Povežite se sa nama

MONITORING

EFIKASNOST ZDRAVSTVENOG SISTEMA: MINISTARSTVO ZDRAVLJA VS STVARNOST: Samo ko mora

Objavljeno prije

na

Za 48 sati, protekle nedjelje, sakupljeno je preko 200 hiljada eura za liječenje Selene Mandić. Građani i svi koji su mogli su se odazvali i podržali nadu u izlječenje trogodišnje djevojčice.

Da buđenje solidarnosti u uspavanoj Crnoj Gori nije bezazleno i može da smeta nadležnima, potvrdilo je saopštenje Ministarstva zdravlja objavljeno u jeku prikupljanja pomoći: ,,Ministarstvo zdravlja još jednom apeluje na građane da svoje zdravstvene probleme rješavaju isključivo kroz redovne medicinske procedure, jer će im se na taj način, ukoliko postoje medicinske indikacije, obezbijediti pravovremena i kvalitetna zdravstvena usluga”. Uputili smo pitanje Ministarstvu zdravlja koji je bio cilj ovog saopštenja, ali odgovor nijesmo dobili.

Saopštenje je izazvalo revolt javnosti, a grupa od 70 nevladinih organizacija i pojedinaca je ocijenila da je dopis Ministarstva ,,sraman, a ujedno i opsan”.

O redovnim medicinskim procedurama najbolje znaju brojni pacijenti i njihove porodice. Višemjesečno čekanje na dijagnostiku u nekim slučajevima se završava kobno – pacijent umre prije nego što dođe na red. Porodicama ostaje žal što nije imala novac ili vezu da ubrza liječenje. Da ne bi dolazilo do toga porodice sve češće apeluju na građanje da se prikuplja pomoć za neophodno liječenje u regionu i inostranstvu.

Javnost je tako saznala i za slučaj Srđana Roćenovića koji je nakon četiri operacije, dvije u KCCG, po jedne na Cetinju i u Beogradu, vezan za postelju. Za dalje liječenje potrebno je oko 10.000 eura. ,,Uzalud sam se obraćala ministru zdravlja Budimiru Šegrtu i ministarki Zorici Kovačević da nam pomognu u daljem liječenju, ali su nam ponudili 250 eura, kao da smo na prodaji”, izjavila je Srđanova majka Mira Ćirković.

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su saopštili da je na sjednici 27. januara razmatran zahtjev za liječenje Roćenovića u Zagrebu, ali da treba sačekati dodatno obrazloženje konzilijuma! Napomenuli su i da je Fond osam puta slao Roćenovića na liječenje u Srbiju i u Igalo.

Amer Ramusović, portparol Fonda za zdravstveno osiguranje, za Monitor kaže: ,,Postupak za upućivanje na liječenje u zdravstvene ustanove van sistema zdravsta Crne Gore se brzo završava, za par dana, a u hitnim slučajevima u roku od par sati od momenta dostavljanja Fondu za zdravstveno osiguranje zahtjeva uz prateću medicinsku dokumentaciju”. Napominje i da se ,,pitanje sredstava za liječenje u inostranstvu ne postavlja nikada kao problem bez obzira na iznos potrebnih sredstava za liječenje kada je isto odobreno od strane Konzilijuma KCCG i Komisije za liječenje u inostranstvu”.

Ovako to lijepo zvuči no mnogima te procedure i nijesu tako ubrzane, pa oni koji imaju para sami uplaćuju liječenje u regionu. U takvim slučajevima Fond ne refundira troškove jer nije ispoštovana procedura.

No i da bi se došlo do liječenja u inostranstvu, ako je neophodno, treba proći domaću dijagnostiku. A po dužini čekanja na medicinski tretman Crna Gora je na začelju Evrope (vidi boks). Najviše prijava na CEMI-jevoj aplikaciji zdravozdravstvo.me se odnosi upravo na prijave kršenja prava pacijenata, gdje se izdvajaju dugo čekanje na zdravstvenu uslugu – primjer zakazanog kontrolnog pregleda na Dječijoj klinici u Podgorici za 19. septembar 2017.

Dugo čekanje, protekcija, slučajevi neadekvatnog liječenja, samo su neke od činjenica koje dodatno podgrijavaju nezadovoljstvo pacijenata zdravstvenim sistemom. Zna se da je bolest svačija ali liječenje baš i nije – mnogi smatraju da je najbolja slika našeg zdravstva ta što se političari i moćnici i ne liječe u Crnoj Gori nego kad ih nešto zaboli, pomoć traže u inostranstvu ili regionu. Koliko smo se na to navikli najbolje govori i primjer Svetozara Marovića koji je umjesto u zatvor otišao na liječenje u Beograd.

Za razliku od aktuelnog ministra zdravstva Kenana Hrapovića, koji se ne oglašava na posljednje vijesti da je naše zdravstvo i zvanično među najgorima u Evropi, o neophodnosti promjena u zdravstvu svijest je imao njegov prethodnik Budimir Šegrt koji je izjavio da se čitav sistem mora transformisati. Istina ovu izjavu je dao neopsredno prije izbora kada je u javnost lansirana revolucionarna ideja budućnosti zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Naime, Vlada je najavila da pregovara sa zdravstvenom organizacijom iz Malte Vitals Global Healthcare (VGH) o mogućnosti da im se na 30-godišnji zakup da uprava crnogorskim zdravstvenim ustanovama. Oni bi uložili 375 miliona eura, a mi bi postali prva država u Evropi koja je privatizovala svoj zdravstveni sistem.

No dok privatizacija ne zaživi, promjene teku sporo. Nakon burne višesatne rasprave sa čela Ljekarske komore smijenjen je Đoko Jočić. Za dvije decenije, koliko je Jočić bio prvi čovjek Komore, ni jednom ljekaru nije oduzeta licenca, a grešaka je bilo. Novi predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša aplelovao je na pacijente da imaju strpljenja jer se sistem zdravstva mora oporaviti.

U izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI), koji je naš sistem ocijenio kao pretposljednji u Evropi, kao jedna od povoljnosti se navodi da ,,Crna Gora ima samo 650.000 stanovnika, zbog čega bi reforme mogle veoma brzo da se sprovedu”.

Mogle. No, umjesto toga tu su bajke o privatizaciji i ,,kvalitetnom i efikasnom zdravstvu”.

EVROPSKI ZDRAVSTVENI POTROŠAČKI INDEKS: Među najgorima u Evropi

Prema podacima Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI) za 2016. Godinu, od crnogorskog zdravstva gore je samo rumunsko. Crna Gora je za prošlu godinu ostvarila 34 boda više u odnosu na 2015, kada je zauzela posljednje mjesto na ovoj listi. ECHI istraživanje se sprovodi od 2005. i predstavlja poređenje za procjenu funkcionisanja nacionalnih sistema zdravstvene zaštite u 35 zemalja. U šest bodovanih indikatora, Crna Gora je u prvom Prava i obaviještenost pacijenata na posljednjem mjestu u Evropi koje dijeli sa Grčkom. U Pristupačnosti (vremenu čekanja na tretman) Crna Gora je na začelju liste, za razliku od Makedonije koja je u ovoj oblasti prvorangirana, ima bodova koliko zemlje na čelu ove liste Belgija i Švajcarska. Makedonija za zdravstvo izdvaja skoro isto novca po glavi stanovnika koliko i naša zemlja, i po tome, sa Albanijom, zauzimamo začelje evropske liste. Što se tiče Ishoda liječenja, Obima i područja usluga i Prevencije Crna Gora je u donjem dijelu liste ali nije među najgorima. Međutim, po pristupačnosti ljekovima Crna Gora i Albanija su na posljednjem mjestu u Evropi. Od bivših jugoslovenskih republika, najbolje je plasirana Slovenija, koja je na 16. mjestu, slijedi Hrvatska (19), Makedonija (20). Srbija, koja je 2015. bila na 30. mjestu, najviše je napredovala i zauzela 24. mjesto. Albanija je na 32. mjestu.

 

FOND ZA ZDRAVSTVO: Liječenje u inostranstvu

,,Fond za zdravstveno osiguranje uputio je 4.456 osiguranika u zdravstvene ustanove u Srbiji, ali ti podaci nijesu konačni, jer još uvijek pristižu fakture, a po tom osnovu u 2016. godini Fond je uplatio 5.642.180 eura”, kaže za Monitor Amer Ramusović, portparol Fonda za zdravstvo. Pored Srbije, na liječenje, kontrolu i dijagnostiku u zdravstvene ustanove u inostranstvu u 2016. upućeno je 325 pacijenata i po tom osnovu Fond je, na osnovu do sada pristiglih faktura, uplatio 2.090.650.87 eura. Prema podacima Fonda najveći broj zahtjeva se odnosi na upućivanje na dijagnostiku PET CT (vrsta skenera koji se koristi u dijagnostici kod oboljelih od karcinoma). Na ovu dijagnostiku osiguranici se upućuju u KC Srbije ili bolnicu Acibadem u Istambulu. Najskuplja su liječenja hemato-onkoloških oboljenja – uglavnom VMA za odrasle osiguranika, dok za djecu u Institut za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta Dr Vukan Čupić- Beograd, Dečija klinika u Tiršovoj i dr. Ukoliko se konzilijumi ovih klinika izjasne da se dalje liječenje ne može sprovoditu u tim ustanovama, na predlog konzilijuma KC CG upućivanje se vrši u druge države Evrope. Hemato-onkološki pacijenti najčešće se liječe u klinikama u Njemačkoj: Flensburg, Minhen, Hamburg, Frankfurt i dr. Ova liječenja u Njemačkoj fakturišu se od 150 do 300 hiljada eura, u zavisnosti od težine oboljenja i dužine liječenja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo