Povežite se sa nama

INTERVJU

DR SCI MED. MINA BRAJOVIĆ, ŠEFICA KANCELARIJE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE U CRNOJ GORI: Vakcina mora biti pobjeda za sve

Objavljeno prije

na

Vlasti Ruske Federacije inicirale su komunikaciju sa SZO u pogledu uslova za prekvalifikaciju ruske vakcine od strane SZO. Prekvalifikacija podrazumijeva rigoroznu kontrolu i procjenu svih aspekata bezbjednosti i efikasnosti vakcine, na osnovu pribavljenih podataka kroz klinička ispitivanja

 

MONITOR: Ove nedjelje je Rusija, prva u svijetu odobrila vakcinu protiv korona virusa.

BRAJOVIĆ: Vlasti Ruske Federacije inicirale su komunikaciju sa SZO u pogledu uslova za prekvalifikaciju ruske vakcine od strane SZO. Prekvalifikacija podrazumijeva rigoroznu kontrolu i procjenu svih aspekata bezbjednosti i efikasnosti vakcine, na osnovu pribavljenih podataka kroz klinička ispitivanja.

Prema informacijama Ministarstva zdravlja Rusije, u procesu razvijanja vakcine ruski institut Gamaleya preduzeo je sve korake koji su propisani nacionalnim propisima i međunarodnim etičkim standardima.

Osim toga, Ruska Federacija ima dugu i bogatu tradiciju u pogledu proizvodnje vakcina.  Podsjećanja radi, vakcinu protiv žute groznice, koja je proizvedena u ovoj državi, SZO je prekvalifikovala. Takođe, finalna faza u procesu globalne eradikacije velikih boginja, pod vođstvom SZO, uspješno je realizovana zahvaljujući milion doza ruskih vakcina protiv velikih boginja.

Na osnovu modeliranja, procijenjene su potrebe za COVID 19 vakcinom. SZO procjenjuje da će oko 20 odsto svjetske populacije biti identifikovano kao prioritetna populacija za vakcinaciju, uključujući i zdravstvene radnike i one koji su izloženi visokom riziku od obolijevanja.

MONITOR: Iz SZO su više puta apelovali da kada se pronađe vakcina ona treba da bude globalno javno dobro. Bogate zemlje već kupuju vakcine. Da li će pojedine zemlje, kao što je Crna Gora, i kada se pronađe vakcina, biti prinuđene da čekaju mjesecima dok na red za vakcinaciju ne dođu i njihovi građani?

BRAJOVIĆ: Pandemija i dalje ubrzava. Raste broj oboljelih i umrlih na globalnom nivou. Bez sumnje, vakcina, efikasna i bezbjedna, je naša šansa – da okončamo pandemiju, ali pod jednim uslovom – samo ukoliko sve zemlje budu dobile vakcinu. Jer, niko nije bezbjedan dok svako nije bezbjedan.

U ovom trenutku, sa preko 165 potencijalnih COVID 19 vakcina kandidata, koje su u različitim fazama razvoja (24 u fazi kliničkog ispitivanja), postoji nada da će jedna ili više njih biti i bezbjedne i efikasne. Nekoliko vakcina je u fazi 3 kliničkog ispitivanja, što znači da se testira njihov potencijal da spriječe obolijevanje od COVID 19.

Želim posebno istaći  – naredni korak – proizvodnja i distribucija – je jednako važan. Ovo ne smije biti utakmica samo sa jednim pobjednikom. Niko ne smije biti zaboravljen. Ne smije biti privilegovanih. Vakcina mora biti pobjeda za sve širom svijeta.

Do sada se pokazalo da je globalna saradnja radi mobilisanja resursa i ekspertize od ključnog značaja za razvoj vakcine, ali ono što je već sada evidentno jeste da će prozivodnja i distribucija vakcine biti još jedan veliki test za globalnu saradnju i multilateralizam.

Zato SZO radi s partnerima na definisanju seta kriterijuma za transparentnu, pravičnu raspodjelu vakcina. Ono što je naš moto i princip –  gdje živite, ne treba i ne smije da opredijeli da li ćete živjeti.

Uspostavljen je mehanizam za alokaciju vakcina na globalnom nivou. Do sada je 75 zemalja pristupilo, uključujući i Crnu Goru. Funkcionisanje ovog COVAX facility-a mehanizma utemeljeno je na SZO Preporukama I, realizacija vakcina kroz ovaj mehanizam pratiće potrebe, a ne raspoloživa sredstva.

MONITOR: Početkom juna izjavili ste da je Crna Gora pobjednik u prvom poluvremenu borbe protiv korona virusa. Kako Vam se čini „drugo poluvrijeme“?

BRAJOVIĆ: Situacija u CG je kompleksna; iz dana u dan bilježi se značajan broj oboljelih i hospitalizovanih. Posebno brine što raste i broj smrtno stradalih osoba.

Vraćanje infekcije, rast broja novooboljelih i klasteri – dešava se i u drugim zemljama nakon popuštanja restriktivnih mjera. Ovo su scenariji koje smo najavljivali i očekivali. Veoma je važno da budemo brži od virusa – brzo detektovati klastere, testirati, identifikovati kontakte, uvesti u samoizolaciju, započeti liječenje oboljelih i prepoznati riziko faktore. Da li je faktor rizika bio svadba, sportski događaj, sahrana, druženje u noćnom klubu… Znači važno je da se pravovremeno dobije podatak gdje je virus da bi se primijenile ciljane  restriktivne mjere i prekinuo lanac širenja infekcije – to je bila i ostala osnovna preporuka SZO.

Ovo je maraton, njega trčimo svi i to na više paralelnih traka. Kada je Crna Gora pozdravljala susjede sa druge strane epidemijske krivulje, i bila  s razlogom ponosna na svoje rezultate, svi smo znali – osim što treba da se insistira na testiranju i praćenju kontakata, samoizolaciji i liječenju – neophodno je da se svaki građanin ponaša odgovorno.Neodgovorno ponašanje jednog člana društva predstavlja pukotinu u sistemu, koju će virus odmah iskoristiti, i mnogi će zbog toga platiti životom ili narušenim zdravljem do kraja života. Svi mi želimo da se vratimo normalnom životu, ali moramo prihvatiti da moramo naučiti da živimo s virusom!

MONITOR: Da li izbori predstavljaju epidemiološki rizik?

BRAJOVIĆ: Svaki pojedinac kao slobodan građanin odbija da bude zatočenik COVID-a 19. Podsjetiću da su izbori u svijetu (SAD) organizovani i u toku španske groznice, koja je pogodila svijet 1918.

Realizacija ovako složenog i osjetljivog poduhvata jeste novina i veliki izazov za Crnu Goru, ali ne i nemoguća misija. Važno je da je donošenju ovakve odluke prethodila rigorozna procjena rizika, sagledavanje epidemiološke situacije, ukupnih kapaciteta zdravstvenog sistema, kao i kapaciteta da se tokom izbornog procesa dosljedno sprovedu mjere prevencije i kontrole infekcije, ali na način da se ne kompromituje integritet izbornog procesa.

MONITOR: Koje su preporuke SZO za otvaranje obrazovanih ustanova?

BRAJOVIĆ: Prema procjenama UNESCO-a više od 60 odsto đačke i studentske populacije našlo se van klupa tokom trajanja pandemije. Ovo su mjere koje se dugoročno negativno odražavaju na socijalni, psihološki i obrazovni razvoj djeteta, ali i na gubitak i smanjenje prihoda i produktivnosti. Posebno su ranjiva djeca iz porodica koje već žive na marginama društva.

S promjenom epidemiološke situacije, zemlje su počele da rekalibriraju svoje mjere, uključujući i ponovno otvaranje škola. Shodno SZO smjernicama, u školama je potrebno razmotriti sljedeće faktore: epidemiološka situacija, zdravstveni sistem i javno-zdravstveni kapaciteti, angažman zajednice i kapaciteti Vlade da u kontinuitetu pruži socijalnu i ekonomsku podršku najranjivijim segmentima populacije.

Škole su obavezne da osiguraju bezbjednu distancu, uslove za redovno pranje ruku čistom vodom i sapunom, redovno provjetravanje školskih prostorija, adekvatno održavanje higijene i dezinfekciju svih radnih površina. Imajući na umu različite uslove i kapacitete u školama, kao i njihove skromne budžete, otpočinjanje naredne školske godine s punim učionicama i uz zamor djece biće ozbiljan test za sistem u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama.

MONITOR: Da li nas na jesen očekuje zatvaranje poput onog proljećnog ili je ta strategija odbačena kao način borbe i od strane SZO?

BRAJOVIĆ: Još u prvim mjesecima pandemije, SZO je izdala set preporuka i uslova za bezbjednu „tranziciju u novu realnost“, jer kao što smo više puta potencirali, svijet i naš život neće biti isti prije i nakon pandemije.

Tranzicija će biti jedan duži proces čije trajanje će u velikoj mjeri opredijeliti ishod traganja za COVID-19 vakcinom. Do pronalaska vakcine i obezbjeđivanja dovoljnih količina za sve ranjive i prioritetne segmente populacije širom svijeta, ne smijemo prenebregnuti jednu važnu činjenicu – tranzicija je dvosmjeran proces i tokom njenog trajanja moramo biti vrlo fleksibilni. I građani i vlasti. Sa svakim pogoršavanjem epidemiološke situacije, moramo biti spremni na korak unatrag i uvođenje restriktivnijih mjera.

Posezanje za „zamrzavanjem“ socijalnog i ekonomskog života nije poželjna opcija. Neophodno je dosljedno sprovoditi mjere koje imaju za cilj prekid lanca transmisije. Odluka da poštujemo preporuke je stvar ličnog izbora – biramo između  života i smrti, ako ne za nas, onda za nekog ranjivog člana našeg domaćinstva ili nekog koga volimo. Zato, budimo odgovorni.

MONITOR: Koliko pacijenti koji boluju od drugih bolesti trpe zbog sve veće zatvorenosti svih nivoa zdravstva?

BRAJOVIĆ: Pandemija COVID 19 uspostavila se i kao ozbiljan izazov za pružanje esencijalnih zdravstvenih usluga. U maju ove godine, SZO je sprovela procjenu pružanja zdravstvenih usluga u 155 zemalja širom svijeta, koje su u funkciji prevencije i kontrole hroničnih oboljenja. Rezultati su bili zabrinjavajući. Ove zdravstvene usluge obustavljene su u značajnoj mjeri u velikom broju zemalja, što predstavlja ozbiljan atak na zdravlje građana. U više od polovine zemalja (53 odsto) u kojima je sprovedena procjena, potvrđeno je da su usluge liječenja hipertenzije djelimično ili u potpunosti suspedovane; u 49 odsto slučajeva suspendovane su usluge za liječeje dijabetesa i povezanih komplikacija; u 42 odsto slučajeva suspendovane su usluge liječenja onkoloških pacijenata; u 32 odsto slučajeva suspendovano je zbrinjavanje hitnih kardioloških stanja. Zdravstvene usluge rehabilitacije suspendovane su u 63 odsto ispitanih zemalja.

Neophodno je obezbijediti kontinuirano pružanje esencijalnih zdravstvenih usluga i sprovođenje agresivnih mjera kako bi se prekinuo lanac transmisije i virus stavio pod kontrolu. U protivnom bićemo svjedoci epidemije obolijevanja i umiranja ne samo od COVID 19, već i drugih oboljenja.

 

Sezonska gripa u kombinaciji s SARS CoV 2 povećava rizik

MONITOR: Upozorili ste i da nas na jesen čeka povećan rizik od sezonskog gripa, uz prisutni korona virus. Koji je način da se preduprijedi ta opasnost?

BRAJOVIĆ: Iz iskustva, znamo da je sezonski grip uzrok velikog obolijevanja i umiranja, i predstavlja veliko opterećenje po zdravstvene sisteme širom svijeta. Sezonska gripa predstavlja prijetnju naročito za stara lica i osobe sa hroničnim oboljenjima, a u kombinaciji sa SARS CoV 2 predstavljaće još veći rizik.

Iako je vakcina protiv sezonske gripe potvrđeno bezbjedna i efikasna, brojke o obuhvatu vakcinacije pokazuju da je daleko od toga da je „popularna“ i prihvatljiva.

Ove godine, više nego ikada važno je napraviti pravi izbor – vakcinisati se protiv sezonske gripe, sačuvati zdravlje i krevet za pacijenta oboljelog od COVID 19. U tom smislu važno je da Crna Gora blagovremeno obezbijedi dovoljne količine vakcina protiv sezonskog gripa.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

BUDISLAV MINIĆ, ADVOKAT: Daleko od suštinskih promjena u pravosuđu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo hvalisanje aktuelne vlasti već i hvalospjevi dobijeni od međunarodnih partnera koji su neskrivenim olakšanjem prokomentarisali prekid dugovremene blokade vrha pravosuđa, kazuje o dubini potonuća na koje smo bili svikli s vladama i nakon promjene vlasti

 

MONITOR: Ministarstvo evropskih poslova opet je saopštilo da očekuje završna mjerila za poglavlje 23, 24 u junu ove godine. Gdje je Crna Gora kada je u pitanju vladavina prava danas i koliko je realno da ispunimo zadatke koji se od nas traže u tom zahtjevnom poglavlju do ljeta da bi dobili završna mjerila?

MINIĆ: Crna Gora i danas, kao i u prethodnom periodu, simulacija demokratije i vladavine prava. Ona značajno zaostaje u zadovoljenju prije svega svojih potreba u oblasti uspostavljanja vladavine prava a onda i u ispunjenju zadataka na putu priključenja Evropskoj uniji. Taj značajan zaostatak dijelom je posljedica svjesne opstrukcije od strane dobitnika tranzicije koji su do 30. avgusta 2020. godine bili na vlasti i koncipirali pravni, obrazovni, kao i ukupni sistem u skladu sa svojim ličnim, grupnim i drugim partikularnim interesima, na štetu opštih, u sistemu rigidne partitokratije transformisane u mafiokratiju.

Ispunjenje zadataka u vezi sa dosadašnjim mjerilima za poglavlja 23 i 24 nije bilo pretjerano zahtjevno. Odnosilo se na ispunjenje nužnih pretpostavki za uspostavljanje osnova za izgradnju i otpočinjanje djelovanja pravosuđa u skladu sa evropskim standardima.  Međutim, ključni problem je predstavljalo odsustvo političke volje vladajućih struktura da se iskreno posvete tom cilju. Njegovo  ispunjenje je predstavljalo ozbiljnu prijetnju najvišim nosiocima vlasti i njima bliskim strukturama “ostvarenim” u vrijeme i na način koji zahtijevaju ozbiljna preispitivanja u pravičnim postupcima pred samostalnim i nezavisnim organima efikasnog pravosuđa, koncipiranog od kredibilnih i kompetentnih ljudi na svim nivoima.

Dosadašnje  (podsticajne) ocjene našeg napretka od strane međunarodnih partnera, pozitivnije su od iskustva nas praktičara u svakodnevnom suočavanju sa tim sistemom. Vjerujem da će  ubuduće najozbiljniji problem biti ljudski potencijal obrazovan u postojećem obrazovnom sistemu i sa radnim iskustvom i navikama dosadašnjeg pravosuđa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE IZ ZAGREBA: Postkomunizam se širio sa Zapada na Istok, a sada se proces obrće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zapad se suočava s desničarskim primitivizmom koji je sa zgražanjem prije tridesetak godina gledao u Rusiji, Srbiji, Hrvatskoj, Slovačkoj, na Baltiku…Recentne su metode, dakako, obogaćene iskustvom amerikanskoga populizma

 

MONITOR: U Hrvatskoj se  očekuju  i predsjednički izbori krajem godine. Da li će se Zoran Milanović ponovo kandidovati  SDP-a ?

PUHOVSKI: Milanović će se gotovo sigurno kandidirati za još jedan mandat. I pritom je formula, izgleda, dosta jednostavna – pobjedi li HDZ opet na parlamentarnim izborima, Milanović najvjerojatnije pobjeđuje na predsjedničkima. On je zaposjeo i značajan dio desnoga biračkog spektra, a ljevica ga dobrim dijelom gleda kao svojega. Zeleno-lijeva opcija može kandidirati nekoga od svojih, no bit će to, gotovo sigurno, alibi-kandidat/kinja.

MONITOR: Dugo traje i verbalno izražena netrpeljivost Predsjednika i Premijera Hrvatske.  Postoji li ili ne, manje-više stabilna podrška djelova javnog mnjenja jednom odnosno drugom visokom dužnosniku RH?

PUHOVSKI: Biračko je tijelo u Hrvatskoj već dugo stabilno, katkada se čini čak i petrificirano, svakih nekoliko godina dolazi tek do prelaska manjega dijela neodlučnih na neku novu političku adresu, koja se uskoro najčešće gasi. Milanoviću je sada uspjelo privući dio desnice upravo agresivnošću, pa i prostaklukom. No, pravi je problem u tomu što između dvojice funkcionara, predsjednika i premijera, nema bitnih razlika u političkim pozicijama. Radi se, kako bi to davno („Pozorište u kući“) rekao Đuza Stojiljković: “Al’ da mi se da da sam glavni ja!“

MONITOR: Kada je u Saboru nedavno Ivan Turudić izglasan za državnog tužioca sudija Visokog krivičnog suda, Milanović je tražio sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Turudić se zbog bliskosti HDZ-u i afera koje su ga pratile još kao sudiju u zagrebačkom Županijskom sudu, smatra-od strane opozicije i dijela javnosti, pogrešnim izborom. Plenković ga hvali jer je poništio presudu kardinalu Alojziju Stepincu…Da li i u Hrvatskoj postoje „partijske“ sudije i tužioci?

PUHOVSKI: I u Hrvatskoj postoje partijski suci i tužitelji, Turudić se od ostalih razlikuje „samo“ po javnoj brbljavosti i nedostatku opreza, što je oporba zdušno koristila. No, to nije dugoročna tema, jer opozicija i tako već godinama tvrdi da je Državno odvjetništvo pod HDZ-ovom kontrolom (iako hapse uglavnom njihove funkcionar(k)e zbog korupcije, što je i logično, jer imaju decenijama vlast u rukama). S druge strane, tužitelj nije bitna figura ni u jednome pravosudnom modelu, ipak sud odlučuje na kraju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ MARKOVIĆ, MANS: Sveopšte blaćenje koje pogoduje DPS-u

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najdegutantnija je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema nikakvih dokaza. Imamo sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u. U  javnosti se stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama

 

 

MONITOR: Kako komentarišete posljednju sjednicu Odbora za bezbjednost, ono što joj je prethodilo i reakcije poslije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Meni se čini da ministar  Milović na neki način preuzima ingerencije nekih drugih institucija i da se ponajmanje ponaša kao ministar pravde. Iako nam je izuzetno potrebna upravo ta funkcija kada su u pitanju neke ključne reforme,  od vetinga,  preko Zakona o oduzimanju imovine, do Zakona o sprečavanju korupcije i niza drugih zakona koji građani godinama čekaju. Umjesto toga,  Milović se ponaša više kao ministar unutrašnjh poslova ili možda šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Rasprava održana na Odboru je do sada nezapamćeno i nezabilježeno kompromitovanje sa svake strane. Zaista sam iznenađena da smo došli u fazu gdje je potpuno zaboravljeno sve ono što je radio prethodni režim zahvaljujući takvim optužbama. I stanje u koje nas je doveo kada su u pitanju sektor bezbjednosti ali i druge oblasti. To je krajnje razočaravajuće i pokazuje da umjesto da pokušavamo da izgradimo institucije, te se institucije sve više kompromituju.

Nadam se da će Vlada naći način i mehanizme da, poučena iskustvima svega onoga što se dešavalo na sjednici Odbora, nikad više ne dozvoli tu vrstu komunikacije između njenih visokih predstavnika.

MONITOR: Premijer se za sada drži po strani.  Kako vidite komentar ministra pravde  da je on Spajićeva politička kičma ?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da Milović najviše šteti  Spajiću i da on trenutno predstavlja veliki teret za izvršnu vlast. Sigurna sam da nikome ne bi bilo ugodno da neko  govori da je njegova kičma, jer to implicira da on kičme nema.  To je velika uvreda za premijera Spajića. Iznenađena sam da se bilo koji ministar usudio da na takav način govori o predsjedniku  vlade u kojoj vrši funkciju.

MONITOR: Kako vidite relaciju Demokrate – PES vezano za bezbjednosni sektor?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Očigledno je da tu postoje ozbiljne nesuglasice za koje mislim da su izuzetno loše i po Vladu i po društvo. Negdje je bilo za očekivati, s obzirom na sličnost u politikama PES-a i Demokrata, da između njih postoji skladnija  saradnja. Međutim, svjedočimo tome da se ti odnosi dodatno komplikuju pogotovo sa ovim prozivanjem od strane gospodina Milovića.

Za društvo bi  bilo važno kada bi se što prije dođe do nekog rešenja i kompromisa i kada je u pitanju slučaj Brđanin i sektor bezbjednosti. Taj  sektor je duboko kriminalizovan od strane prethodnog režima, i mislim da  ove nesuglasice tome samo pogoduju.

MONITOR: U raspravama koje smo imali prilike da slušamo pominju se slučajevi međunarodnih bjegunaca. Čekajući da se utvrdi jesu li optužbe osnovane, čini se jasnim da se  bjegunci koriste za domaću upotrebu?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ:  Umjesto da mijenjamo  sistem i ona diskreciona ovlašćenja koja je prethodna  vlast integrisala u sistem kako bi omogućila trgovinu sa kriminalnim strukturama, mi smo došli u situaciju da se ta rešenja itekako koriste. I veliko je pitanje da li se zloupotrebljavaju,  ili je to urađeno iz nekih konkretnih ličnih interesa.

Kada je u pitanju slučaj Čamgoz, evidentno je da je on optužen za najteža krivična djela i da je zahvaljujuči odluci ministra pravde i dalje u Crnoj Gori. Građani plaćaju ogroman novac da bi ga štitili, umjesto da bude isporučen Turskoj.

Da li je to pitanje neke loše procjene ili loše namjere, to treba da odgovori Specijalno tužilaštvo. Opet kažem, umjesto da se bavimo time šta se dešavalo u prethodnom periodu, da loše prakse i zakone ispravljamo, mi svjedočimo da se sada  multiplikuju afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Ono što je najdegutantnije je  hiperprodukcija afera, gdje svi svakog optužuju za korupciju, a nema  dokaza. Imamo jedno sveopšte blaćenje koje najviše pogoduje DPS-u.Tako se  u javnosti stvara utisak da su oni ako ne isti, onda makar da se služe istim ili sličnim metodama.

MONTOR: Kad smo već kod DPS, kako vidite izbore novog rukovostva te partije?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: Mislim da niko ne doživljava novo rukovodstvo kao nekoga ko zaista donosi odluke u DPS-u. Do refrome te partije apsolutno nije došlo. Tamo se i dalje nalaze svi oni mračni kadrovi iz prethodnog sistema koji suštinski povlače konce iza scene. Vjerovati da odluke u DPS- u donosi Danijel Živković a ne Milo Đukanović ne može ni najnaivnija osoba na planeti. Mislim da je ta šansa propuštena iz razloga što se vrlo teško može naći snage u toj partiji da se oslobodi tako moćnih i uticajnih kadrova koji su okruživali Đukanovića. Ovo je na neki način najveća neusluga tim  mladim ljudima koji su došli i koje niko ne shvata ozbiljno. Oni  služe kao neka vrsta maske illi pokrića za one koji bi danas trebalo da budu u zatvoru.

MONITOR: Koliko je Crna Gora danas, tri godine nakon pada DPS-a, promijenila  sistem i krenula u drugom smjeru?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ : Gotovo nimalo, upravo iz razloga što ne postoji sistemski pristup rešavanju ogromnih problema koje je DPS ostavio. Imamo neke napore od strane SDT i hapšenja pojedinih visokih funkcionera, međutim to je i dalje izuzetno malo, znajući sa kakvim obimom kriminalnih aktivnosti smo se suočavali. Moje očekivanje je bilo da će svaka izvršna vlast koja dođe posle DPS –a staviti sve resurse na raspolaganje Specijalnom tužilaštvu da bi se taj sistem što prije očistio. Evo vidimo da  ni tri godine poslije smjene vlasti SDT nema nove prostorne kapacitete, a kamoli da imaju pristup bazama podataka. Tri godine nakon smjene vlasti nemamo gotovo nijedan slučaj koji su nove vlasti objavile, da se odnosi na zloupotrebe prethodnog režima. Naprotiv, na nekom manjem nivou, ali vrlo zabrinjavajućem, imamo preuzimanje tih praksi, pogotovo kada je u pitanju partijsko zapošljavanje i nedostatak odgovornosti za izostanak rezultata. Očekivanja građana u velikoj mjeri su iznevjerena.

Moje očekivanje je bilo da će izvršna vlast, recimo, učiniti sve da utvrdi gdje se nalazi imovina koja je iznesena iz CG tokom  tri decenije vladavine DPS-a. Za to ne vidim da postoje bilo kakvi napori i da  je to bilo kome prioritet. Mislim da je prioritet da se ostane na vlasti,da se funkcije zgrabe i podijele  kako bi se što duže ostalo na vlasti, a ne da se uspostavi pravda. A ona je bitna, ne samo zbog radnji prethodnog režima, nego zbog toga što ako niko iz DPS-a ne bude odgovarao, neće odgovarati ni vlast posle . Mislim da je to i razlog zašto oni i ne pokušavaju da utvrde šta se ranije dešavalo nego iz tih praksi uče i očigledno, bar neke od njih, primjenjuju. Posebno me  strah je da će ako ostanu dugo na funkcijama, početi  da primjenjuju sve više tih praksi. Tako ćemo ući u  začarani krug gdje nema prevelike razlike između jednih i drugih struktura. Zato je strašno važno da insistiramo da postoji ogovornost DPS-a, da oni koji su uzeli ogroman novac zloupotrebama funkcija iz ove države taj novac vrate i završe u zatvoru, a ne da to postane normalizovano, pa da svako ko dođe na vlast može na taj način da se ponaša.

MONITOR: Tri godine kasnije, neobjašnjivom imovinom se gotovo ne bave institucije,već MANS. Objavili ste nedavno podatke vezano za slučaj Golubović, nakon čega je SDT formirao predmet.

MRKOVIĆ ĆALOVIČ: ASK je ona ista koja je bila u vrijeme prethodnog režima, čak je u pitanju i isti kadar koji je tu imenovan zahvaljujući očito i  preporukama Vesne Medenice. Skupština nije uradila ništa što je mogla da uradi i za šta je imala mehanizme da u prethodne tri godine promijeni takvo stanje. Sve dok na čelu bude kadar DPS-a sigurno nećemo imati ozbiljnijih rezultata. Ali je pitanje, zbog svega što sam ranije navela, da li će kadrovi nove vlasti postupati drugačije. Posebno brine to što nakon tri godine, od  našeg objavljivanja  slučaja gdje je u pitanju neko ko je u javnosti vrlo poznat, nismo imali maltene nikakvu reakciju od strane državnih organa. Ranije, dok su bili opozciija,  kada bi objavili takve informacije, oni bi danima komentarisali i pozivali institucije da djeluju. Sada je ta reakcija potpuno izostala. Dodatno, ukazujem da dva sina gospodina Golubovića i dalje rade u institucijama sistema. Na njih se vodi značajan dio te imovine. Jedan radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova, drugi u Ministarstvu odbrane.  Makar u tom smislu bi institucije trebalo da krenu da djeluju i da vide odakle ta imovina i da li oni treba i dalje da ostanu na tim radnim mjestima, u tako osjetljivim institucijama sistema.

MONTOR: Koliko je onda realna najava da bismo do ljeta mogli ispuniti prelazna mjerla za poglavlje 23, 24?

ĆALOVIĆ MARKOVIĆ: U posljednje vrijeme se pokazalo da je proces evropskih integracija mnogo više politički nego što je zasnovan na stvarnim postignućima. Postoji veliki interes u EU da se što prije ubrza proces proširenja zbog rata u Ukrajini. U tom smislu je možda i realno da nam Brisel progleda kroz prste i neke formalne korake prihvati kao suštinske. Ako bi smo govorili o suštinskim reformama apolutno nije realno. Nijesmo napravili ništa ozbiljnije u prethodne tri godine, a kamoli da to završimo za par mjeseci.

MONITOR: Kako vidite 100 dana Spajićeve vlade?

MARKOVIĆ ĆALOVIĆ:  Kada je  u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, oblast koju MANS prati, tu nemamo puno napretka ako ne računamo trule kompromise oko imenovanja u pravosuđu. Za koje vjerujem da će nam se debelo osvetiti jer nismo,  po mom mišljenju,  došli do osoba, koje će imati dovoljno hrabrosti da se suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji na najvišim nivoima.

Nemamo nijedan novi predlog zakona, iako smo imali mnoge predloge koji su dolazili iz ovih struktura dok su bili opozicija. Osim Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je kao predlog usvojen krajem prošle godine. Taj zakon bi tek trebala da razmatra Skupština. Ukoliko on bude usvojen u onoj formi u kojoj ga je Vlada preložila, to će biti ogroman napredak i daće dodatne alate i civilnom društvu i medijima da vrše jaču kontrolu vlasti i otkrivaju slučajeve korupcije i raznih zloupotreba. To je pozitivan signal  izvršne vlasti, da je spremna da predloži zakon koji će nju izložiti mnogo većoj javnoj kontroli.

Vidjećemo da li će on u toj formi biti usvojen u parlamentu ili će ga prekrajati amandmanima.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo