabluda o RS-u kao državi koju su proizveli istina a da je istina o toj zabludi napad na Republiku Srpsku. Nevjerovatno je to kolektivno pristajanje svih srpskih političkih subjekata u Republici Srpskoj da budu uzorni likovi jednog književnog entiteta. Danas se baš u RS potvrđuje kakav je teret na pleća Srba u BiH postavio Dobrica Ćosić, jedan lukav tip čiji likovi lutaju Banjalukom i uništavaju svojom politikom autentični srpski narod BiH stalnom dramatizacijom, inflacijom fikcije koja će kadtad izgubiti u sudaru sa činjenicama. Ili Dodik računa da je ovo njihovo doba, doba crnog desničarenja u kome činjenice ne igraju nikakvu ulogu, u kome su koljačke četničke horde iz onoga rata uzorni antifašisti u svijesti banjalučke političke elite koja nema srama da se otvoreno identifikuje s pokretom čiji su pripadnici poklali hiljade bosanskih muslimana u istočnoj Bosni.

 

Grobari BiH

MONITOR: Analitičari kažu da je novonastala situacija posljedica vlasti nacionalističkih lidera, ali i katastrofalnih grešaka međunarodne zajednice u BiH. 

ĆURAK: Bosna i Hercegovina je kroz višedecenijski proces socijalističke transformacije proizvodila političku, ekonomsku, socijalnu i kulturnu modernizaciju koja je zemlju udaljavala od plemenskog tipa politike kao anahronog oblika političke egzistencije. Taj proces je zaustavljen povratkom BiH u primordijalni etnički ekskluzivizam koji je omogućio formiranje stranaka na nacionalnoj osnovi: to je bio pravnonormativni i politički početak izdaje BiH i dostignutog stepena sveukupnog društvenog razvoja. Formiranje jednonacionalnih stranaka ovjerilo je put u pakao, a taj oblik političke organizacije već smo bili prevazišli socijalizmom, pa je povratak u plemenske politike morao voditi nasilju. Nacionalistički političari, koji su se našli na čelu nacionalnih stranaka ili sada predvode te stranke, grobari su BiH. Oni su  virus mržnje i nepovjerenja posijali u jednu veličanstvenu zemlju koja nema snage da se emancipira od nacionalističke bagre koja sa svakim novim fluksom mržnje povećava konto na svojim računima i ne primjećuje da su računi crveni od krvi sopstvenog i bratskih naroda.

Međunarodna zajednica je kao relevantan multilateralni faktor objektivno postojala i uticala na svjetsku politiku tokom devedesetih godina dvadesetog stoljeća i u prvim ovog. Na tragu liberalne hegemonije, razvili su se obrasci međunarodne politike koji su bili dobri i za BiH i u konačnici omogućili i moćan multilateralni instrument kao što je bio OHR,  dok multilateralizam nije pobijeđen i dok ponovo nije ustupio mjesto starim politikama balansa moći i povratka tzv. realizma na međunarodnu scenu koji nam nije donio ništa dobro, osim regresije, nazadnjaštva, bijelog suprematizma, ruskog ekspanzionizma, ksenofobnih politika… Sve u svemu, međunarodna zajednica je faktički nestala kao politički instrument zapadnog svijeta zadužen između ostaloga i za čuvanje BiH od raspada i za njen puni razvoj na premisama evropske liberalne utopije. Danas je to što zovemo međunarodna zajednica u BiH sekundant jednog rigidnog neodesničarskog pogleda na svijet koji nikako nije dobar za BiH. To smo vidjeli i kroz obzirno podržavanje Dodikovog državnog udara. Dovoljno je primjetiti da niti je uhapšen, niti se to ima na umu, ali je od strane međunarodne zajednice sekundirano da se prihvate razgovori o Ustavnom sudu na Dodikov način, što znači da on već jeste podržan u relativizaciji uloge jedine institucije BiH koja je pravno čuva od raspada, budući da OHR to uglavnom više nije.

                                     Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

Sead Hodžić, urednik portala Fokus, eksluzivno za Monitor iz Njujorka: Kao u apokaliptičnim filmovima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze. Svakog je dana  sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Svjedoci smo optužbi i kontraoptužbi  čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć

 

MONITOR: Kako je Amerika postala najveće žarište na svijetu po broju zaraženih od korone?

HODŽIĆ: Uprkos upozorenjima koja su stigla mjesecima ranije, dok se virus SARS-CoV-2 širio u Kini, Sjedinjene Američke Države su, čini mi se, ovu zarazu dočekale nespremne. Bogata i razvijena država, koju su na Indeksu globalne zdravstvene zaštite kotirali kao najspremniju za pandemiju, danas je u velikim problemima. Pominju se brojevi od čak 100.000 do 200.000 umrlih u naredna tri mjeseca. Ovih dana na CNN-u i u drugim medijima pratim sve vezano za virus. Za ovako brzo širenje stručnjaci kao glavni razlog navode nedostatak testiranja i identifikovanje zaraženih osoba, kao i gustinu naseljenosti u leglu zaraze – Njujorku. Kažu da se puno kasnilo i da na vrijeme nijesu preduzete mjere, uprkos upozorenjima ljekara i stručnjaka o mogućim posljedicama korona virusa. Stručnjaci kažu da su bolnice, nakon upozorenja, morale biti spremne za pandemiju, s dovoljnim brojem obučenog osoblja koje će se isključivo baviti oboljelima od korona virusa. Pominje se i nedostatak zaliha, odgovarajućih maski, dezinfekcionih sredstava, respiratora…

MONITOR: U Njujorku je stopa širenja virusa pet puta veća nego u ostalim krajevima države?

HODŽIĆ: Njujork je svijet u malom i primjer da ljudi sa čitave planete mogu živjeti mirno na jednom malom prostoru. Baš zbog te šarenolikosti i odnosa prema stanovnicima – bez obzira na njihove različitosti, isključivo se na njih gleda kao na ljude, za mene je to najljepši grad na svijetu, u kojem, uzgred da pomenem, živi i najviše iseljenika iz Crne Gore. Trenutno u Njujorku živimo kao u apokaliptičnim filmovima. Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je, nažalost, stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze, gdje je svakog dana sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Ovih dana smo svjedoci optužbi i kontraoptužbi čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć. Nedostatak testova, dezinfekcionih sredstava i maski, kao i gustina naseljenosti, neblagovremeno zatvaranje škola, restorana i drugih mjesta gdje se ljudi masovno okupljaju, uzrokovali su ovakvu situaciju. Primjera radi, Njujorčani se svakodnevno sretnu sa hiljadama ljudi kako na ulici, tako i u metrou, gdje se putnici zbog velike gužve tiskaju jedni uz druge. U takvoj sredini, a uz nedostatak sredstava zaštite koje sam već nabrojao, normalno je da dođe do masovne zaraze.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR: Pribojavam se svijeta poslije korone

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijeme krize je dobrodošlo autoritarnim režimima, jer je to njihovo prirodno okruženje – mogu da čine šta hoće i ne polažu nikome račune za to. Oni se te lagodnosti neće lako odreći ni kada opasnost od epidemije prođe

 

MONITOR: Premijer Duško Marković zahvalio se crnogorskim medijima na profesionalnom i kvalitetnom izvještavanju u vrijeme korone. Kako Vi vidite izvještavanje ovdašnjih medija otkako je pandemija postala naša svakodnevnica i jedina tema?

VUKOVIĆ: Razumljivo je meni što se premijer zahvaljuje medijima. Ljudi iz vlasti vole da im mediji budu pri ruci i izvještavaju o njihovih pregnućima, a klone se kritike i zavirivanja ispod tepiha, kako se ne bi svrstali u tabor otežavajućih okolnosti.

Možda ova situacija pomogne premijeru da ozbiljnije shvati značaj medija u društvu i potrebu da se ta oblast uredi na način koji odgovara društvu koje želi da bude demokratsko i kome su svi ljudi jednako važni.

Od hvale koju sada izgovara premijer, više bih volio da je on održao obećanje iz obraćanja parlamentu dok je još bio mandatar 2016. godine. Tada je najavio izradu strategije razvoja medijskog sektora u Crnoj Gori, a do sada niti imamo strategiju niti nove, bolje medijske zakone.

Nemam cjelovit uvid u medijsku produkciju u doba korone, ali sam siguran da su oni koji  su  i ranije radili u javnom interesu nastavili to da čine, a oni koji su radije služili državi, kako je to lani definisao generalni direktor nacionalnog javnog emitera RTCG Božidar Šundić, dodatno usavršavali te vještine.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Disciplina, solidarnost i strpljenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadam se da ćemo naći način da iznjedrimo prave borce za društvo i zajednicu, da će oni  biti prepoznati od društva, da će njihova djela postati primjer novim generacijama. Dugo se u našem društvu njeguju poremećene ljudske vrijednosti. Po prirodi sam optimista, vjerujem da će nas COVID 19 naučiti pameti

 

MONITOR: Dom zdravlja Podgorica je protekle sedmice otvorio telefonske linije za psihosocijalnu pomoć građanima. Koliko ste imali poziva i zašto su vam se ljudi najviše obraćali?

BURDŽOVIĆ: Aktuelna situacija kod nas i u svijetu zahtjevala je niz novih potreba u organizaciji zdravstvenih ustanova. Razumjevajući potrebe stanovništva, uprava Doma zdravlja je intervenisala otvaranjem ovih linija. Kontakt sa ljekarom u našem drušvu je uvijek imponovao, sad je neophodan kako bi zaštitili sebe i zdravstveni sistem svojim ostajanjem kod kuće. Prvog dana imali smo desetine poziva u kojima su građani tražili različite informacije, vidno uznemireni, sa vrlo malo stpljenja i koncentracije što je i očekivano kada vlada panika u društvu. Najveći broj poziva odnosio se na informisanje o epidemiološkoj  situaciji i novonastalim problemima kada je u pitanju socijalna i psihološka problematika. Ovakva kriza dovešće i do zloupotreba, na nama je da ih brzo prepoznajemo i eliminišemo.

MONITOR: Da li se razmišlja o sličnoj pomoći za medicinske radnike ili psihološka pomoć za medicinare već postoji u okviru zdravstvenog sistema?

BURDŽOVIĆ: Institut za javno zdravlje je pojavom epidemije, angažovao  psihologe za pomoć svojim zaposlenima. Otvarenjem telefonskih linija za građane, Dom zdravlja Podgorica je obratio posebnu pažnju na medicinare, pa ove linije stoje od prvog dana i njima na raspolaganju. To su učinili i drugi domovi zdravlja, kao i KCCG. Zdravstveni radnici u velikoj mjeri trpe strah, ali se oni, nažalost, teže odlučuju da zatraže ovakvu vrstu pomoći. To pokazuje da  većina njih i dalje nije u stanju da otvoreno priča o problemu mentalne prirode sa kojim se susreće. No, s druge strane, većina medicinskih radnika svojom hrabrošću pokazuju koliko je posao zdravstvenog radnika human, takve među nama krasi poseban entuzijazam u ovakvim okolnostima. Oni pokazuju visok nivo organizacije, a njihovo djelovanje je krajnje konstruktivno i korisno za cijelu zajednicu.

Otvaranjem ovih telefonskih linija direktno pomažemo i kolegama na drugim nivoima zaštite. Moje kolege psihijatri koji će opservirati psihijatrijske pacijente zaražene COVIDO-19 imaju težak zadatak. A to je po odluci Nacionalnog koordinacionog tima, odjeljenje psihijatrije u Opštoj bolnici Nikšić. Ovaj virus negativno utiče na  sistem organa za disanja, a, nažalost, mnogi psihijatrijski ljekovi u takvim stanjima, su  kontraindikovani. Pred ljekarima će se javiti moralna i profesionalna dilema, a odluke će biti u njihovim rukama. Ovim putem im dajem punu podršku i stojim na raspolaganju.

Nažalost u Koordinacionom timu nema kolega psihijatara. Mislim da bi svojim prisustvom i sugestijama oni mogli biti od velike koristi. Sugestijama na načine plasiranja uznemirujućih informacija uticali bi na prevenciju  panike i njenih efekata. Istovremeno, ne oglašava se struka. Udruženje psihijatara Crne Gore do sada nije imalo niti jedno javno saopštenje, mislim da mu je to bila obaveza.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo