Povežite se sa nama

OKO NAS

DPS, VUKICA I ZORAN JELIĆ: Lojalnost, porodični biznis

Objavljeno prije

na

Čelnica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Vukica Jelić – na osnovu Sporazuma o fer i slobodnim izborima, između vlasti i dijela opozicije – čeka smjenu. Dok ona čeka, mi čitamo izvještaj o primanjima, na osnovu prijavljenih imovinskih kartona: Vukica i suprug, poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić, notirali su da su prošle godine skupa zaradili 50.000 eura. Imajući u vidu afere kojima su doprinosili, recimo Snimak, čiji su Jelići jedni od zaštitinih znakova, pa ,,pregnuća” iz Zavoda, jasno je zašto im finansijski dobro ide. Lojalnost kao porodični biznis.

Jelić, suprug, kao savjetnik u Zavodu za zapošljavanje – gdje mu je, dakle, supruga Vukica nadređena – mjesečno je iz državnog budžeta u privatni inkasirao 547 eura. To je tek dodatak njegovim glavnim primanjima. Poslanička funkcija donijela mu je 12.337 eura prošle godine, dok je u svojstvu člana Odbora za reviziju Prve banke dobijao još 665 eura mjesečno. Jelića tako plaćaju oba brata Đukanovića: Milo kroz DPS, Aco kroz Prvu banku. Pa onda Socijalni savjet Vlade: mjesečno još sto eura. Pa 150 eura za konsultantske usluge u preduzeću Kraft nt.

Prati ga i supruga, ujedno i poslodavac (u Zavodu), Vukica. Ona kućni budžet mjesečno pojača sa 750e iz Zavoda za zapošljavanje. Tu su i 254 eura u svojstvu borda direktora Plantaža. Pa iz članstva u Savjetu za kapitalizaciju dodatnih 300 eura svaki mjesec. Prošle godine dobili su, zajedno, još 6.000 eura po osnovu sudskih odluka.

Ima se. Kako bi se Jelići uklopili u dvorsku modu, početkom prošle godine udali su kćerku na gala svadbi sa oko 300 zvanica u hotelu Splendid. Po uzoru na nadređene, ali i ostale partijske kolege. Koji su bili tu. Među zvanicama bili su ministar finasija Radoje Žugić, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović sa suprugom Milenom Marović Bogdanović (takođe vjenčani u Splendidu), direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović, politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, biznismen Veselin Barović i mnogi drugi.

Kako se Jelić nametao i peo po partijskim merdevinama znamo. Posebno iz afere Snimak, kada je na sjednici partijskih organa, pred parlamentarne izbore 2012. godine, kazao: ,,Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude… Planirano je da ih bude 6.000, a mi ćemo ove godine zaposliti preko 8.000 ljudi sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, prije svega onih koji podržavaju program DPS-a…”

Pa poentirao za istoriju, ali ne i za crnogorsko pravosuđe: ,,Ako zaposlimo svog čovjeka smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”.

Nekoliko godina nakon toga – sredinom ovog januara- supruga Vukica se potrudila da pokaže kako nije Zoran jedini koji u porodici strateški razmišlja u korist partije i vođe. Pred Radnom grupom parlamentarnog dijaloga ne samo što je potvrdila da sprovodi politiku DPS-a kroz Zavod za zapošljavanje, već je pošla i korak dalje od supruga (podređenog) Zorana pa poručila da će one partije koje obećavaju zaposlenost možda moći da računaju i na logiku ,,jedan zaposleni 10 glasova”. Ona je pojasnila da nije mislila to, već nešto drugo – ,,kako funkcionišu politički sistemi”. Čista teorija.

Na istoj sjednici pitali su direktoricu Zavoda za zapošljavanje da li je član DPS-a, na što je ona odgovorila: ,,Jesam član DPS-a, ali nije legitimno da, kako ste vi kazali, sprovodim politiku te stranke”. Sigurno ne sprovodi politiku DPS-a, kao član DPS-a.

Zbog narečenoga, još prije dvije godine, predstavnici MANS-a podnijeli su krivične prijave protiv direktorice i predsjednice Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Vukice Jelić i Arijane Nikolić-Vučinić, zbog sumnje da kontinuirano sprovode politiku zapošljavanja u korist Demokratske partije socijalista.

Posebna je priča, o kojoj je Monitor detaljno pisao, što su Jelići napravili od Zavoda za zapošljavanje. Prije svega priča o supružnicima Jelić i Zavodu. Nakon što je Zoran, 2008. godine, napredovao do pozicije prvog čovjeka ZZZCG njegovu poziciju (čelnik Biroa rada glavnog grada) preuzela je supruga Vukica. Potom, pošto je Zoran, četiri godine kasnije, napredovao u poslaničke klupe, supruga Vukica zamijenila ga je i na funkciji direktora Zavoda. Ni tada nijesu mogli jedno bez drugoga: Zoran ostaje u Zavodu, kao što smo gore pomenuli, u svojstvu njenog savjetnika za sezonsko zapošljavanje. Sve za partiju.

No alarmantnija je priča, koju je Monitor otkrio, a tiče se manipulacija sa statistikama u vezi sa stepenom (ne)zaposlenih u Crnoj Gori, u Zavodu za zapošljavanje. Najkraće: za vrijeme direktorovanja Jelića enormno se i konstantno krivotvori stopa nezaposlenosti samo sa jednim ciljem – prikazivanjem znatno niže stope od one realne. To postoji samo u Crnoj Gori: Zavod sedmično obračunava stopu nezaposlenosti, što je praksa koja je potpuno mimo svjetske, opšteprihvaćene prakse.

Stručnjak iz ove oblasti, koji je za Monitor uradio detaljnu analizu pokazao je, recimo, da je u prvom mjesecu 2010. godine stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila 15,2 procenta, a ne 11,5 odsto, kako je bilo zapisano u zvaničnom (Jelićevom) izvještaju. To znači, dokazali smo, da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta! Dakle, do dan danas, Zavod pod dirigentskom palicom Vukice Jelić, i, ranije, njenog supruga, fabrikuju procenat nezaposlenosti!

Podsjetimo, najkraće, na uvide do kojih je došao Monitor, i niko demantovao, niti pozvao na ispitivanja čelnike Zavoda. Ilustracija se tiče januara 2010, 2011. i 2012, za koje smo imali mogućnost provjere. Korišćena je svjetski priznata metodologija, ali i zvanični podaci Monstata iz mjesečnog statističkog biltena.

U prvom mjesecu 2010. godine stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila je 15,2 procenata, a ne 11,5 odsto, kako stoji u zvaničnom izvještaju gospodina Jelića. To znači da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta. Potom, u januaru 2011, stvarna stopa nezaposlenosti bila je 17,2 odsto, a ne 12,3, što znači da je stvarna stopa bila veća od Zavodove za 39 odsto. I, napokon, u januaru 2012. stvarna stopa nezaposlenosti bila je 16,3, a ne 11,7 odsto, kako je prikazano u Jelićevom dokumentu, što će reći da je stvarna stopa bila veća za nevjerovatnih 40 odsto!

Riječ o frapantnim zloupotrebama i manipulacijama u vezi sa jednim od najvažnijih ekonomskih pokazatelja – stopom nezaposlenosti, gdje čelnici Zavoda za zapošljavanje umanjuju za 30 – 40 odsto! To i dalje traje. Nadležni ćute.

Supružnici Jelić od Zavoda za zapošljavanje napravili su porodični biznis, familijarni zabran u kojem se štancuju procenti o nezaposlenosti, prema potrebama vođe i partije.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo