Povežite se sa nama

OKO NAS

DPS, VUKICA I ZORAN JELIĆ: Lojalnost, porodični biznis

Objavljeno prije

na

Čelnica Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Vukica Jelić – na osnovu Sporazuma o fer i slobodnim izborima, između vlasti i dijela opozicije – čeka smjenu. Dok ona čeka, mi čitamo izvještaj o primanjima, na osnovu prijavljenih imovinskih kartona: Vukica i suprug, poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić, notirali su da su prošle godine skupa zaradili 50.000 eura. Imajući u vidu afere kojima su doprinosili, recimo Snimak, čiji su Jelići jedni od zaštitinih znakova, pa ,,pregnuća” iz Zavoda, jasno je zašto im finansijski dobro ide. Lojalnost kao porodični biznis.

Jelić, suprug, kao savjetnik u Zavodu za zapošljavanje – gdje mu je, dakle, supruga Vukica nadređena – mjesečno je iz državnog budžeta u privatni inkasirao 547 eura. To je tek dodatak njegovim glavnim primanjima. Poslanička funkcija donijela mu je 12.337 eura prošle godine, dok je u svojstvu člana Odbora za reviziju Prve banke dobijao još 665 eura mjesečno. Jelića tako plaćaju oba brata Đukanovića: Milo kroz DPS, Aco kroz Prvu banku. Pa onda Socijalni savjet Vlade: mjesečno još sto eura. Pa 150 eura za konsultantske usluge u preduzeću Kraft nt.

Prati ga i supruga, ujedno i poslodavac (u Zavodu), Vukica. Ona kućni budžet mjesečno pojača sa 750e iz Zavoda za zapošljavanje. Tu su i 254 eura u svojstvu borda direktora Plantaža. Pa iz članstva u Savjetu za kapitalizaciju dodatnih 300 eura svaki mjesec. Prošle godine dobili su, zajedno, još 6.000 eura po osnovu sudskih odluka.

Ima se. Kako bi se Jelići uklopili u dvorsku modu, početkom prošle godine udali su kćerku na gala svadbi sa oko 300 zvanica u hotelu Splendid. Po uzoru na nadređene, ali i ostale partijske kolege. Koji su bili tu. Među zvanicama bili su ministar finasija Radoje Žugić, gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović sa suprugom Milenom Marović Bogdanović (takođe vjenčani u Splendidu), direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović, politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, biznismen Veselin Barović i mnogi drugi.

Kako se Jelić nametao i peo po partijskim merdevinama znamo. Posebno iz afere Snimak, kada je na sjednici partijskih organa, pred parlamentarne izbore 2012. godine, kazao: ,,Kroz ove projekte zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Imamo svakodnevne kontakte sa predsjednicima odbora DPS-a u svim opštinama jer želimo da prije svega zaposlimo svoje ljude… Planirano je da ih bude 6.000, a mi ćemo ove godine zaposliti preko 8.000 ljudi sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, prije svega onih koji podržavaju program DPS-a…”

Pa poentirao za istoriju, ali ne i za crnogorsko pravosuđe: ,,Ako zaposlimo svog čovjeka smanjili smo njima a povećali nama. Hajde da pomognemo čovjeku da se zaposli i imaćemo efekat četiri glasa za DPS”.

Nekoliko godina nakon toga – sredinom ovog januara- supruga Vukica se potrudila da pokaže kako nije Zoran jedini koji u porodici strateški razmišlja u korist partije i vođe. Pred Radnom grupom parlamentarnog dijaloga ne samo što je potvrdila da sprovodi politiku DPS-a kroz Zavod za zapošljavanje, već je pošla i korak dalje od supruga (podređenog) Zorana pa poručila da će one partije koje obećavaju zaposlenost možda moći da računaju i na logiku ,,jedan zaposleni 10 glasova”. Ona je pojasnila da nije mislila to, već nešto drugo – ,,kako funkcionišu politički sistemi”. Čista teorija.

Na istoj sjednici pitali su direktoricu Zavoda za zapošljavanje da li je član DPS-a, na što je ona odgovorila: ,,Jesam član DPS-a, ali nije legitimno da, kako ste vi kazali, sprovodim politiku te stranke”. Sigurno ne sprovodi politiku DPS-a, kao član DPS-a.

Zbog narečenoga, još prije dvije godine, predstavnici MANS-a podnijeli su krivične prijave protiv direktorice i predsjednice Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Vukice Jelić i Arijane Nikolić-Vučinić, zbog sumnje da kontinuirano sprovode politiku zapošljavanja u korist Demokratske partije socijalista.

Posebna je priča, o kojoj je Monitor detaljno pisao, što su Jelići napravili od Zavoda za zapošljavanje. Prije svega priča o supružnicima Jelić i Zavodu. Nakon što je Zoran, 2008. godine, napredovao do pozicije prvog čovjeka ZZZCG njegovu poziciju (čelnik Biroa rada glavnog grada) preuzela je supruga Vukica. Potom, pošto je Zoran, četiri godine kasnije, napredovao u poslaničke klupe, supruga Vukica zamijenila ga je i na funkciji direktora Zavoda. Ni tada nijesu mogli jedno bez drugoga: Zoran ostaje u Zavodu, kao što smo gore pomenuli, u svojstvu njenog savjetnika za sezonsko zapošljavanje. Sve za partiju.

No alarmantnija je priča, koju je Monitor otkrio, a tiče se manipulacija sa statistikama u vezi sa stepenom (ne)zaposlenih u Crnoj Gori, u Zavodu za zapošljavanje. Najkraće: za vrijeme direktorovanja Jelića enormno se i konstantno krivotvori stopa nezaposlenosti samo sa jednim ciljem – prikazivanjem znatno niže stope od one realne. To postoji samo u Crnoj Gori: Zavod sedmično obračunava stopu nezaposlenosti, što je praksa koja je potpuno mimo svjetske, opšteprihvaćene prakse.

Stručnjak iz ove oblasti, koji je za Monitor uradio detaljnu analizu pokazao je, recimo, da je u prvom mjesecu 2010. godine stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila 15,2 procenta, a ne 11,5 odsto, kako je bilo zapisano u zvaničnom (Jelićevom) izvještaju. To znači, dokazali smo, da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta! Dakle, do dan danas, Zavod pod dirigentskom palicom Vukice Jelić, i, ranije, njenog supruga, fabrikuju procenat nezaposlenosti!

Podsjetimo, najkraće, na uvide do kojih je došao Monitor, i niko demantovao, niti pozvao na ispitivanja čelnike Zavoda. Ilustracija se tiče januara 2010, 2011. i 2012, za koje smo imali mogućnost provjere. Korišćena je svjetski priznata metodologija, ali i zvanični podaci Monstata iz mjesečnog statističkog biltena.

U prvom mjesecu 2010. godine stvarna stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori bila je 15,2 procenata, a ne 11,5 odsto, kako stoji u zvaničnom izvještaju gospodina Jelića. To znači da je stvarna stopa nezaposlenosti bila veća za 32 procenta. Potom, u januaru 2011, stvarna stopa nezaposlenosti bila je 17,2 odsto, a ne 12,3, što znači da je stvarna stopa bila veća od Zavodove za 39 odsto. I, napokon, u januaru 2012. stvarna stopa nezaposlenosti bila je 16,3, a ne 11,7 odsto, kako je prikazano u Jelićevom dokumentu, što će reći da je stvarna stopa bila veća za nevjerovatnih 40 odsto!

Riječ o frapantnim zloupotrebama i manipulacijama u vezi sa jednim od najvažnijih ekonomskih pokazatelja – stopom nezaposlenosti, gdje čelnici Zavoda za zapošljavanje umanjuju za 30 – 40 odsto! To i dalje traje. Nadležni ćute.

Supružnici Jelić od Zavoda za zapošljavanje napravili su porodični biznis, familijarni zabran u kojem se štancuju procenti o nezaposlenosti, prema potrebama vođe i partije.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru

 

,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.

Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već  osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.

Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.

U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.

,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”,  priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.

Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.

Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti,  osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina

 

Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni  sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti,  još je na nivou projektnog zadatka. Kako su  saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano.  Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni  projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za  zaštitu životne  sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.

Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio  poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.

“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.

Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo  kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan  je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.

Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim,  cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.

Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje.  Za to bi bile neophodne  cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.

Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani,  ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta.  Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima,  kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati  sistemom za vodosnabdijevanje  objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.

Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi,  110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija  na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg  i kada.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada

 

Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.

Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane.  „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.

On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.

„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest  do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.

Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“

Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.

Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.

Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.

Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.

Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala  novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.

Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.

Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.

                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo