Povežite se sa nama

OKO NAS

DPS, VUKICA I ZORAN JELIĆ: Lojalnost, porodični biznis

Objavljeno prije

na

Čelnica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Vukica Jelić – na osnovu Sporazuma o fer i slobodnim izborima, između vlasti i dijela opozicije – čeka smjenu. Dok ona čeka, mi čitamo izvještaj o primanjima, na osnovu prijavljenih imovinskih kartona: Vukica i suprug, poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić, notirali su da su prošle godine skupa zaradili 50.000 eura. Imajući u vidu afere kojima su doprinosili, recimo Snimak, čiji su Jelići jedni od zaštitinih znakova, pa ,,pregnuća” iz Zavoda, jasno je zašto im finansijski dobro ide. Lojalnost kao porodični biznis.

Jelić, suprug, kao savjetnik u Zavodu za zapošljavanje – gdje mu je, dakle, supruga Vukica nadređena – mjesečno je iz državnog budžeta u privatni inkasirao 547 eura. To je tek dodatak njegovim glavnim primanjima. Poslanička funkcija donijela mu je 12.337 eura prošle godine, dok je u svojstvu člana Odbora za reviziju Prve banke dobijao još 665 eura mjesečno. Jelića tako plaćaju oba brata Đukanovića: Milo kroz DPS, Aco kroz Prvu banku. Pa onda Socijalni savjet Vlade: mjesečno još sto eura. Pa 150 eura za konsultantske usluge u preduzeću Kraft nt.

Prati ga i supruga, ujedno i poslodavac (u Zavodu), Vukica. Ona kućni budžet mjesečno pojača sa 750e iz Zavoda za zapošljavanje. Tu su i 254 eura u svojstvu borda direktora Plantaža. Pa iz članstva u Savjetu za kapitalizaciju dodatnih 300 eura svaki mjesec. Prošle godine dobili su, zajedno, još 6.000 eura po osnovu sudskih odluka.

Ima se. Kako bi se Jelići uklopili u dvorsku modu, početkom prošle godine udali su kćerku na gala svadbi sa oko 300 zvanica u hotelu Splendid. Po uzoru na nadređene, ali i ostale partijske kolege. Koji su bili tu. Među zvanicama bili su ministar finasija Radoje Žugić, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović sa suprugom Milenom Marović Bogdanović (takođe vjenčani u Splendidu), direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović, politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, biznismen Veselin Barović i mnogi drugi.

Kako se Jelić nametao i peo po partijskim merdevinama znamo. Posebno iz afere Snimak, kada je na sjednici partijskih organa, pred parlamentarne izbore 2012. godine, kazao: ,,Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude… Planirano je da ih bude 6.000, a mi ćemo ove godine zaposliti preko 8.000 ljudi sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, prije svega onih koji podržavaju program DPS-a…”

Pa poentirao za istoriju, ali ne i za crnogorsko pravosuđe: ,,Ako zaposlimo svog čovjeka smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”.

Nekoliko godina nakon toga – sredinom ovog januara- supruga Vukica se potrudila da pokaže kako nije Zoran jedini koji u porodici strateški razmišlja u korist partije i vođe. Pred Radnom grupom parlamentarnog dijaloga ne samo što je potvrdila da sprovodi politiku DPS-a kroz Zavod za zapošljavanje, već je pošla i korak dalje od supruga (podređenog) Zorana pa poručila da će one partije koje obećavaju zaposlenost možda moći da računaju i na logiku ,,jedan zaposleni 10 glasova”. Ona je pojasnila da nije mislila to, već nešto drugo – ,,kako funkcionišu politički sistemi”. Čista teorija.

Na istoj sjednici pitali su direktoricu Zavoda za zapošljavanje da li je član DPS-a, na što je ona odgovorila: ,,Jesam član DPS-a, ali nije legitimno da, kako ste vi kazali, sprovodim politiku te stranke”. Sigurno ne sprovodi politiku DPS-a, kao član DPS-a.

Zbog narečenoga, još prije dvije godine, predstavnici MANS-a podnijeli su krivične prijave protiv direktorice i predsjednice Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Vukice Jelić i Arijane Nikolić-Vučinić, zbog sumnje da kontinuirano sprovode politiku zapošljavanja u korist Demokratske partije socijalista.

Posebna je priča, o kojoj je Monitor detaljno pisao, što su Jelići napravili od Zavoda za zapošljavanje. Prije svega priča o supružnicima Jelić i Zavodu. Nakon što je Zoran, 2008. godine, napredovao do pozicije prvog čovjeka ZZZCG njegovu poziciju (čelnik Biroa rada glavnog grada) preuzela je supruga Vukica. Potom, pošto je Zoran, četiri godine kasnije, napredovao u poslaničke klupe, supruga Vukica zamijenila ga je i na funkciji direktora Zavoda. Ni tada nijesu mogli jedno bez drugoga: Zoran ostaje u Zavodu, kao što smo gore pomenuli, u svojstvu njenog savjetnika za sezonsko zapošljavanje. Sve za partiju.

No alarmantnija je priča, koju je Monitor otkrio, a tiče se manipulacija sa statistikama u vezi sa stepenom (ne)zaposlenih u Crnoj Gori, u Zavodu za zapošljavanje. Najkraće: za vrijeme direktorovanja Jelića enormno se i konstantno krivotvori stopa nezaposlenosti samo sa jednim ciljem – prikazivanjem znatno niže stope od one realne. To postoji samo u Crnoj Gori: Zavod sedmično obračunava stopu nezaposlenosti, što je praksa koja je potpuno mimo svjetske, opšteprihvaćene prakse.

Stručnjak iz ove oblasti, koji je za Monitor uradio detaljnu analizu pokazao je, recimo, da je u prvom mjesecu 2010. godine stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila 15,2 procenta, a ne 11,5 odsto, kako je bilo zapisano u zvaničnom (Jelićevom) izvještaju. To znači, dokazali smo, da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta! Dakle, do dan danas, Zavod pod dirigentskom palicom Vukice Jelić, i, ranije, njenog supruga, fabrikuju procenat nezaposlenosti!

Podsjetimo, najkraće, na uvide do kojih je došao Monitor, i niko demantovao, niti pozvao na ispitivanja čelnike Zavoda. Ilustracija se tiče januara 2010, 2011. i 2012, za koje smo imali mogućnost provjere. Korišćena je svjetski priznata metodologija, ali i zvanični podaci Monstata iz mjesečnog statističkog biltena.

U prvom mjesecu 2010. godine stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila je 15,2 procenata, a ne 11,5 odsto, kako stoji u zvaničnom izvještaju gospodina Jelića. To znači da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta. Potom, u januaru 2011, stvarna stopa nezaposlenosti bila je 17,2 odsto, a ne 12,3, što znači da je stvarna stopa bila veća od Zavodove za 39 odsto. I, napokon, u januaru 2012. stvarna stopa nezaposlenosti bila je 16,3, a ne 11,7 odsto, kako je prikazano u Jelićevom dokumentu, što će reći da je stvarna stopa bila veća za nevjerovatnih 40 odsto!

Riječ o frapantnim zloupotrebama i manipulacijama u vezi sa jednim od najvažnijih ekonomskih pokazatelja – stopom nezaposlenosti, gdje čelnici Zavoda za zapošljavanje umanjuju za 30 – 40 odsto! To i dalje traje. Nadležni ćute.

Supružnici Jelić od Zavoda za zapošljavanje napravili su porodični biznis, familijarni zabran u kojem se štancuju procenti o nezaposlenosti, prema potrebama vođe i partije.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo