Povežite se sa nama

OKO NAS

DUGO PUTOVANJE CRNE GORE U EVROPU: Teško, ali isplativo

Objavljeno prije

na

mitja-drobnic

Za premijera Mila Đukanovića gotovo je sve poznato: naredne godine, u ovo doba, Crna Gora će biti u NATO-u i otvoriće svih 35 pregovaračkih poglavlja s EU. Konstatujući da je ova država mnogo uradila na planu evroatlanskih integracija, on s ponosom ističe da je Crna Gora otvorila 22. poglavlje i privremeno zatvorila dva, te da je spremna da otvori još osam poglavlja.

Među njima su i ona najkomplikovanija, uz famozno 23. i 24. Ona se odnose na poljoprivredu (11) i, naravno, na ekologiju (27) Ove oblasti izuzetno su važne u EU, kako zbog brojnosti propisa, tako i zbog procentualnog učešća tih politika u ukupnom budžetu EU, koje iznosi čak oko 60 odsto.

Prema službenoj dokumentaciji Savjeta EU, radna grupa za proširenje odobrila je poziciona dokumenta za poglavlje 12 (bezbjednost hrane) i 13 (ribarstvo), ali nema dokumenata za poglavlje 11. Još više će biti problema za ekologiju, naročito ako se nastavi dosadašnji odnos Vlade Crne Gore prema ulcinjskoj Solani, ali i zbog činjenice da u saniranje tzv. crnih ekoloških tačaka u zemlji treba uložiti više od jedne milijarde eura.

U Briselu smatraju da se Crna Gora stabilno kreće k članstvu, ali navode da bi prije pristupanja njezini građani trebali da uživaju, primjera radi, u boljoj zaštiti životne sredine, bezbjednosti hrane i zdravstvenim standardima.

„Crna Gora je u posljednje dvije godine puno napredovala u zakonodavnim reformama i sada je potrebno vidjeti da one daju rezultate. Mi ne želimo da vidimo samo da su kancelarije dobro opremeljene, već i da se postižu rezultati, da imamo krivična gonjenja. To je ono što treba da proizađe iz cijele priče o osnivanju i opremanju institucija”, kaže šef Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu EK za proširenje Dirk Lange.

Kako ističe, napredak Crne Gore se osjetio i u dostizanju smjernica postavljenih u poglavljima 23 i 24, prije svega kroz rad Specijalnog državnog tužilaštva otvaranjem nekoliko istraga o korupciji na visokom nivou i u slučajevima organizovanog kriminala. Tu se prije svega misli na slučaj protiv drugog čovjeka DPS-a Svetozara Marovića, te hapšenja nekoliko gradonačelnika.

Komesar za proširenje Johanes Han, koji precizira. „Nije na jednom ili dva ministarstava da iznesu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala kako bi se obezbijedili rezultati: cjelokupan sistem vladavine prava mora da radi zajedno da bi se to ostvarilo”.

Još oštrije kritike i poziv na akciju upućen je nedavno iz Vašingtona. U izvještaju Stejt Departmenta za Crnu Goru u 2015. godini precizno se dijagnostikuju višegodišnji problemi: nekažnjivost vladinih funkcionera za korupciju, neefikasna primjena antikorupcijskih zakona, napadi i pritisci na novinare, medije i predstavnike civilnog sektora koji kritikuju vlast, poljuljano povjerenje građana u izbore.

„Iz ovog izvještaja Stejt Dipartmenta vidi se da su stvari ogoljene do kosti i da se vrlo lijepo vidi i zna šta su uzroci i problemi borbe protiv korupcije i ko je personalno odgovoran za takav sistem”, kaže Vuk Maraš iz MANS-a.

SAD i institucije EU otvoreno ukazuju da „nepravilnosti na izborima zamagljuju liniju između DPS-a i države i podrivaju povjerenje građana u izborni proces”, te podstiču na potrebu rasvjetljavanja afere Snimak.

Lange je tokom boravka u Podgorici rekao da se treba „postarati da naredni izbori budu sprovedeni na adekvatan način”, ističući da treba praviti „neke kompromise i zajednička rješenja za dobrobit cijele zemlje”. Napravljen je pritisak na Đukanovića da opoziciji otvori prostor za kontrolu državnih resursa u izbornom procesu.

U trenutnoj situaciji u svijetu i regionu, u kojoj se u prvi plan stavlja bezbjednost, takav potez je logičan. Manevarski prostor Đukanoviću je ograničen. Osim evropske priče, on nema druge. To traže i njegovi birači i građani. Posljednje istraživanje je pokazalo da gotovo 70 odsto ispitanika u ovoj zemlji ima izuzetno pozitivno mišljenje o članstvu u EU. Za njih, prioritetne politike EU treba da budu: borba protiv siromašta i socijalne isključenosti, upravljanje ekonomijom, porezima i budžetom, kao i borba protiv tereorizma. Ono što DPS stalno obećava: bolji život i sigurnost.

Istraživanje je takođe pokazalo da mladi najbolje razumiju proces evropskih integracija i da mu najviše vjeruju. Oni smatraju da će pristupanje donijeti povećanu mobilnost, mogućnost da im se priznaju diplome i da studiraju i rade u zemljama članicama EU. Ispitanici – njih preko 50 posto slaže se da će pridruživanje EU otvoriti velike mogućnosti za mlade i dugoročno poboljšati uslove života i osigurati mir i prosperitet na Balkanu, ali i omogućiti građanima da imaju jednaka prava kao i građani EU.

Prema riječima čelnika delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadora Mitje Drobniča, put Crne Gore k EU je izazovno, ali isplativo putovanje. „Između 2007. i 2014. godine, uložili smo preko 235 miliona eura iz pretpristupnih fondova EU u različite projekte, a više od 270 miliona eura opredijeljeno je iz EU fondova za Crnu Goru u narednom sedmogodišnjem periodu. Ove brojke Evropsku uniju čine najvećim međunarodnim donatorom u Crnoj Gori i pokazuje kako proces integrisanja u EU donosi vidljive koristi građanima”, kaže Drobnič.

U svakom slučaju, mnogo je izazova pred Crnom Gorom još u ovoj godini. „U fokusu aktivnosti ostaće pitanje vladavine prava, odnosno sprovođenje akcionih planova za poglavlja 23. i 24, ispunjavanje privremenih i sticanje uslova za dobijanje završnih mjerila u tim oblastima”, kaže glavni pregovarač s EU Aleksandar Andrija Pejović.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo