Povežite se sa nama

OKO NAS

DUGO PUTOVANJE CRNE GORE U EVROPU: Teško, ali isplativo

Objavljeno prije

na

Za premijera Mila Đukanovića gotovo je sve poznato: naredne godine, u ovo doba, Crna Gora će biti u NATO-u i otvoriće svih 35 pregovaračkih poglavlja s EU. Konstatujući da je ova država mnogo uradila na planu evroatlanskih integracija, on s ponosom ističe da je Crna Gora otvorila 22. poglavlje i privremeno zatvorila dva, te da je spremna da otvori još osam poglavlja.

Među njima su i ona najkomplikovanija, uz famozno 23. i 24. Ona se odnose na poljoprivredu (11) i, naravno, na ekologiju (27) Ove oblasti izuzetno su važne u EU, kako zbog brojnosti propisa, tako i zbog procentualnog učešća tih politika u ukupnom budžetu EU, koje iznosi čak oko 60 odsto.

Prema službenoj dokumentaciji Savjeta EU, radna grupa za proširenje odobrila je poziciona dokumenta za poglavlje 12 (bezbjednost hrane) i 13 (ribarstvo), ali nema dokumenata za poglavlje 11. Još više će biti problema za ekologiju, naročito ako se nastavi dosadašnji odnos Vlade Crne Gore prema ulcinjskoj Solani, ali i zbog činjenice da u saniranje tzv. crnih ekoloških tačaka u zemlji treba uložiti više od jedne milijarde eura.

U Briselu smatraju da se Crna Gora stabilno kreće k članstvu, ali navode da bi prije pristupanja njezini građani trebali da uživaju, primjera radi, u boljoj zaštiti životne sredine, bezbjednosti hrane i zdravstvenim standardima.

„Crna Gora je u posljednje dvije godine puno napredovala u zakonodavnim reformama i sada je potrebno vidjeti da one daju rezultate. Mi ne želimo da vidimo samo da su kancelarije dobro opremeljene, već i da se postižu rezultati, da imamo krivična gonjenja. To je ono što treba da proizađe iz cijele priče o osnivanju i opremanju institucija”, kaže šef Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu EK za proširenje Dirk Lange.

Kako ističe, napredak Crne Gore se osjetio i u dostizanju smjernica postavljenih u poglavljima 23 i 24, prije svega kroz rad Specijalnog državnog tužilaštva otvaranjem nekoliko istraga o korupciji na visokom nivou i u slučajevima organizovanog kriminala. Tu se prije svega misli na slučaj protiv drugog čovjeka DPS-a Svetozara Marovića, te hapšenja nekoliko gradonačelnika.

Komesar za proširenje Johanes Han, koji precizira. „Nije na jednom ili dva ministarstava da iznesu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala kako bi se obezbijedili rezultati: cjelokupan sistem vladavine prava mora da radi zajedno da bi se to ostvarilo”.

Još oštrije kritike i poziv na akciju upućen je nedavno iz Vašingtona. U izvještaju Stejt Departmenta za Crnu Goru u 2015. godini precizno se dijagnostikuju višegodišnji problemi: nekažnjivost vladinih funkcionera za korupciju, neefikasna primjena antikorupcijskih zakona, napadi i pritisci na novinare, medije i predstavnike civilnog sektora koji kritikuju vlast, poljuljano povjerenje građana u izbore.

„Iz ovog izvještaja Stejt Dipartmenta vidi se da su stvari ogoljene do kosti i da se vrlo lijepo vidi i zna šta su uzroci i problemi borbe protiv korupcije i ko je personalno odgovoran za takav sistem”, kaže Vuk Maraš iz MANS-a.

SAD i institucije EU otvoreno ukazuju da „nepravilnosti na izborima zamagljuju liniju između DPS-a i države i podrivaju povjerenje građana u izborni proces”, te podstiču na potrebu rasvjetljavanja afere Snimak.

Lange je tokom boravka u Podgorici rekao da se treba „postarati da naredni izbori budu sprovedeni na adekvatan način”, ističući da treba praviti „neke kompromise i zajednička rješenja za dobrobit cijele zemlje”. Napravljen je pritisak na Đukanovića da opoziciji otvori prostor za kontrolu državnih resursa u izbornom procesu.

U trenutnoj situaciji u svijetu i regionu, u kojoj se u prvi plan stavlja bezbjednost, takav potez je logičan. Manevarski prostor Đukanoviću je ograničen. Osim evropske priče, on nema druge. To traže i njegovi birači i građani. Posljednje istraživanje je pokazalo da gotovo 70 odsto ispitanika u ovoj zemlji ima izuzetno pozitivno mišljenje o članstvu u EU. Za njih, prioritetne politike EU treba da budu: borba protiv siromašta i socijalne isključenosti, upravljanje ekonomijom, porezima i budžetom, kao i borba protiv tereorizma. Ono što DPS stalno obećava: bolji život i sigurnost.

Istraživanje je takođe pokazalo da mladi najbolje razumiju proces evropskih integracija i da mu najviše vjeruju. Oni smatraju da će pristupanje donijeti povećanu mobilnost, mogućnost da im se priznaju diplome i da studiraju i rade u zemljama članicama EU. Ispitanici – njih preko 50 posto slaže se da će pridruživanje EU otvoriti velike mogućnosti za mlade i dugoročno poboljšati uslove života i osigurati mir i prosperitet na Balkanu, ali i omogućiti građanima da imaju jednaka prava kao i građani EU.

Prema riječima čelnika delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadora Mitje Drobniča, put Crne Gore k EU je izazovno, ali isplativo putovanje. „Između 2007. i 2014. godine, uložili smo preko 235 miliona eura iz pretpristupnih fondova EU u različite projekte, a više od 270 miliona eura opredijeljeno je iz EU fondova za Crnu Goru u narednom sedmogodišnjem periodu. Ove brojke Evropsku uniju čine najvećim međunarodnim donatorom u Crnoj Gori i pokazuje kako proces integrisanja u EU donosi vidljive koristi građanima”, kaže Drobnič.

U svakom slučaju, mnogo je izazova pred Crnom Gorom još u ovoj godini. „U fokusu aktivnosti ostaće pitanje vladavine prava, odnosno sprovođenje akcionih planova za poglavlja 23. i 24, ispunjavanje privremenih i sticanje uslova za dobijanje završnih mjerila u tim oblastima”, kaže glavni pregovarač s EU Aleksandar Andrija Pejović.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo