Povežite se sa nama

INTERVJU

DR SCI MED. MINA BRAJOVIĆ, ŠEFICA KANCELARIJE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE U CRNOJ GORI: Vakcina mora biti pobjeda za sve

Objavljeno prije

na

Vlasti Ruske Federacije inicirale su komunikaciju sa SZO u pogledu uslova za prekvalifikaciju ruske vakcine od strane SZO. Prekvalifikacija podrazumijeva rigoroznu kontrolu i procjenu svih aspekata bezbjednosti i efikasnosti vakcine, na osnovu pribavljenih podataka kroz klinička ispitivanja

 

MONITOR: Ove nedjelje je Rusija, prva u svijetu odobrila vakcinu protiv korona virusa.

BRAJOVIĆ: Vlasti Ruske Federacije inicirale su komunikaciju sa SZO u pogledu uslova za prekvalifikaciju ruske vakcine od strane SZO. Prekvalifikacija podrazumijeva rigoroznu kontrolu i procjenu svih aspekata bezbjednosti i efikasnosti vakcine, na osnovu pribavljenih podataka kroz klinička ispitivanja.

Prema informacijama Ministarstva zdravlja Rusije, u procesu razvijanja vakcine ruski institut Gamaleya preduzeo je sve korake koji su propisani nacionalnim propisima i međunarodnim etičkim standardima.

Osim toga, Ruska Federacija ima dugu i bogatu tradiciju u pogledu proizvodnje vakcina.  Podsjećanja radi, vakcinu protiv žute groznice, koja je proizvedena u ovoj državi, SZO je prekvalifikovala. Takođe, finalna faza u procesu globalne eradikacije velikih boginja, pod vođstvom SZO, uspješno je realizovana zahvaljujući milion doza ruskih vakcina protiv velikih boginja.

Na osnovu modeliranja, procijenjene su potrebe za COVID 19 vakcinom. SZO procjenjuje da će oko 20 odsto svjetske populacije biti identifikovano kao prioritetna populacija za vakcinaciju, uključujući i zdravstvene radnike i one koji su izloženi visokom riziku od obolijevanja.

MONITOR: Iz SZO su više puta apelovali da kada se pronađe vakcina ona treba da bude globalno javno dobro. Bogate zemlje već kupuju vakcine. Da li će pojedine zemlje, kao što je Crna Gora, i kada se pronađe vakcina, biti prinuđene da čekaju mjesecima dok na red za vakcinaciju ne dođu i njihovi građani?

BRAJOVIĆ: Pandemija i dalje ubrzava. Raste broj oboljelih i umrlih na globalnom nivou. Bez sumnje, vakcina, efikasna i bezbjedna, je naša šansa – da okončamo pandemiju, ali pod jednim uslovom – samo ukoliko sve zemlje budu dobile vakcinu. Jer, niko nije bezbjedan dok svako nije bezbjedan.

U ovom trenutku, sa preko 165 potencijalnih COVID 19 vakcina kandidata, koje su u različitim fazama razvoja (24 u fazi kliničkog ispitivanja), postoji nada da će jedna ili više njih biti i bezbjedne i efikasne. Nekoliko vakcina je u fazi 3 kliničkog ispitivanja, što znači da se testira njihov potencijal da spriječe obolijevanje od COVID 19.

Želim posebno istaći  – naredni korak – proizvodnja i distribucija – je jednako važan. Ovo ne smije biti utakmica samo sa jednim pobjednikom. Niko ne smije biti zaboravljen. Ne smije biti privilegovanih. Vakcina mora biti pobjeda za sve širom svijeta.

Do sada se pokazalo da je globalna saradnja radi mobilisanja resursa i ekspertize od ključnog značaja za razvoj vakcine, ali ono što je već sada evidentno jeste da će prozivodnja i distribucija vakcine biti još jedan veliki test za globalnu saradnju i multilateralizam.

Zato SZO radi s partnerima na definisanju seta kriterijuma za transparentnu, pravičnu raspodjelu vakcina. Ono što je naš moto i princip –  gdje živite, ne treba i ne smije da opredijeli da li ćete živjeti.

Uspostavljen je mehanizam za alokaciju vakcina na globalnom nivou. Do sada je 75 zemalja pristupilo, uključujući i Crnu Goru. Funkcionisanje ovog COVAX facility-a mehanizma utemeljeno je na SZO Preporukama I, realizacija vakcina kroz ovaj mehanizam pratiće potrebe, a ne raspoloživa sredstva.

MONITOR: Početkom juna izjavili ste da je Crna Gora pobjednik u prvom poluvremenu borbe protiv korona virusa. Kako Vam se čini „drugo poluvrijeme“?

BRAJOVIĆ: Situacija u CG je kompleksna; iz dana u dan bilježi se značajan broj oboljelih i hospitalizovanih. Posebno brine što raste i broj smrtno stradalih osoba.

Vraćanje infekcije, rast broja novooboljelih i klasteri – dešava se i u drugim zemljama nakon popuštanja restriktivnih mjera. Ovo su scenariji koje smo najavljivali i očekivali. Veoma je važno da budemo brži od virusa – brzo detektovati klastere, testirati, identifikovati kontakte, uvesti u samoizolaciju, započeti liječenje oboljelih i prepoznati riziko faktore. Da li je faktor rizika bio svadba, sportski događaj, sahrana, druženje u noćnom klubu… Znači važno je da se pravovremeno dobije podatak gdje je virus da bi se primijenile ciljane  restriktivne mjere i prekinuo lanac širenja infekcije – to je bila i ostala osnovna preporuka SZO.

Ovo je maraton, njega trčimo svi i to na više paralelnih traka. Kada je Crna Gora pozdravljala susjede sa druge strane epidemijske krivulje, i bila  s razlogom ponosna na svoje rezultate, svi smo znali – osim što treba da se insistira na testiranju i praćenju kontakata, samoizolaciji i liječenju – neophodno je da se svaki građanin ponaša odgovorno.Neodgovorno ponašanje jednog člana društva predstavlja pukotinu u sistemu, koju će virus odmah iskoristiti, i mnogi će zbog toga platiti životom ili narušenim zdravljem do kraja života. Svi mi želimo da se vratimo normalnom životu, ali moramo prihvatiti da moramo naučiti da živimo s virusom!

MONITOR: Da li izbori predstavljaju epidemiološki rizik?

BRAJOVIĆ: Svaki pojedinac kao slobodan građanin odbija da bude zatočenik COVID-a 19. Podsjetiću da su izbori u svijetu (SAD) organizovani i u toku španske groznice, koja je pogodila svijet 1918.

Realizacija ovako složenog i osjetljivog poduhvata jeste novina i veliki izazov za Crnu Goru, ali ne i nemoguća misija. Važno je da je donošenju ovakve odluke prethodila rigorozna procjena rizika, sagledavanje epidemiološke situacije, ukupnih kapaciteta zdravstvenog sistema, kao i kapaciteta da se tokom izbornog procesa dosljedno sprovedu mjere prevencije i kontrole infekcije, ali na način da se ne kompromituje integritet izbornog procesa.

MONITOR: Koje su preporuke SZO za otvaranje obrazovanih ustanova?

BRAJOVIĆ: Prema procjenama UNESCO-a više od 60 odsto đačke i studentske populacije našlo se van klupa tokom trajanja pandemije. Ovo su mjere koje se dugoročno negativno odražavaju na socijalni, psihološki i obrazovni razvoj djeteta, ali i na gubitak i smanjenje prihoda i produktivnosti. Posebno su ranjiva djeca iz porodica koje već žive na marginama društva.

S promjenom epidemiološke situacije, zemlje su počele da rekalibriraju svoje mjere, uključujući i ponovno otvaranje škola. Shodno SZO smjernicama, u školama je potrebno razmotriti sljedeće faktore: epidemiološka situacija, zdravstveni sistem i javno-zdravstveni kapaciteti, angažman zajednice i kapaciteti Vlade da u kontinuitetu pruži socijalnu i ekonomsku podršku najranjivijim segmentima populacije.

Škole su obavezne da osiguraju bezbjednu distancu, uslove za redovno pranje ruku čistom vodom i sapunom, redovno provjetravanje školskih prostorija, adekvatno održavanje higijene i dezinfekciju svih radnih površina. Imajući na umu različite uslove i kapacitete u školama, kao i njihove skromne budžete, otpočinjanje naredne školske godine s punim učionicama i uz zamor djece biće ozbiljan test za sistem u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama.

MONITOR: Da li nas na jesen očekuje zatvaranje poput onog proljećnog ili je ta strategija odbačena kao način borbe i od strane SZO?

BRAJOVIĆ: Još u prvim mjesecima pandemije, SZO je izdala set preporuka i uslova za bezbjednu „tranziciju u novu realnost“, jer kao što smo više puta potencirali, svijet i naš život neće biti isti prije i nakon pandemije.

Tranzicija će biti jedan duži proces čije trajanje će u velikoj mjeri opredijeliti ishod traganja za COVID-19 vakcinom. Do pronalaska vakcine i obezbjeđivanja dovoljnih količina za sve ranjive i prioritetne segmente populacije širom svijeta, ne smijemo prenebregnuti jednu važnu činjenicu – tranzicija je dvosmjeran proces i tokom njenog trajanja moramo biti vrlo fleksibilni. I građani i vlasti. Sa svakim pogoršavanjem epidemiološke situacije, moramo biti spremni na korak unatrag i uvođenje restriktivnijih mjera.

Posezanje za „zamrzavanjem“ socijalnog i ekonomskog života nije poželjna opcija. Neophodno je dosljedno sprovoditi mjere koje imaju za cilj prekid lanca transmisije. Odluka da poštujemo preporuke je stvar ličnog izbora – biramo između  života i smrti, ako ne za nas, onda za nekog ranjivog člana našeg domaćinstva ili nekog koga volimo. Zato, budimo odgovorni.

MONITOR: Koliko pacijenti koji boluju od drugih bolesti trpe zbog sve veće zatvorenosti svih nivoa zdravstva?

BRAJOVIĆ: Pandemija COVID 19 uspostavila se i kao ozbiljan izazov za pružanje esencijalnih zdravstvenih usluga. U maju ove godine, SZO je sprovela procjenu pružanja zdravstvenih usluga u 155 zemalja širom svijeta, koje su u funkciji prevencije i kontrole hroničnih oboljenja. Rezultati su bili zabrinjavajući. Ove zdravstvene usluge obustavljene su u značajnoj mjeri u velikom broju zemalja, što predstavlja ozbiljan atak na zdravlje građana. U više od polovine zemalja (53 odsto) u kojima je sprovedena procjena, potvrđeno je da su usluge liječenja hipertenzije djelimično ili u potpunosti suspedovane; u 49 odsto slučajeva suspendovane su usluge za liječeje dijabetesa i povezanih komplikacija; u 42 odsto slučajeva suspendovane su usluge liječenja onkoloških pacijenata; u 32 odsto slučajeva suspendovano je zbrinjavanje hitnih kardioloških stanja. Zdravstvene usluge rehabilitacije suspendovane su u 63 odsto ispitanih zemalja.

Neophodno je obezbijediti kontinuirano pružanje esencijalnih zdravstvenih usluga i sprovođenje agresivnih mjera kako bi se prekinuo lanac transmisije i virus stavio pod kontrolu. U protivnom bićemo svjedoci epidemije obolijevanja i umiranja ne samo od COVID 19, već i drugih oboljenja.

 

Sezonska gripa u kombinaciji s SARS CoV 2 povećava rizik

MONITOR: Upozorili ste i da nas na jesen čeka povećan rizik od sezonskog gripa, uz prisutni korona virus. Koji je način da se preduprijedi ta opasnost?

BRAJOVIĆ: Iz iskustva, znamo da je sezonski grip uzrok velikog obolijevanja i umiranja, i predstavlja veliko opterećenje po zdravstvene sisteme širom svijeta. Sezonska gripa predstavlja prijetnju naročito za stara lica i osobe sa hroničnim oboljenjima, a u kombinaciji sa SARS CoV 2 predstavljaće još veći rizik.

Iako je vakcina protiv sezonske gripe potvrđeno bezbjedna i efikasna, brojke o obuhvatu vakcinacije pokazuju da je daleko od toga da je „popularna“ i prihvatljiva.

Ove godine, više nego ikada važno je napraviti pravi izbor – vakcinisati se protiv sezonske gripe, sačuvati zdravlje i krevet za pacijenta oboljelog od COVID 19. U tom smislu važno je da Crna Gora blagovremeno obezbijedi dovoljne količine vakcina protiv sezonskog gripa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Struka prije političkog predznaka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Međunarodna zajednica je reagovala suvo, suzdržano i uslovno čime je izrazila saglasnost sa smjenom DPS-a, ali i rezervu prema onom što donosi budućnost. Nova vlast to mora imati u vidu i naći adekvatan odgovor. Prvi i dobar dao je Sporazum tri lidera nove većine. Sad se čeka drugi u slici nove Vlade čiji članovi ne bi smjeli biti sporni toj međunarodnoj zajednici, a posebno ne NATO savezu i EU

 

MONITOR: CGO je brzo nakon izbijanja COVID19 epidemije u Crnoj Gori objavio izvjestaj  ,,Crna Gora i korona: stanje nacije u prvih šest sedmica”. Iako je i tada bilo stvari za kritiku,  danas je situacija sa virusom ozbiljnija i lošija. Koja je Vaša ocjena sada? 

ULJAREVIĆ: Danas živimo posljedice onog na što smo tada upozoravali – partija je pregazila struku. Umjesto da je pandemija, kao naš zajednički problem, iskorišćena za društvenu homogenizaciju ona je ogolila do srži probleme partijski okovanog sistema. Tužno je što su brojni ljekari iz NKT strukture, a posebno oni nama najvidljiviji, pristali da služe partijskim interesima gazeći Hipokratovu zakletvu i unižavajući profesiju. Prošlo je nezapaženo, a cijenim da bi trebalo utvrditi i odgovornost onih koji su u Institutu za javno zdravlje dali mišljenje DIK-u i NKT-u na osnovu kojeg su osobe u samoizolaciji mogle da glasaju na biračkom mjestu bez prethodnog testiranja. A to je jedna u nizu štetnih odluka onih kojima smo mnogo vjerovali u martu, a koji su do danas izigrali naše povjerenje i dnevno nam vrijeđaju zdrav razum. Ostaće zapamćeno i ponašanje predsjednika i članova NKT-a koji su svojom podrškom određenim javnim skupovima, a i učešćem na njima, poručili da ni ljudski životi nijesu ništa u odnosu na partijski interes.

MONITOR: Epidemiološka situacija eskalirala je nakon izbora i političkih okupljanja koja su uslijedila. Čini li Vam se da se osim sa Kovidom, Crna Gora bori i sa drugim vrstama virusa, nacionalizma, recimo?  I da li je promjena vlasti prilika da se sa tim virusom nacionalizma  izborimo, ili je to, kako neki, kažu povratak u devedesete?

ULJAREVIĆ: Virus nacionalizma, nažalost, nikad nije ni nestajao ne samo iz Crne Gore nego iz regiona čiji smo sastavni dio. Sam DPS je dobar dio svoje vlasti, pa i one nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, bazirao na elementima nacionalizma i podjela iz 90-ih. Doskorašnja vlast suštinski nije puno toga uradila ni na suočavanju sa nasljeđem 90-ih u crnogorskom društvu i na prevazilaženju podjela nastalih na njima. Štaviše, u nekim aspektima, aktivno je te podjele i gajila i podržavala.

Pred novom vlašću će biti rješavanje društvenih boljki izazvane nacinalizmom, sa kojima se DPS nije obračunao ali i koje su kreirale i širile određene članice nove vladajuće većine. No, ne mislim da je moguć povratak u 90. kojima nas DPS i njegovi kerberi plaše, a zaboravljaju da nam kažu i što je DPS tada radio i kakvu je retoriku imao i da li je upravo to uticalo da do danas nemamo niti jednu optužnicu u ratnim zločinima za komandnu odgovornost. Prošlo je 30 godina, i ako dođe do porasta nacionalizma, to će biti u nekoj drugačijoj, blažoj formi sa drugačijim ciljevima.

MONITOR: Kako vidite reakcije spolja, prvenstveno iz regiona, u kojima se Milo Đukanović i dalje vidi kao ,,garant stabilnosti”?

ULJAREVIĆ: Međunarodna zajednica je reagovala suvo, suzdržano i uslovno čime je izrazila saglasnost sa smjenom DPS-a, ali i rezervu prema onom što donosi budućnost. Nova vlast to mora imati u vidu i naći adekvatan odgovor. Prvi i dobar dao je Sporazum tri lidera nove većine. Sad se čeka drugi u slici nove Vlade čiji članovi ne bi smjeli biti sporni toj međunarodnoj zajednici, a posebno ne NATO savezu i EU.

Region je bio druga priča, a posebno Srbija. ,,Prva” i ,,druga” Srbija su našle tačku spajanja u Crnoj Gori i pokazali su nam da su za njih prihvatljivi samo oni naši izbori koje bi oni odobrili. Licimjerni su bili oni koji se raduju pobjedi opozicije kao pobjedi nad svojim političkim protivnikom Milom Đukanovićem uz prateći nacionalistički foklor, iako su mu, ne tako davno, rentirali najprizemnije medije za potrebe obračuna sa neistomišljenicima u Crnoj Gori. Licimjerni su bili i oni koji su se zgražavali nad pobjedom opozicije i stali u odbranu Đukanovića, a u Srbiji su protivnici iste takve vlasti Vučića i borci za ljudska prava čije kršenje nikada nisu vidjeli u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ŠKELJZEN MALIĆI, POLITIČKI ANALITIČAR I PUBLICISTA IZ PRIŠTINE: Balkanski šengen ili rat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako bi taj „šengen” bio izgrađen prema modelu EU, i kao priprema za učlanjenje u EU, mogla bi se stvoriti formacija koja ublažava tendenciju stvaranja velikih nacionalnih država koje se ne mogu stvoriti, kao takve, bez ratova. To je  svakako bolje nego i dalje nazadovati ili održavati „zaleđene” ili tinjajuće ratne sukobe

 

MONITOR: Proteklih dana u Srbiji i na Kosovu najaktuelnija tema bilo je potpisivanje u Vašingtonu sporazuma o ekonomskoj normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. U Srbiji vlast i opozicija imaju sasvim suprotne stavove. Kakav je Vaš stav o tom dokumentu?

MALIĆI: Sporazum iz Vašingtona nakićen je svim i svačim, više je popis obećanja sa nejasnim garancijama oko mnogih milijardi investicija… Naravno, i na Kosovu su, kao i u Srbiji, opozicija i pozicija podeljene oko sporazuma. Kritičnija je situacija kod vladine stranke, zato što je kosovska delegacija i u Vašingtonu pokazala nesuglasice. U jednom trenutku Ramuš Haradinaj je iz Prištine pretio da će srušiti krhku vladinu koaliciju, ali je brzo primiren, možda i zbog direktnog snažnog demarša američke strane. Ako bismo ukršteno čitali stavove vlasti i opozicija na Kosovu i Srbiji, imali bismo zanimljiv stepen visoke saglasnosti u oceni sporazuma: srpska opozicija smatra da sporazum ide u prilog Kosovu, da je Vučić praktično priznao nezavisnost Kosova. Kosovska opozicija naprotiv smatra da je u Vašingtonu najviše profitirala Srbija, a da je kosovska delegacija bila nelegitimna, nesposobna i neodgovorna.

MONITOR: Šta je sporazumom dobilo Kosovo? Da li on ugrožava suverenitet Kosova?

MALIĆI: Sporazum je po formi i sadržaju najviše bio u funkciji podržavanja izborne kampanje predsednika Trampa. Kosovo i Srbija nisu mnogo dobili. Izostalo je ono što su kosovski pregovarači očekivali, a od čega je srpska strana najviše strepela. Naime, kada je Donald Tramp pre skoro dve godine uputio pismo predsednicima Kosova i Srbije, pozvao ih je bio u Belu kuću da tamo finaliziraju završni mirovni sporazum i proslave uzajamno priznanje. Zbog toga se dugo sepekulisalo da je sporazum o Kosovu praktično postignut ili će prosto biti diktiran u Vašingtonu, gde delegacije samo treba da se dogovore oko nekih detalja i stave potpis. Zbog tih glasina je bivši kosovski premijer Albin Kurti, koji je vladao nepunih sto dana, odbijao pozive da ode u Belu kuću, jer je mislio da ga tamo čekaju „noževi probodeni na mapu Kosova”, aludirajući na glasine da su Tači i Vučic već dogovorili nove granice i razmenu teritorija.

Od ideje uzjamnog priznanja nije ništa bilo 4. septembra. Ona se pojavila u prvom draftu sporazuma i kada je ona odmah „procurela” kao alarmantna vest na udarnim stranicama štampe koju kontroliše Vučić, koji je odbio formulaciju, ta tačka sporazuma je uklonjena uz elegantno objašnjenje da je skup u Beloj kući fokusiran na ekonomski i neke druge sporazume, a pitanje završnog političkog sporazuma o priznanju ostavljeno je za pregovore koje vodi EU.

Suverenost Kosova nije narušena sporazumom, ali kosovska opozicija smatra da je suverenost ugrožena zbog prihvatanja zahteva Srbije da se reguliše korišćenje strateških resursa veštačkog jezera i elektrane Gazivode. Jezero se najvećim delom prostire na teritoriji Kosova, oko 15 posto zapadnog dela je na teritoriji Srbije. Ovo pitanje se pokušava ispolitizirati na isti način kao i sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom. Premijer Hoti se optužuje da je navodno Srbiji poklonio deo nečega što je sto posto kosovsko. Američke vladine institucije preuzele su obavezu da naprave projekt fizibiliteta za jezero koje je stvoreno akumulacijom protočnih voda čiji sliv počinje na teritoriji Srbije, ima široku primenu na Kosovu, a onda, dobrim delom preko reke Ibar, ponovo prelazi u Srbiju.

MONITOR: Predsjednik Pokreta za preokret Janko Veselinović izjavio je da je Srbija potpisala „de fakto priznavanje Kosova”.

MALIĆI: Nije priznala, ali je napravila korak u tom smeru i, više simbolički, priznala Sjedinjene Države kao arbitra u rešavanju kosovskog pitanja. Pošto su SAD glavni sponzor nezavisnosti Kosova, Beograd zna da ne može od Vašingtona tražiti potpunu promenu kursa, ali zna da bi Tramp možda mogao ponuditi određene korisne ustupke, kako bi bezbolnije naplatio „odštetu” za neminovno prepuštanje Kosova i proibližavanje Srbije EU i NATO-u. Pored unosnih ekonomskih ponuda koje je potpisao, Vučić je pristao i na određene elemente sporazuma koji znače otklon Srbije od Rusije i Kine na linijama Trampovih konfrontacija sa ovim silama, na kojoj se oslanjala u ekonomskim i vojnim projektima, kao i glavnim partnerima za odbranu Kosova u Ujedinjenim nacijama.

Veseljko KOPRIVICA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NEVENKA LUKOVAC JANJIĆ, INTERNISTA ONKOLOG INSTITUTA ZA ONKOLOGIJU KCCG: Nije sramota bolovati od kancera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Muškarci u Crnoj Gori najčešće obolijevaju od karcinoma pluća, a slijede karcinom prostate, debelog crijeva, pa karcinomi glave i vrata. Kod žena na prvom mjestu je karcinom dojke, a potom slijede karcinom debelog crijeva, pluća i karcinom grlića materice. Redosljed obolijevanja od ovih vrsta karcinoma i kod muškaraca i kod žena istovjetan je redosljedu obolijevanja u svijetu

 

MONITOR: Prema relevantnim istraživanjima kancer je vodeća bolest 21. vijeka? Je li takav slučaj i u Crnoj Gori? 

LUKOVAC – JANJIĆ: U većini razvijenih zemalja u svijetu obolijevanje od maligne bolesti je na vodećem mjestu, tačnije u posljednjoj dekadi su pretekle broj oboljelih od kardiovaskualrniih bolesti i to u prvom redu zbog dobre prevencije bolesti srca i krvnih sudova. Kod nas su bolesti srca i krvnih sudova još na prvom mjestu, a maligne bolesti odmah iza.

MONITOR: Postoji više od 200 tipova kancera. Od kojih se najčešće obolijeva i umire u Crnoj Gori?

LUKOVAC – JANJIĆ: U Crnoj Gori, nažalost, još ne postoji zvanični registar malignih bolesti. Podaci sa kojima mi raspolažemo su podaci dobijeni iz naše medicinske dokumentacije te procjena Internacionalne agencije za istraživanje raka (GLOBOCAN).

U populaciji muškaraca na prvom mjestu je karcinom pluća, a nakon njega slijede karcinom prostate, karcinom debelog crijeva, pa karcinomi glave i vrata. Kod žena na prvom mjestu je karcinom dojke, a potom slijede karcinom debelog crijeva, pluća i karcinom grlića materice. Moram dodati da je redosljed obolijevanja od ovih vrsta karcinoma i kod muškaraca i kod žena istovjetan redosljedu obolijevanja u svijetu.

MONITOR: Kažete da je karcinom dojke najčešći malignitet kod žena. Koji su najznačajniji faktori rizika za tu bolest? Koje su najznačanije preventivne mjere?

LUKOVAC – JANJIĆ: Faktori rizika za kancer dojke mogu biti oni na koje ne možemo uticati (uzrast – porastom godina raste i rizik, rasna pripadnost – žene bijele rase češće obolijevaju od žena žute i crne rase, genetski faktori – rizik za nastanak ove bolesti je oko dva puta veći kod žena koje imaju jednog bliskog srodnika, nemaligna proliferativna stanja u dojci, dug reproduktivni period – rana prva menstruacija, kasna menopauza) i oni na koje možemo uticati a to su: gojaznost, upotreba hormonske terapije – substituciona terapija u postmenopauznom periodu povećava rizik za nastanak karcinoma, alkohol, hrana bogata masnoćom.

Ukupni individualni rizik zavisi od prisustva i kombinacije ovih faktora.

Preventivne mjere mogu biti primarne: adekvatna fizička aktivnost, smanjenje tjelesne mase, redukcija uzimanja alkohola, konzumiranje voća i povrća. Takođe, pokazano je da se rizik obolijevanja smanjuje sa porastom broja porođaja, te da žene koje su dojile imaju oko 40 odsto manji rizik da obole od kancera dojke.

Veseljko KOPRIVICA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo