Povežite se sa nama

Izdvojeno

DR VLADIMIR CMILJANOVIĆ, SKROMNI ČOVJEK I VELIKI NAUČNIKPobjednik u sportu i u borbi protiv raka

Objavljeno prije

na

Produžio je porodičnu tradiciju – svi su rukometaši ili hemičari. Majka Mira Janjić, bila je poznata, ljevoruka jugoslovenska rukometašica. Vladimir je osvojio skoro sve švajcarske nagrade, ekonomske, naučne i medicinske. Targeted cancer therapy, ciljana kancer terapija, je epohalno dešavanje u onkologiji

 

Hemičar dr Vladimir Cmiljanović je   još 2005. godine na  Univerzitetu u Bazelu radio  na revolucionarnom lijeku za liječenje raka. Danas, kao glavni i izvršni direktor kompanije  Swiss Rockets najavljuje  vakcinu  druge generacije u borbi protiv COVID – 19.  Produžio je  porodičnu tradiciju –  svi su rukometaši ili hemičari. Osvojio je skoro sve švajcarske nagrade, ekonomske, naučne i medicinske. Ipak, posebno mjesto između brojnih pehara, je nagrada Nikola Tesla, koju Srbija dodjeljuje uglednim ličnostima iz dijaspore i regiona.

U Crnu Goru ne dolazi često, ali dolazi rado.  Iz  sela Grabovica na  Durmitoru rodom je djed Todor Janjić, otac Cmiljanovićeve majke Mire. Majka Mira Janjić, nekad  poznata, ljevoruka jugoslovenska rukometašica. Potiču  iz Drobnjaka, ponosno naglašava Cmiljanović. Pukovnik stare Jugoslavije, djed Janjić,  selio se od Beograda, gdje se rodila Cmiljanovićeva majka,  do Kragujevca, gdje će se 1979. roditi naš sagovornik Vladimir Cmiljanović. Otac Dragomir iz Priboja na Limu, rukometaš FAP-a i trener srpskih mladih selekcija. Ljubav prema rukometu i hemiji, prisutna u životu Vladimirovih roditelja, odrediće i njegov, a i život njegove mlađe sestre Nataše.

Vladimir Cmiljanović je skroman čovjek i veliki naučnik. O njegovim sportskim i naučnim uspjesima mnogi su pisali. Već sa 15 godina postao je juniorski  reprezentativac SRJ-a u rukometu. Trenirao ga je slavni Veselin Vujović, Cetinjanin. Poziv da treninge nastavi u rukometnom klubu u Njemačkoj osujetilo je NATO bombardovanje. U danu, kada je trebao da otputuje, granice su zatvorene.

Otići će godinu kasnije. Devetnaestogodišnjak, nakon zavšene prve godine hemije  na Univerzitetu u Kragujevcu,  sa 100 DM u džepu odlazi za njemački grad Lemgo. Evropski poznati  centar vrhunskog rukometa. Predsjednik kluba i njegova porodica srdačno su prihvatili Vladimira. Sa njima je stanovao, učio jezik, intenzivno trenirao. „Ipak, nije bilo prijatno biti u tuđoj zemlji. Sjećanja na noći tokom bombardovanja, još su bila svježa…“, priča Cmiljanović.

Veliki talenat brzo je prepoznat. Ponude stižu iz Hamurga, Hamelna,  ali i iz Bazela. Izbor je olakšala činjenica da su Švajcarci nudili mogućnost da Cmiljanović može trenirati jednom, umjesto tri puta dnevno, kako su to timovi iz Hamburga i Hamelna zahtijevali. Iza  švajcarskog aranžmana, koji je podrazumijevao i plaćene studije, stajao je predsjednik rukometnog kluba, čuveni švajcarski milijarder i bivši rukometaš dr Ernest Schneider.  Poznat i kao zastupnik firme koja se bavi prodajom kubanskih cigara  Davidof

„Ulagao je u mlade talente, finansirao moje studije u Bazelu, a ja sam igrao za njegov klub, tradicionalno uspješan klub. Tako sam zahvaljujući rukometu završio studije hemije“, kaže Cmiljanović.

Završetak studija na Univerzitetu u Bazelu, omogućiće Cmiljanoviću da radi na svom  dječačkom snu,  lijeku za liječenje raka. Bespomoćnost nauke u liječenju ove bolesti,  prerane smrti, bake Savke iz Bioča, majčine majke,  te smrt supruge  njegovog profesora   Bernda Giese, odredili su njegov naučni put. „Osjećao sam da je moja misija na ovoj zemlji da pronađem lijek protiv raka,  kako bih čovječanstvu omogućio kvalitetniji život i spasao ga od ove bolesti. Razmišljao sam, kako na novi način blokirati kancerogene ćelije“, sjeća se dr Cmiljanović.

I napravio je taj džinovski korak. Uz pomoć i podršku  profesora Giese, svjetski poznatog  hemičara,  i biologa Michaela Halla koji je otkrio  enzim mTor,  uslijediće  i otkriće,  koje je omogućilo da se shvati rast živog organizma, pa samim tim i zdravih i kancerogenih ćelija.

„Korak po korak, počeli smo da razvijamo nove metode  gađanja kancerogenih ćelija sa hemijskim supstancama, tako da zdrave čelije ostanu netaknute. Određene mutacije kancera gađaju se specifičnim hemijskim molekulima, a kao rezultat usporava se rast tumora ili potpuno zaustavlja bolest. Počeli smo 2003, već 2005, imali smo projekat. Par godina kasnije, znao sam tačno šta i kako ćemo da radimo. Patentirali smo koncept i naučne rezultate – kako hemijskim supstancama blokirati metaboličke, biohemijske procese u kancerogenim ćelijama, koji dovode do blokade proizvodnje šećera u kancerogenim ćelijama. Kada tumorne ćelije ne proizvode više šećer, gube energiju i počinju da odumiru. Cio svijet je čuo za naš metod, a mi smo dobili globalno priznanje  kroz brojne nagrade“, ponosno govori dr Cmiljanović.

Targeted cancer therapy, ciljana kancer terapija, bila je epohalno dešavanje u onkologiji. U početku, zbog visokih troškova, dostupna samo bogatijima,  vremenom postala je gotovo nezamjenjiv metod liječenja onkoloških bolesti. Švajcarska  je Cmiljanovića 2015. godine   proglasila za najboljeg preduzetnika sjeverno-zapadne Švajcarske. Godinu kasnije, Švajcarska će i rad na   ciljanoj terapiji nagraditi najvećim ekonomskim ordenom Švajcarske, Swiss  Economic Award .

Sa sestrom Natašom, koja je nakon studija hemije u Kragujevcu, došla na doktorske studije u Bazel,  dr Vladimir Cmiljanović je nastavio istraživanja na lijeku protiv raka. Znanje i istraživanja dr Halla pomogli su da Cmiljanovići pronađu   prirodnu supstancu koja blokira taj enzim mTor2.  U saradnji sa farmaceutskom kućom Novartis, na tržište  se 2010,  pojavio lijek  afinitor ili  everolimus. Lijek uspješno pomaže u liječenju raka dojke, bubrega, mozga kod djece i raka  pankreasa. Bio je to ogroman uspjeh.

Brat i sestra Cmiljanović nastavili su rad na  drugoj generaciji tog lijeka, koji je,  kako objašnjava nas sagovornik,  još  efikasniji. „Prodire u mozak i omogućava gađanje moždanih tumora i limfoma“.

Ali, rad Cmiljanovića je prekinut. Novac, koji je sa svih strana stizao, kako bi omogućio nastavak ovog istraživanja,  američki investitor na prevaru je preuzeo. Cmiljanovići su iskusili ono što zovu farmaceutska mafija. „Izgubili smo kontrolu nad našom sopstvenom firmom. Sa puno prevara i na silu. Svo naše znanje i iskustvo oduzeto nam je“, kaže Cmiljanović.

Nije se predao. Posle šest mjeseci osnovao je  firmu Swiss Rockets. Nova kompanija počela je 2018,  sa novim produktima i novim naučnim tehnologijama.  Prodaja medicinske opreme švajcarskim bolnicama, kojom se Cmiljanovićeva firma počela baviti, bio je način da se izbjegne zavisnost od potencijalnih investitora. Korona virus postao je šansa.  Među prvima u Evropi nudili su maske i rukavice iz Kine. Ovaj posao donio je toliko novca da je Cmiljnović uspio da otkupi onu prvu, prevarom oduzetu kompaniju.

Cmiljanović je novac investirao opet u nauku. Radi na vakcini  druge generacije protiv kovida 19, tzv. raketnoj vakcini, koja omogućava da se naš imuni sistem štiti protiv svih virusa i na duge staze.

„Naučili smo kako možemo napraviti pravi koronavirus i kako da ga oslabimo. Bio je to veliki izazov, ali uspjeli smo zahvaljujući saradnji sa nekoliko top švajcarskih i njemačkih univerziteta“,  objašnjava Cmiljanović. Dosadašnja ispitivanja, rađena na životinjama, pokazala su da je vakcina druge generacije znatno  djelotvornija. „Uspješne vakcine  prve generacije su u velikom procentu, oslabile smrtne posljedice infekcije virusom kovid 19. Ali, opasanost od ovog virusa nije prestala“, ubijeđen je naš sagovornik.

Od Švajcarskih državnih autoriteta dr Cmiljanoviću je stigao poziv da se  sretnu 22. avgusta, kako bi se dogovorili da se tehnologija, na kojoj on radi, ubuduće koristi za sve potencijalne viruse.

Paralelno,  dr Cmiljanović nastavlja rad na  velikim studijama posvećenim lijeku protiv raka. Onom projektu, kojeg  je uspio da poslije četiri godine povrati.

Vladimir Cmiljanović je otac  četvoro djece, ćerke  Janine koja ima 12 godina, sina Vanje od deset,  Kijana od  pet i Danila od  godinu dana. Živi sa vrsnom naučnicom, dr Nadeždom Grachevom. Nagradu Mari Kiri, koju je njegova supruga dobila,  dr Vladimir Cmiljanović sa velikim ponosom ističe.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo