Povežite se sa nama

INTERVJU

DR SCI MED. MINA BRAJOVIĆ, ŠEFICA KANCELARIJE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE U CRNOJ GORI: Vakcina mora biti pobjeda za sve

Objavljeno prije

na

Vlasti Ruske Federacije inicirale su komunikaciju sa SZO u pogledu uslova za prekvalifikaciju ruske vakcine od strane SZO. Prekvalifikacija podrazumijeva rigoroznu kontrolu i procjenu svih aspekata bezbjednosti i efikasnosti vakcine, na osnovu pribavljenih podataka kroz klinička ispitivanja

 

MONITOR: Ove nedjelje je Rusija, prva u svijetu odobrila vakcinu protiv korona virusa.

BRAJOVIĆ: Vlasti Ruske Federacije inicirale su komunikaciju sa SZO u pogledu uslova za prekvalifikaciju ruske vakcine od strane SZO. Prekvalifikacija podrazumijeva rigoroznu kontrolu i procjenu svih aspekata bezbjednosti i efikasnosti vakcine, na osnovu pribavljenih podataka kroz klinička ispitivanja.

Prema informacijama Ministarstva zdravlja Rusije, u procesu razvijanja vakcine ruski institut Gamaleya preduzeo je sve korake koji su propisani nacionalnim propisima i međunarodnim etičkim standardima.

Osim toga, Ruska Federacija ima dugu i bogatu tradiciju u pogledu proizvodnje vakcina.  Podsjećanja radi, vakcinu protiv žute groznice, koja je proizvedena u ovoj državi, SZO je prekvalifikovala. Takođe, finalna faza u procesu globalne eradikacije velikih boginja, pod vođstvom SZO, uspješno je realizovana zahvaljujući milion doza ruskih vakcina protiv velikih boginja.

Na osnovu modeliranja, procijenjene su potrebe za COVID 19 vakcinom. SZO procjenjuje da će oko 20 odsto svjetske populacije biti identifikovano kao prioritetna populacija za vakcinaciju, uključujući i zdravstvene radnike i one koji su izloženi visokom riziku od obolijevanja.

MONITOR: Iz SZO su više puta apelovali da kada se pronađe vakcina ona treba da bude globalno javno dobro. Bogate zemlje već kupuju vakcine. Da li će pojedine zemlje, kao što je Crna Gora, i kada se pronađe vakcina, biti prinuđene da čekaju mjesecima dok na red za vakcinaciju ne dođu i njihovi građani?

BRAJOVIĆ: Pandemija i dalje ubrzava. Raste broj oboljelih i umrlih na globalnom nivou. Bez sumnje, vakcina, efikasna i bezbjedna, je naša šansa – da okončamo pandemiju, ali pod jednim uslovom – samo ukoliko sve zemlje budu dobile vakcinu. Jer, niko nije bezbjedan dok svako nije bezbjedan.

U ovom trenutku, sa preko 165 potencijalnih COVID 19 vakcina kandidata, koje su u različitim fazama razvoja (24 u fazi kliničkog ispitivanja), postoji nada da će jedna ili više njih biti i bezbjedne i efikasne. Nekoliko vakcina je u fazi 3 kliničkog ispitivanja, što znači da se testira njihov potencijal da spriječe obolijevanje od COVID 19.

Želim posebno istaći  – naredni korak – proizvodnja i distribucija – je jednako važan. Ovo ne smije biti utakmica samo sa jednim pobjednikom. Niko ne smije biti zaboravljen. Ne smije biti privilegovanih. Vakcina mora biti pobjeda za sve širom svijeta.

Do sada se pokazalo da je globalna saradnja radi mobilisanja resursa i ekspertize od ključnog značaja za razvoj vakcine, ali ono što je već sada evidentno jeste da će prozivodnja i distribucija vakcine biti još jedan veliki test za globalnu saradnju i multilateralizam.

Zato SZO radi s partnerima na definisanju seta kriterijuma za transparentnu, pravičnu raspodjelu vakcina. Ono što je naš moto i princip –  gdje živite, ne treba i ne smije da opredijeli da li ćete živjeti.

Uspostavljen je mehanizam za alokaciju vakcina na globalnom nivou. Do sada je 75 zemalja pristupilo, uključujući i Crnu Goru. Funkcionisanje ovog COVAX facility-a mehanizma utemeljeno je na SZO Preporukama I, realizacija vakcina kroz ovaj mehanizam pratiće potrebe, a ne raspoloživa sredstva.

MONITOR: Početkom juna izjavili ste da je Crna Gora pobjednik u prvom poluvremenu borbe protiv korona virusa. Kako Vam se čini „drugo poluvrijeme“?

BRAJOVIĆ: Situacija u CG je kompleksna; iz dana u dan bilježi se značajan broj oboljelih i hospitalizovanih. Posebno brine što raste i broj smrtno stradalih osoba.

Vraćanje infekcije, rast broja novooboljelih i klasteri – dešava se i u drugim zemljama nakon popuštanja restriktivnih mjera. Ovo su scenariji koje smo najavljivali i očekivali. Veoma je važno da budemo brži od virusa – brzo detektovati klastere, testirati, identifikovati kontakte, uvesti u samoizolaciju, započeti liječenje oboljelih i prepoznati riziko faktore. Da li je faktor rizika bio svadba, sportski događaj, sahrana, druženje u noćnom klubu… Znači važno je da se pravovremeno dobije podatak gdje je virus da bi se primijenile ciljane  restriktivne mjere i prekinuo lanac širenja infekcije – to je bila i ostala osnovna preporuka SZO.

Ovo je maraton, njega trčimo svi i to na više paralelnih traka. Kada je Crna Gora pozdravljala susjede sa druge strane epidemijske krivulje, i bila  s razlogom ponosna na svoje rezultate, svi smo znali – osim što treba da se insistira na testiranju i praćenju kontakata, samoizolaciji i liječenju – neophodno je da se svaki građanin ponaša odgovorno.Neodgovorno ponašanje jednog člana društva predstavlja pukotinu u sistemu, koju će virus odmah iskoristiti, i mnogi će zbog toga platiti životom ili narušenim zdravljem do kraja života. Svi mi želimo da se vratimo normalnom životu, ali moramo prihvatiti da moramo naučiti da živimo s virusom!

MONITOR: Da li izbori predstavljaju epidemiološki rizik?

BRAJOVIĆ: Svaki pojedinac kao slobodan građanin odbija da bude zatočenik COVID-a 19. Podsjetiću da su izbori u svijetu (SAD) organizovani i u toku španske groznice, koja je pogodila svijet 1918.

Realizacija ovako složenog i osjetljivog poduhvata jeste novina i veliki izazov za Crnu Goru, ali ne i nemoguća misija. Važno je da je donošenju ovakve odluke prethodila rigorozna procjena rizika, sagledavanje epidemiološke situacije, ukupnih kapaciteta zdravstvenog sistema, kao i kapaciteta da se tokom izbornog procesa dosljedno sprovedu mjere prevencije i kontrole infekcije, ali na način da se ne kompromituje integritet izbornog procesa.

MONITOR: Koje su preporuke SZO za otvaranje obrazovanih ustanova?

BRAJOVIĆ: Prema procjenama UNESCO-a više od 60 odsto đačke i studentske populacije našlo se van klupa tokom trajanja pandemije. Ovo su mjere koje se dugoročno negativno odražavaju na socijalni, psihološki i obrazovni razvoj djeteta, ali i na gubitak i smanjenje prihoda i produktivnosti. Posebno su ranjiva djeca iz porodica koje već žive na marginama društva.

S promjenom epidemiološke situacije, zemlje su počele da rekalibriraju svoje mjere, uključujući i ponovno otvaranje škola. Shodno SZO smjernicama, u školama je potrebno razmotriti sljedeće faktore: epidemiološka situacija, zdravstveni sistem i javno-zdravstveni kapaciteti, angažman zajednice i kapaciteti Vlade da u kontinuitetu pruži socijalnu i ekonomsku podršku najranjivijim segmentima populacije.

Škole su obavezne da osiguraju bezbjednu distancu, uslove za redovno pranje ruku čistom vodom i sapunom, redovno provjetravanje školskih prostorija, adekvatno održavanje higijene i dezinfekciju svih radnih površina. Imajući na umu različite uslove i kapacitete u školama, kao i njihove skromne budžete, otpočinjanje naredne školske godine s punim učionicama i uz zamor djece biće ozbiljan test za sistem u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama.

MONITOR: Da li nas na jesen očekuje zatvaranje poput onog proljećnog ili je ta strategija odbačena kao način borbe i od strane SZO?

BRAJOVIĆ: Još u prvim mjesecima pandemije, SZO je izdala set preporuka i uslova za bezbjednu „tranziciju u novu realnost“, jer kao što smo više puta potencirali, svijet i naš život neće biti isti prije i nakon pandemije.

Tranzicija će biti jedan duži proces čije trajanje će u velikoj mjeri opredijeliti ishod traganja za COVID-19 vakcinom. Do pronalaska vakcine i obezbjeđivanja dovoljnih količina za sve ranjive i prioritetne segmente populacije širom svijeta, ne smijemo prenebregnuti jednu važnu činjenicu – tranzicija je dvosmjeran proces i tokom njenog trajanja moramo biti vrlo fleksibilni. I građani i vlasti. Sa svakim pogoršavanjem epidemiološke situacije, moramo biti spremni na korak unatrag i uvođenje restriktivnijih mjera.

Posezanje za „zamrzavanjem“ socijalnog i ekonomskog života nije poželjna opcija. Neophodno je dosljedno sprovoditi mjere koje imaju za cilj prekid lanca transmisije. Odluka da poštujemo preporuke je stvar ličnog izbora – biramo između  života i smrti, ako ne za nas, onda za nekog ranjivog člana našeg domaćinstva ili nekog koga volimo. Zato, budimo odgovorni.

MONITOR: Koliko pacijenti koji boluju od drugih bolesti trpe zbog sve veće zatvorenosti svih nivoa zdravstva?

BRAJOVIĆ: Pandemija COVID 19 uspostavila se i kao ozbiljan izazov za pružanje esencijalnih zdravstvenih usluga. U maju ove godine, SZO je sprovela procjenu pružanja zdravstvenih usluga u 155 zemalja širom svijeta, koje su u funkciji prevencije i kontrole hroničnih oboljenja. Rezultati su bili zabrinjavajući. Ove zdravstvene usluge obustavljene su u značajnoj mjeri u velikom broju zemalja, što predstavlja ozbiljan atak na zdravlje građana. U više od polovine zemalja (53 odsto) u kojima je sprovedena procjena, potvrđeno je da su usluge liječenja hipertenzije djelimično ili u potpunosti suspedovane; u 49 odsto slučajeva suspendovane su usluge za liječeje dijabetesa i povezanih komplikacija; u 42 odsto slučajeva suspendovane su usluge liječenja onkoloških pacijenata; u 32 odsto slučajeva suspendovano je zbrinjavanje hitnih kardioloških stanja. Zdravstvene usluge rehabilitacije suspendovane su u 63 odsto ispitanih zemalja.

Neophodno je obezbijediti kontinuirano pružanje esencijalnih zdravstvenih usluga i sprovođenje agresivnih mjera kako bi se prekinuo lanac transmisije i virus stavio pod kontrolu. U protivnom bićemo svjedoci epidemije obolijevanja i umiranja ne samo od COVID 19, već i drugih oboljenja.

 

Sezonska gripa u kombinaciji s SARS CoV 2 povećava rizik

MONITOR: Upozorili ste i da nas na jesen čeka povećan rizik od sezonskog gripa, uz prisutni korona virus. Koji je način da se preduprijedi ta opasnost?

BRAJOVIĆ: Iz iskustva, znamo da je sezonski grip uzrok velikog obolijevanja i umiranja, i predstavlja veliko opterećenje po zdravstvene sisteme širom svijeta. Sezonska gripa predstavlja prijetnju naročito za stara lica i osobe sa hroničnim oboljenjima, a u kombinaciji sa SARS CoV 2 predstavljaće još veći rizik.

Iako je vakcina protiv sezonske gripe potvrđeno bezbjedna i efikasna, brojke o obuhvatu vakcinacije pokazuju da je daleko od toga da je „popularna“ i prihvatljiva.

Ove godine, više nego ikada važno je napraviti pravi izbor – vakcinisati se protiv sezonske gripe, sačuvati zdravlje i krevet za pacijenta oboljelog od COVID 19. U tom smislu važno je da Crna Gora blagovremeno obezbijedi dovoljne količine vakcina protiv sezonskog gripa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, ANALITIČAR:  Nema promjena uz iste matrice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako nagrade i nagrađeni budu projektovani po ideološkoj ili partijskoj matrici, a ne strukovnoj , onda smo jako malo ili gotovo ništa uradili sa očekivanim promjenama nakon 30. avgusta prošle godine

 

MONITOR: Ove sedmice najavljeno je da postoji većina za usvajanje budžeta, sa kojim se kasni više mjeseci. Iako je od početka bilo jasno da nova Vlada neće biti stabilna, odavno se govori o njenoj rekonstruciji, a sada i o novim izborima. Šta to sve znači za crnogorsko društvo i kako vidite dalji ishod ovih procesa?   

JANJUŠEVIĆ: Sva ova dešavanja oko usvajanja budžeta, trvenja unutar parlamentarne većine i Vlade, priča oko rekonstrukcije Vlade poslije šest mjeseci njenog formiranja, govori samo o činjenici da mi prolazimo porođajne bolove demokratije poslije 30 godina simuliranja višestranačja i demokratičnosti. To svakako znači da kao građansko društvo izuzetno sporo sazrijevamo, da je taj plemenski korijen veoma dubok i da su ostaci te svijesti jako prisutni i vidljivi. Sigurno će biti potrebna minimum dva izborna ciklusa da se ustabilimo i konsolidujemo kao demokratija koja će biti servis građana a ne partija.

MONITOR: Prethodne sedmice izabran je novi mitropolit MPC.  Kako vidite događaje koji su prethodili tom izboru, kao i sam doček mitropolita? Da li je dio nove parlamentarne većine, ali i Vlade, u neprimjerenom odnosu sa  SPC u Crnoj Gori, ali i Beogradom,  i šta su posljedice toga?

JANJUŠEVIĆ: Crkva se već duži vremenski period, gotovo 30 godina, svojevoljno ili ne, nalazi u političkom kontekstu, a pogotovo od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem 2019. Crkva je takođe imala presudan uticaj u parlamentarnim izborima avgusta 2020. Sve to govori da je ona i dalje akter političkih odnosa Vlade i parlamentarne većine, opet možda ne toliko svojim voljom koliko političkom i partijskom inercijom, pogotovo onih subjekata koje je doživljavaju kao nesporan autoritet i čiju bi naklonost željeli da imaju ubuduće. Sve to pomalo baca sjenku na ustavni koncept našeg društva kao građanskog, prije svega. Iskreno vjerujem da će demokratski procesi u Crnoj Gori posložiti sve subjekte u društvu onako kako je Ustav definisao, a to je da su crkva i država odvojeni i da građanski koncept ove države ne smije biti upitan nijednog trenutka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dobrica Veselinović, politikolog i građanski aktivista, Inicijativa ,,Ne davimo Beograd”: Pravi problemi i izazovi 21. vijeka su iznad nacionalnih podjela    

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mislim da se talas promjena osjeća svuda u regionu i to je optimizam koji se vidi. Naravno, to se neće desiti, niti treba da se desi preko noći, već postepeno i sporo, ali baš zato će i ta promjena biti suštinska i održiva

 

MONITOR: Prije nekoliko dana bili ste jedan od predstavnika opozicije koji se sastao sa Metjuom Palmerom, specijalnim izaslanikom Stejt departmenta za Zapadni Balkan. Da li to, možda, znači da će se nova američka administracija, zainteresovati za urušavanje sloboda i institucija u Srbiji o čemu ste, kako ste izjavili, razgovarali sa Palmerom? I  hoće li to ići dalje od ovakvih razgovora?

VESELINOVIĆ: Ovaj sastanak je organizovan u sklopu višednevne posete Metju Palmera Balkanu. A njega smo, kao i uostalom i druge strane diplomate, ovom prilikom upoznali sa trendom urušavanja institucija i opšteg pada demokratije u našoj zemlji, kao i na razloge koji su doveli do bojkota izbora u junu 2020. godine.

Poseban fokus bio je na brojnim napadima na predstavnike opozicionih pokreta, nezavisnih medija i organizacija civilnog društva koje dolaze od strane Srpske napredne stranke. Takođe, govorili smo o sveprisutnoj korupciji i nesposobnosti državnih organa i lokalne samouprave da reše izazove sa kojima se naša zemlja suočava u 21. veku, kao što su klimatske promene, energetska tranzicija i saradnja u regionu.
Videćemo uskoro koliko su ove naše signale ozbiljno shvatili.

MONITOR: Već više godina ste u javnosti prepoznati kao „lice“ Inicijative Ne davimo Beograd. Na posljednjim beogradskim izborima dobili ste nešto više od tri procenta glasova, a parlamentarne i opštinske izbore 2020. ste bojkotovali. U javnosti se pominjete kao jedan od mogućih kandidata za gradonačelnika Beograda, na izborima 2022. Ima li pobjede 2022. bez jedinstvene podrške opozicije kandidatima  za predsjednika Srbije i gradonačelnika glavnog grada?

VESELINOVIĆ: Što se tiče jedinstvene opozicije, mislim da je to uzaludno očekivanje, i da se ne može i neće desiti. To se inače već pokazalo u dva primera – Savez za Srbiju i Ujedinjena opozicija Srbije. Ljudi hoće nove politike i nove ljude.
Mislim da je važno da se ljudima ponudi program i da što veći broj ljudi izađe na birališta, kad budu bolji uslovi i da izaberu u skladu sa svojim preferencijama. Da li je to tri, pet ili deset kolona, mislim da to nije važno. Treba nam velika izlaznost i veliki broj različitih programa. To bi rezultiralo time da ljudi imaju da biraju nešto za šta su, a ne za nešto protiv čega su.
Što se nas tiče, to je plan ,,Za! dobar grad” koji smo sastavili i koji prezentujemo i u krajnoj liniji, živimo.

Nastasja RADOVIĆ
Pro;itajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORKA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Na gubitku su građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vanredni izbori trenutno ne odgovaraju nijednom političkom subjektu, pa čak ni opozicionom DPS-u koji se teško oporavlja od 30. avgusta, ali i ne pokazuje sposobnost adekvatne unutrašnje rekonstrukcije koja bi mu proširila koalicioni kapacitet. Znači, kraj ove Vlade nije tako blizu, ali teško da ona može izdržati puni četvorogodišnji mandat

 

MONITOR: Kako vidite ocjene u najnovijem Nezvaničnom dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24?

ULJAREVIĆ: Mi smo nedavno, i u kratkom razmaku, dobili dva važna dokumenta iz Evropske unije.

Jedan je nikad opširnija Rezolucija Evropskog parlamenta, a drugi je Nezvanični dokument Evropske komisije. Oba dokumenta pokazuju da se u EU sve bolje vide nedostaci našeg sistema i da se sve eksplicitnije ukazuje na izazove, ali i upire prst u odgovorne. Takođe, čita se i zabrinutost zbog visokog stepena polarizacije u društvu i poziva na politički dijalog kao održiv način prevazilaženja problema.

Proces progovora je poslije početnog entuzijazma i dobrog zamajca udario u zid kada je prethodna vlast shvatila da se time urušavaju njeni monopoli moći. Nažalost, ni nova vladajuća struktura taj proces nije oživjela a danas je i u tehničkom pogledu situacija kompleksnija. Nezvanična klauzula balansa je odavno na snazi a neizvjesno je kad će proces biti otkočen.

Na to opominje i posljednji Nezvanični papir naglašavajući da ispunjavanje prelaznih mjerila ne zavisi samo od primjene akcionih planova i strateških dokumenata već da uključuje i demonstraciju jače političke volje na nivou Vlade da adresira postojeće izazove, osobito one koji se odnose na oblasti koje pokriva poglavlje 23 i one koja su u nadležnosti Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava. Uz ovo je EK poslala i jasnu poruku kad je riječ o odnosu suočavanja sa prošlošću i ratnim zločinima, koja bi morala zvoniti u glavi poslanicima i onima u Vladi koji su i dalje spremni da stoje uz ministra Leposavića.

MONITOR: U dokumentu se, između ostalog, ovdašnjim vlastima sugeriše da hitno moraju izabrati šefove i članove radnih grupa za ta poglavlja. Da li to znači da ovoj Vladi nijesu prioritet evropske integracije?

ULJAREVIĆ: Crna Gora ove godine obilježava devet godina od otvaranja pregovora o pristupanju sa EU, a prošlo je i skoro  deceniju i po od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, odnosno nešto više od deceniju od kada je postala kandidat za članstvo u EU.

Ovaj podsjetnik ukazuje da postavljamo rekorde u dužini ovog procesa a da se dominantno krećemo u začaranom krugu u kojem presudnu ulogu imaju tzv. veto igrači, ma iz koje političke ili vezane ekonomske ili kriminalne strukture oni dolazili. Danas, kad bi trebali biti makar administrativno kapacitirani, pregovaračka struktura države Crne Gore sa EU je u rasulu i, što je još gore, bez ideje daljeg restrukturiranja. Nakon šest mjeseci rada ove Vlade, jasno je da tu podbacila Vlada odnosno da tu nije bila ni na minimumu očekivanog rezultata da imenuje šefove radnih grupa.

Voljela bih da se varam, ali čini mi se da prioritet ove Vlade nije evropeizacija društva i države, iako je to nesumnjivo želja većinske Crne Gore. Od prihvatanja i dosljedne primjene evropskih standarda i najboljih praksi bježala je, u posljednjem periodu, i stara vlast. Pregovori o pristupanju EU nijesu švedski sto sa kojeg naši donosioci odluka mogu uzeti što im se dopada a ostalo ignorisati. Mnogo je tu neugodnih stvari koje se moraju uraditi kako bi se kao društvo uredili. Vladajuća struktura, za sada, ne pokazuje razumijavanje tog procesa niti spremnost da ga valjano sprovede. A konkretnih rezultata neće biti bez neupitne političke volje i snažne i organizovane pregovaračke strukture.

MONITOR: Kako doći do te političke volje i dobre pregovaračke strukture?

ULJAREVIĆ: S obzirom da je danas u Crnoj Gori evropska ideja jedna od rijetkih koja ima snažan progresivni, integrišući i kohezivni potencijal, upravo ta ideja treba da bude polazna tačka u nalaženju saglasnosti o nekim ključnim pitanjima i uspostavljanju tzv. crnogorskog mjerila.

MONITOR: Crnogorskog mjerila?

ULJAREVIĆ: Namjerno i često koristim sintagmu crnogorsko mjerilo kao paralelu briselskim mjerilima koje smo dobili kako bismo postupno zatvarali pregovaračka poglavlja a koja su nerijetko tehničkog karaktera. Cijenim da u našem kontekstu te obaveze prema EU ne mogu biti ispunjene ako nemamo usaglašenost oko crnogorskog mjerila koje nosi vrijednosni i politički sadržaj.

Previše je razlika među nama i zato ključni cilj treba da nam bude pronalaženje vezivnog tkiva da se naše razlike, makar oko nekih važnih pitanja, prevaziđu. To nam nije zacrtano nikakvim briselskim mjerilima, i zato je to ono mjerilo koje mi ovdje u Crnoj Gori treba da postavimo kao osnov demokratizacije i evropeizacije našeg društva i da na njemu dosljedno radimo.

MONITOR: Ima li još znakova da ova Vlada ima neke druge prioritete?

ULJAREVIĆ: Promjena loše vlasti bila je neophodna. Niko nije očekivao da time svi naši problemi budu riješeni. Ta promjena je trebalo da otvori put da se koriguju defekti bivše vlasti i da se uđe u novu fazu konsolidovanja demokratskog poretka u Crnoj Gori uz prioritete zasnovane na javnom interesu.

Međutim, ne samo da se mnogi raniji problemi ne rješavaju nego se javljaju  i aveti za koje smo vjerovali da su iza nas. Vidljiva je i konfuzija kad je riječ o prioritetima, ugroženost građanskog koncepta države, uz olako preuzimanje loših praksi stare vlasti kad je riječ o netransparentnosti, ali i zloupotrebi funkcija.

Na primjer, bizaran je, a ilustrativan, primjer bahatosti zamjenika generalnog sekretara kojem je konstatovano od strane nadležnih organa i kršenje niza, i to ne samo saobraćajnih, propisa a da ova Vlada tvrdoglavo drži tog čovjeka na istoj poziciji. Sa kojim kredibilitetom onda Vlada može govoriti o bahatostima i nekažnjivosti kod prethodne vlasti?

MONITOR: Izmjenama tužilačkih zakona otvara se mogućnost oslobađanja tužilaštva. No, mislite li da je to dovoljno da se konačno naprave suštinski koraci u poglavljima 23 i 24? 

ULJAREVIĆ: Mi smo u CGO-u i ranije ukazivali da je  tužilačka organizacija u Crnoj Gori neefikasna i da konstelacija unutar ovog organa ne doprinosi učinkovitoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sjetimo se samo načina adresiranja afera Snimak, Koverta, itd. To naglašava i potrebu da reforme budu u skladu sa standardima i najboljim praksama. Znači, isto kao što se sa ovim tužilaštvom ne može graditi funkcionalna vladavinu prava, ne može se napredovati ni ako se jedan politički uticaj zamijeni drugim.

Ovo pitanje je moralo biti mnogo otvorenije i stručnije iskomunicirano sa evropskim partnerima, jer crnogorske vlasti nemaju tu ni naslijeđenog ni mnogo novog kredibiliteta da bi njime bagatelisali.

MONITOR: Kako vidite dešavanja koja su pratila izbor novog mitropolita Mitropolije crnogorsko-primorske? Brine li vas to što se premijer i dio parlamentarne većine više bave crkvenim pitanjima od reformi neophodnih za ulazak u EU?

ULJAREVIĆ: Takvim pristupom premijer i dio parlamentarne većine prave višestruku štetu državi Crnoj Gori.

Naime, osim što daju doping injekcije DPS-u i drugim partijama u opoziciji jačajući dobijeni klerikalni oreol, oni time dovode u pitanje karakter države Crne Gore, kao i jedini dobar dio u politici prethodne vlasti – spoljno političke prioritete.

Imam poštovanje prema ljudima koji su vjernici, ali ekstenzivna javna demonstrancija religijskih uvjerenja je, u najmanju ruku, neumjesna kad se radi o bilo kome a posebno o zvaničnicima. Dodatno, u slučaju zvaničnika i neodgovorno u jednom multikulturalnom i multinacionalnom malom društvu, kakvo je crnogorsko.

Klijentelistička zaostavština DPS-a neće nestati s molitvama niti uz bilo čiji blagoslov. Da bi se država revitalizaovala potreban je posvećen rad, znanje i širina prema različitostima.

MONITOR: Gdje nas može odvesti politička kriza vlasti?

ULJAREVIĆ: Politička kriza ovdje nije novost, već prije jedna konstanta. Ova će trajati još, bivajući sve mučnije kako direktnim akterima, bilo da iniciraju ili primaju udarce, tako i onima koji to posmatraju sa strane.

Vanredni izbori trenutno ne odgovaraju nijednom političkom subjektu, pa čak ni opozicionom DPS-u koji se teško oporavlja od 30. avgusta, ali i ne pokazuje sposobnost adekvatne unutrašnje rekonstrukcije koja bi mu proširila koalicioni kapacitet.

Znači, kraj ove Vlade nije tako blizu, ali teško da ona može izdržati puni četvorogodišnji mandat.

U konačnici, i to treba naglašavati, na gubitku su građani Crne Gore čiji kvalitet života trpi.

MONITOR: Kako ocjenjujete to što je Odbor za ljudska prava predložio Skupštini da se ne usvoji Rezolucija o Srebrenici? Ili, to što u Skupštini nema jasne poruke i većine da se smijeni ministar pravde koji negira taj zločin?

ULJAREVIĆ: Ta odluka Odbora je poražavajuća i jača negativne trendove relativizacije tog najmasovnijeg zločina izvršenog na tlu Evrope poslije II svjetskog rata, ali i međunarodnih sudskih odluka i obavezujućih međunarodnih dokumenata što je ograničavajuće za dalju suštinsku demokratizaciju crnogorskog društva.

U Crnoj Gori postoji kontinuitet neadekvatnog bavljenja pitanjima iz domena tranzicione pravde. Nažalost, to je sada naglašeno kroz rad nove vladajuće većine u Skupštini, ali i Vlade, jer se tim temama prilazi uz negiranje činjenica. Time se intenzivira opasna igra sa prošlošću zarad sticanja političkih poena u dijelu biračkog tijela dok kao društvo regresiramo. Upravo takva klima je obavezivala novu većinu da dobijemo nedvosmislen stav Skupštine o osudi genocida u Srebrenici i uspostavljanju mehanizama koji su dio kulture sjećanja.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo