Povežite se sa nama

INTERVJU

Državu zarobili interesi tajkuna

Objavljeno prije

na

MONITOR: MANS se i dalje najviše bavi problemom korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori. Vaše ocjene uveliko se razlikuju od tvrdnji crnogorskih zvaničnika. Najsvježiji primjer je izlaganje ministarke Gordane Đurović na Strateškom forumu na Bledu. Direktor ljubljanskog Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Zijad Bećirović kaže da je ministarka Đurović predstavila Crnu Goru kao državu koja je na većem nivou i od nekih članica Evropske unije. ĆALOVIĆ: Izvještaji svih međunarodnih institucija potenciraju da je korupcija u Crnoj Gori prisutna u svim segmentima i na svim nivoima vlasti, dok je sam vrh u sprezi sa organizovanim kriminalom, pa ne iznenađuje nedostatak volje za procesuiranje konkretnih slučajeva, posebno onih na najvišim nivoima. Nerijetko su upravo rukovodioci antikorupcijskih institucija na vrhu piramide korupcije i od njih se ne može očekivati da se bore sami protiv sebe, pa oni ulažu mnogo veće napore da sakriju, nego da rješavaju probleme. Posljednje izlaganje gospođe ministarke potvrđuje da je ključni razlog njenog učešća u Vladi manipulisanje, prikrivanje i zataškavanje činjenice da korupcija i organizovani kriminal značajno ugrožavaju ekonomski razvoj i proces evropskih integracija. Ipak, zapanjujuća je njena istrajnost u negiranju crnogorske stvarnosti, jer je u kontinuitetu demantuju kako izvještaji međunarodnih institucija, tako i očigledni namjerni propusti državnih organa u procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala.

MONITOR: Crna Gora nije, kako ste jednom rekli, specifična po tome što u njoj ima korupcije, nego po tome što se korupcija u njoj ne sankcioniše.
ĆALOVIĆ: Organizovani kriminal, po definiciji, ne može postojati ukoliko nije u sprezi sa pojedincima iz vlasti. Ta pojava je prisutna i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji ili SAD, ali institucije tih država korumpirane ministre, gradonačelnike i biznismene šalju u zatvor. S druge strane, vrh crnogorske vlasti, povezan sa kriminalom, je kreirao paralelni sistem u kome se donose sve ključne odluke. U takvom okruženju, institucije ne samo što ne mogu da procesuiraju nedodirljive pojedince, već aktivno učestvuju u ostvarivanju njihovih interesa. Kod nas je korupcija pravilo, a ne izuzetak, a korumpirane ministre u najgorem slučaju šaljemo u ambasadore.

MONITOR: MANS je prije dvije godine pokrenuo kampanju »Čist put ka Evropi«, čiji je cilj da ukaže na značaj borbe protiv korupcije u procesu evropskih integracija, kao i da izvrši pritisak na nadležne institucije da se pozabave tim problemom. Kakvi su rezultati?
ĆALOVIĆ: MANS kontinuirano prati rad antikorupcijskih institucija i na osnovu konkretnih, dokumentovanih slučajeva ukazuje na probleme. Naši izvještaji su prepoznati kao pouzdan izvor podataka, pa su mnoge naše ocjene potvrđene i u dokumentima Evropske komisije, a niz pitanja koja smo otvorili nalaze se i u upitniku koji popunjava crnogorska administracija. Danas su korupcija i organizovani kriminal prepoznati kao ključni izazovi u procesu evropskih integracija, i od države se zahtijevaju konkretni rezultati i to na najvišim nivoima.

MONITOR: Jedan od Vaših ranijih stavova glasi da su ,,zahvaljujući sprezi biznisa, politike i kriminala, u Crnoj Gori formirane oligarhične strukture koje su omogućile uspostavljanje monopola i kartela, a unakrsno članstvo u odborima direktora i vlasništvu je stavljeno u funkciju zarobljavanja države”. Je li se tu nešto promijenilo?
ĆALOVIĆ: Iluzorno je očekivati da će se režim koji je izgradio takav sistem voljno angažovati u iskrenim i uspješnim naporima da ga rasformira. Jedina razlika je u tome što ove činjenice postaju sve očiglednije. Finansijska kriza je pokazala u kojoj mjeri je naša ekonomija zarobljena interesima kriminalnih mreža i danas niko ne može da ospori da se novcem crnogorskih građana pomažu kompanije u vlasništvu stranih i domaćih tajkuna, o čemu svjedoče primjeri KAP-a, Prve banke, Željezare…

MONITOR: Kako u tom kontekstu komentarišete napad gradonačelnika Podgorice Miomora Mugoše na novinare Vijesti?
ĆALOVIĆ: Napad Mugoše na novinare Vijesti je do kraja ogolio činjenicu da ne postoji granica do koje se institucije sistema mogu zloupotrijebiti. Nezabilježen je slučaj da prvi čovjek bilo koje evropske prestonice uđe u fizički obračun sa neistomišljenicima, a da zbog toga ne snosi krivičnu, političku i moralnu odgovornost. Ovaj necivilizacijski čin je poslao jasnu poruku međunarodnoj zajednici o tome kakve su institucije koje treba da implementiraju evropske standarde, pa postupak Miomira Mugoše danas predstavlja sramotu države Crne Gore i svakog njenog građanina.

MONITOR: Primjetne su samo sporadične protokolarne reakcije predstavnika međunarodne zajednice u Crnoj Gori povodom napada na urednika Vijesti.
ĆALOVIĆ: Ne tako davno, ministar inostranih poslova Milan Roćen je počeo sa „disciplinovanjem” ambasadora, tvrdeći da se miješaju u unutrašnja pitanja. Na žalost, danas je u diplomatskom koru mali broj hrabrih pojedinaca koji se usuđuju da javno ukažu na devijacije sistema. Štaviše, stiče se utisak da su se neki od njih vrlo dobro „snašli” i prilagodili domaćim običajima poslovanja, te da radije učestvuju u protokolarnim aktivnostima Vlade. Ipak, ne treba zaboraviti da se EU temelji na institucijama i demokratskim standardima, a ne pojedincima, i da su njena zvanična dokumenta i do sada eksplicitno ukazivala na ključne probleme u crnogorskom društvu. Sigurna sam da će tako biti i ubuduće.

MONITOR: Čime objašnjavate činjenicu da je sve manje onih koji su spremni da javno kritikuju aktuelnu vlast, odnosno da javno traže promjene i koriste svoja građanska i politička prava.
ĆALOVIĆ: Crnogorski građani imaju realan osnov za strah od sistema i svemoćnih pojedinaca od čije volje zavisi njihova egzistencija i fizički integritet. Činjenica je da je Vlada i dalje najveći poslodavac, a da nisu rijetki slučajevi zloupotrebe inspekcijskih organa u cilju uništavanja „nepodobnih” preduzetnika. U sistemu koji je opterećen brojnim nerazjašnjenim ubistvima i u kome će institucije zaštititi nasilnika, a ne žrtvu, ne može se očekivati da građani budu slobodni.

MONITOR: U Crnoj Gori se i dalje povećava jaz između male grupe bogatih i ogromnog broja siromašnih, u toku je veliki broj radničkih protesta… Vlast to demagoški pripisuje globalnoj ekonomskoj krizi, iako je to rezultat njene pogrešne politike. Vaš komentar.
ĆALOVIĆ: Država zarobljena interesima tajkuna je generisala velike socijalne razlike, jer su troškovi održavanja takvog sistema neproporcionalno raspoređeni i padaju na siromašna domaćinstva i mala preduzeća. Zvanični podaci o siromaštvu se odnose na period prije ekonomske krize, pa stavljanje ovog problema u taj kontekst predstavlja očiglednu manipulaciju. Posljednji raspoloživi podaci, za 2006. i 2005. godinu, pokazuju da uprkos značajnom rastu društvenog bruto proizvoda, distribucija dohotka nije dovela do smanjenja siromaštva, već do produbljivanja jaza između najsiromašnijih i najbogatijih.

MONITOR: Mnogi tvrde da su u Crnoj Gori rijetki političari, NVO, mediji, pojedinci… koji nijesu na ovaj ili onaj način paktirali s vlastima, i da suštinska korumpiranost navodnih kritičara režima omogućava Đukanoviću da vlada Crnom Gorom kao svojim vlasništvom?
ĆALOVIĆ: U državi koja na svakom koraku stimuliše pojedince da nekažnjeno krše zakon, nekada je teško odoljeti. Neko je radio sa KAP-om, a neko gradio zgrade po Budvi. Sigurno je lakše boriti se protiv korupcije i kriminala sa vrha Maxima i iz udobnih fotelja lidera kvazi nevladinih organizacija u čijem su vlasništvu restorani i kafići. Ipak, opšta paranoja da su svi u sprezi sa aktuelnom vlašću je najveća prepreka za kreiranje kritične mase koja bi dovela do promjena. Zato su i napori vlasti usmjereni na kompromitovanje njenih kritičara kroz angažman tajne službe koja i danas intenzivno koristi oprobane komunističke metode.

MONITOR: Šta je ovog trenutka najveći problem premijera Mila Đukanovića?
ĆALOVIĆ: Pored postupaka koji se vode u Italiji, Švajcarskoj i Njemačkoj, najveća briga premijera je, vjerovatno, njegovo najbliže okruženje. On se oslanja na relativno malu elitu koja mu pomaže da upravlja centrima moći, pa je pored nezgodnih svjedoka i bivših prijatelja, sve teže obezbijediti da unutrašnja neslaganja i sukobi interesa različitih grupacija ne izađu na površinu. Mala bara je puna krokodila i kada presuši, postoji opasnost da se okrenu jedni na druge.

MONITOR: A šta najveća slabost njegovih protivnika?
ĆALOVIĆ: Ključni ekonomski i socijalni problemi se uspješno guraju pod tepih zahvaljujući sposobnosti vlasti i dijela opozicije da potenciraju raspravu o nacionalnim pitanjima i produbljuju vještačke podjele, što obezbjeđuje kontinuitet istih političkih struktura po staroj maksimi „zavadi pa vladaj”. Dok se mi dijelimo na Crnogorce, Srbe, Muslimane i Albance, oni nas vrlo efikasno pljačkaju.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

PATRICIJA POBRIĆ, ZVIŽDAČ BEZ SERTIFIKATA: Nisu me slomili

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastaviću da se borim. Da radim sa mladima, najviše sa djecom iz socijalno ugroženih porodica, kako bi im pomogla da steknu obrazovanje i  samopouzdanje. Oni neće prodati ličnu. I to je moja pobjeda

 

Nakon što je jedini optuženi u slučaju Ramada pravosnažno osuđen na uslovnu kaznu pa potom zadržao posao u Vladi, prošle nedjelje su i njegovi pomagači – lažni svjedoci, nepravosnažno osuđeni na uslovnu kaznu. Tako je, od svih aktera afere Ramada, izistinski kažnjena samo naša sagovornica Patricija Pobrić, nekadašnja menadžerka u hotelu Ramada. Ona je prijavila zluopotrebu ržavog novca i izgubila posao. Dok su oni koji su učestvovali u zloputrebama i niihovom (uzaludnom) prikrivanju dobili uslovne kazne, a neki i unaprjeđenja umjesto optužnice.

MONITOR: Osjećate li se krivom?

POBRIĆ: Ne osjećam. . Mada je istina da u ovom sistemu, ako govoriš istinu i braniš pravdu, ispadneš kriv. Onda imaju pravo da te vrijeđaju.Meni su govorili da sam lažov, izdajnik, neprijatelj države i demokratije… Tako da, možda, i jesam kriva.

Ali, kad pogledate, sličan tretman imaju praktično svi koje se bore za pravdu, ili govore o zloupotrebama i kriminalu pod okriljem vlasti. I to nije samo naš fenomen. I Asanž je kriv. I Snouden je kriv… Mnogi su krivi zbog toga što ne žele da se pomire sa zloupotrebama moćnika. Živimo u takvom svijetu.

MONITOR: Pravosnažne sudske presude potvrdile su kako ste od početka slačajaR amada govorili istinu. Koliko vam je pomogla ta potvrda iz sudnice?

POBRIĆ: Nije mnogo. Oni koji su me poznavali od početka su znali da govorim istinu. I dokumentacija koja je pratila Ramada proces bila je uredna, lako razumljiva i nedvosmislena. Ko god je htio mogao je da vidi da sam u pravu.

Ipak, sudski epilog je, moram priznati, za mene bio neočekivan. Ne vjerujem u ovdašnje sudstvo i očekivala sam oslobađajuće presude. Tako i ovaj mali progres, mali uspjeh koji se desio – da je neko, ipak, osuđen za učinjene zloupotrebe – doživljavam kao napredak, kao jedan pozitivan događaj. Izrečene kazne su, naravno, druga priča.

A ja sam iz svega ovoga izašla čista.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 13. decembra
Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MENTOR LUNJI, GRAĐEVINSKI  INŽENJER IZ ULCINJA: Legalizovanje divlje gradnje opasnije od zemljotresa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako za nelegalni objekat nije urađen glavni projekat uzimaju se u obzir podaci o konstrukciji objekta na osnovu izjave vlasnika bespravnog objekta!? To u prevodu znači da bi podatke od kojih direktno zavisi stabilnost objekta trebalo da dobijemo od vlasnika objekta, koji može biti domaćica, ekonomista, pravnik, kuvar… Ljudi koji nemaju  nikakve veze sa građevinom

 

MONITOR: Da li su crnogorski propisi o gradnji i zaštiti od zemljotresa usklađeni sa svjetskim standardima?

LUNJI: Mi smo još u tzv. sivoj zoni kad je primjena standarda u pitanju. Još su na snazi JUS standardi stari više od tri decenije, ali uporedo se primjenjuju i evropski standardi poznati kao Evrokod (Eurocode). Evrokodovi, iako puno složeniji za primjenu, što im je po mom mišljenju najveća mana, imaju tu prednost da se stalno dopunjuju i da se radi na njima. Na JUS standardima niko ne radi više već par decenija i nikako ne mogu biti konkuretni na tržištu. Mislim da će se sljedeće godine i zvanično prestati sa upotrebom starih standarda, što je dobra vijest. Ipak, prelazak na nove standarde treba da bude dio novog zakona o izgradnji, pošto zakon danas omogućuje da reviziju projekata rađenim po Eurocodu rade ljudi koji nikad u životu po tim stadnardima nisu projektovali, a imaju licencu revidenta dobijenu na osnovu iskustva po JUS standardima. To znači da garant  kvaliteta obezbjeđuju ljudi neprimpremljeni za taj posao, što stvara uslove za provlačenje ozbiljnih propusta u projektovanju.

MONITOR: Šta je najbitnije prilikom gradnje nekog objekta da bi se moglo reći da je seizmički siguran u slučaju zemljotresa?

LUNJI: Uglavnom to što većina građjana već zna. Dobar projekat i kvalitetan nadzor. Dobar projekat podrazumijeva jasan koncept konstrukcije, dobar proračun i kvalitetno detalisanje armature. No i najbolji projekat se može upropastiti nekvalitetnim nadzorom.Takođe, ni najbolji nadzor ne može spasiti nekvalitetan projekat.

MONITOR: Šta podrazumijeva dobro projektovan objekat?

 LUNJI: Dobro projektovan objekat  je objekat čije ponašanje tokom zemljotresa možemo da predvidimo. To se uglavnom obezbjeđuje simetričnim rasporedom nosećih elemenata – stubova i zidova, ujednačenim rasporedom mase objekta kao i uniformnim rasporedom krutosti nosećih elemenata (što se postiže preko ujednačenosti njihovih dimenzija). Uglavnom sve jednostavni principi koji se lako mogu definisati preko kvalitetne saradnje između konstruktivaca i arhitekata još u fazi izrade arhitektonske ideje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 13. decembra
Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

LAZAR DRAGOJEVIĆ, GLUMAC: Ulaznica za neko lijepo mjesto

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za upis na Akademiju sam se borio, upisao je iz petog pokušaja i tako naučio da bez rada i truda nema uspjeha

 

MONITOR: Na nedavno završenom Podgorica Film Festivalu prikazan je film”Odvedi me na neko lijepo mjesto” Ene Sendijarević, u kojem tumačite jednu od glavnih uloga. Film je osvojio Srce Sarajeva, ali i nagrade na filmskim festivalima u Seulu, Roterdamu, Tirani… Sada kada film niže zaslužene uspjehe, kažite mi o procesu rada i izboru da vi tumačite glavnu ulogu.

DRAGOJEVIĆ: Sve je počelo pozivom kasting agentice Timke Grahić iz Bosne i Hercegovine koja je tada radila ranu fazu kastinga za dugometražni holandski film. Nakon što smo snimili moje predstavljanje, rekla je da će mi javiti ako budem izabran za audiciju. Mjesec dana nakon prvog susreta, uslijedio je i drugi, ovog puta u prisustvu rediteljke Ene Sendijarević, koja je nakon dvije audicije meni dodijelila jednu od tri glavne uloge – Denisa. Kroz proces sam učio glumu pred kamerama. Mnogo se razlikuje od teatarske glume, jer kao što u teatru postoje pravila, tako postoje i na filmu. Jedno od glavnih načela glume pred kamerama koje sam naučio tokom prvog procesa, kojeg se pridržavam i kojeg ću se pridržavati jeste: Less is more. Sva poenta glume jeste ne glumiti, nego jednostavno biti ja u datim okolnostima.

MONITOR: Film ima humoristični ton, a teme koji obrađuje je život mladih, njihova neprilagođenost, nasilje, migracije, ženska seksualnost… Koliko je važno danas obrađivate baš ove teme, na indirektan način analizirati svakodnevicu i sve probleme kroz koje mladi sa ovih prostora prolaze?

DRAGOJEVIĆ: Mnogo mladih ljudi sa naših prostora svoju sreću traži van granica Balkana. U zemlji u kojoj trenutno živim i studiram, vrše se mnoge podjele koje pritiskaju i guše mladu generaciju poput likova koje ste imali priliku vidjeti u filmu Take me somewhere nice. Zbog toga, mladi se često zatvaraju u sebe, dobijaju razne komplekse zbog kojih se vrlo često ponašaju i nasilno, dobijaju potrebu da se izraze, ali zbog osuđivačke sredine, mišljenje ostaje duboko u njima i nerijetko postaje toksično. Ena je to prikazala u filmu na direktan i indirektan način, uglavnom humorom. I sam Gogolj je u sred svojih predstava na kratko šou prekidao, upitavši publiku čemu se smiju, a nakon što publika ne bi znala odgovor, on bi rekao: Sebi se smijete i nastavljao sa performansom.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 13. decembra
Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo