Povežite se sa nama

Izdvojeno

ELEKTROPRIVREDA KUPUJE PROPALU ŽELJEZARU: Oni obećali, mi plaćamo

Objavljeno prije

na

Dok željezarci slave pobjedu i čekaju radni raspored u najvećoj državnoj kompaniji u Crnoj Gori, u Elektroprivredi traje tihi protest. Uprava je odlučila da na zaposlene prebaci plaćanje poreza za isplaćenu zimnicu, što je radnike EPCG, pojedinačno, koštalo makar 200 eura. Zalog za budućnost ili…

 

Elektroprivreda kupuje preostalu imovinu nikšićke Željezare. Kupoprodajni ugovor sa turskim Tosčelikom trebalo bi da bude potpisan u Nikšiću 20. decembra. Prvu ratu od 15 miliona eura EPCG će odlazećem vlasniku Željezare platiti do 15. januara naredne godine. Još pet miliona biće plaćeno u narednih mjesec dana, do 15. februara. Za dalje, vidjećemo.

Za sada, djeluje izvjesno da će bivše radnike Željezare na fabričkim krovovima, gdje protestuju od septembra, zamijeniti solarni paneli buduće elektrane. Njih nešto manje od 250 novo radno mjesto naći će u kompaniji Željezara Solar, koju će EPCG uskoro osnovati. Šta je kupljeno, čemu to treba da posluži, kakve sve obaveze EPCG može naslijediti od turskih vlasnika, kako će trenutno nezaposleni željezarci biti primljeni u državnu kompaniju bez javnog konkursa… o tome ćemo biti naknadno obaviješteni. Kad i ako odgovore budu imali u Elektroprivredi, SO Nikšić i Vladi Crne Gore.

Muštulugdžijama to nije bio problem. O povoljnom ishodu ovonedjeljnih pregovora paralelno su nas informisali, preko društvenih mreža i elektronskih medija, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik borda direktora EPCG Milutin Đukanović i premijer Dritan Abazović.

,,Pao dogovor. Riješen još jedan veliki problem Nikšića i Crne Gore“, objavio je na Telegram nalogu premijer Abazović ponosan, kaže, na sve koji su učestvovali u tom napornom i dugom procesu. „ Željezara vraćena u državno vlasništvo. Uvijek smo bili i bićemo uz radnike. Nastavićemo da uvećavamo državni kapital i gradimo našu Crnu Goru”.

Samo dan ranije Abazović je dosta rezervisano najavljivao predstojeći sastanak, objašnjavajući da je u pitanju veliki posao. ,,Veliki je posao zato što EPCG želi da ima detaljan popis imovine koju želi da kupi i ne želi da dođe u situaciju da se zaključi ugovor, a da se kasnije ispostavi da postoje neki repovi, koje prije toga niko nije mogao da identifikuje”, objašnjavao je premijer.

Pošto je sporazum, u načelu, dogovoren – znači li to da su otklonjene predočene dileme? Ne, sudeći po onome što je novinarima, nakon sastanka sa Turcima, rekao predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović: „Na današnjem sastanku dogovoreno je da će Toščelik povući sve prijave, uključujući i krivične prijave protiv radnika, ukoliko i radnici povuku tužbe protiv Toščelika. S druge strane, ukoliko ostanu aktivni neki sporovi sa radnicima,  EPCG preuzima sve potencijalne obaveze iz tih sporova. I to je nešto što je, ubijeđen sam, i više nego korektno“. S jednakim pravom, neko drugi bi to mogao nazvati kupovinom mačke u džaku.

Na konkretno pitanje šta će EPCG da uradi sa novokupljenom imovinom,  Đukanović je poručio da u Elektroprivredi strateški razmišljaju. Odnosno, još nemaju konkretan odgovor. Znaju šta neće (skora obnova proizvodnje čelika): „Kao što ste upoznati, solarni potencijal Crne Gore nije bio iskorišćen do dolaska novog rukovodstva u EPCG. Riječ je o razvojnoj šansi ne samo za našu kompaniju nego i za cijelu državu Crnu Goru. Stoga će EPCG   novoformiranoj ćerki firmi Željezara-Solar Nikšić ustupiti na korišćenje stečenu imovinu, čime će se prekinuti kontinuitet proizvodnje čelika – dok se, eventualno, ne stvore povoljniji uslovi – a dodatno osnažiti kapaciteti i podrška solarnoj i energetskoj industriji“.

Naknadno smo, od Đukanovića i Kovačevića koji su skupa gostovali na TV Nikšić, saznali da bi se u fabričkom krugu nekadašnje Željezare, uz najavljenu solarnu elektranu, mogao graditi poslovni kompleks nalik nekadašnjoj podgoričkoj Delti (danas radi pod imenom BIG Fashion), stambeni blok ali i reciklažni centar… Kao i još mnogo toga što bi potencijalnim domaćim i stranim investitorima moglo izgledati kao dobra poslovna prilika.

Đukanović, sa sigurnošću, tvrdi samo jedno: „Kada je riječ o radnicima, oni će, svakako, zadržati svoja radna mjesta“.

Kao mali problem moglo bi se pokazati to što su oni koji će zadržati svoja radna mjesta u ovom trenutku nezaposleni. Željezara Toščelik, zvanično, ima tek nešto više od 20 zaposlenih. Ostali su u septembru dobili otkaz uz pripadajuće otpremnine. Nakon što je fabrika, zbog preskupe struje, bila zatvorena 18 mjeseci tokom kojih su se zaposleni nalazili na prinudnom odmoru i primali 90 odsto osnovne zarade. Dakle, njih nije moguće angažovati tzv. ugovorom o preuzimanju zaposlenih , između ostalog i zato što EPG nije kupila firmu (Željezaru) već samo njenu imovinu.

Iz Vlade i EPCG za sada nijesmo čuli kako planiraju riješiti taj rebus. Osim što je Đukanović najavio da će bivši željezarci nova radna mjesta pronaći u Solaru, ćerki firmi EPCG u kojoj je već radno angažovano 500 radnika. To bi moglo biti sasvim dovoljno da se cio Balkan obloži solarnim panelima. Onda kada EPCG dođe na red za njihovu kupovinu.

Ekonomski analitičari koje je kontaktirao Monitor, uglavnom, ne žele da se izjašnjavaju na ovu temu. Em nema osnovnih podataka o najavljenom državnom biznisu, em je kupovina Željezare državnim novcem (koga trenutno nema) postala naglašeno političko pitanje na kome DF/Demokrate/URA većina želi demonstrirati svoju različitost u odnosu na prethodnike. Od kojih su naslijedili praksu partijskog zapošljavanja, nepotizma, raznih javno-privatnih kombinacija mimo sistema javnih nabavki i obaveznih tendera.  Svaka sumnja prema njihovom, krajnje nedorečenom, planu otvara prostor da budete svrstani u pristalice i promotere DPS-a i njihovih političkih saveznika.

,,EPCG ne može samo preuzeti radnike, već moraju da se raspišu konkursi kako bi ti radnici bili zapošljeni, što im ne daje sigurnost i mogu samo da vjeruju na riječ da će menadžment nove kompanije zaposliti baš njih“, kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Melušković, „sa druge strane, to bi se kosilo sa nacionalnom legislativom, jer bi po pravilu državno preduzeće moralo da raspiše javni konkurs za zapošljavanje”.

Iz opozicionih redova bili su direktniji.

„Odluka da EPCG kupi Željezaru, a da se sa druge strane zanemaruju druga preduzeća koja se nalaze u istim ili sličnim problemima, selektivan je pristup koji nije zasnovan na jasno utvrđenim principima rada“, ustvrdili su članovi DPS Komisije za ekonomski razvoj. „Takođe, postavlja se pitanje, zašto po ovom ili nekom sličnom modelu nije sačuvan Kombinat aluminijuma, Novi duvanski kombinat, nego su ta preduzeća pod ključem zbog nedomaćinskog i neznavenog postupanja dvije vlade koje su pritom i otjerale investitore među kojima su Aman, Qatari Diar, Northstar, Falkensteiner…“.

Saopštenje objavljeno na sajtu DPS-a zaključuje se konstatacijom: „Šarlatansko djelovanje sa premisom vučićevskih manira kabadahijskog ulaska u fabrike i navodno rješavanje problema zaposlenih, Abazoviću će svakako donijeti po neki jeftini politički poen, ali Crnoj Gori i svim njenim građanima proizvodi samo štetu“. Isto se, do prije dvije godine, moglo reći i za mnoge postupke tadašnje DPS administarcije. Što ne znači da primjedbe tadašnje i sadašnje opozicije nijesu bile utemeljene.

Dok željezarci slave pobjedu i čekaju radni raspored u najvećoj državnoj kompaniji u Crnoj Gori, u Elektroprivredi traje tihi protest. Uprava je odlučila da na zaposlene prebaci plaćanje poreza za isplaćenu zimnicu, što je radnike, pojedinačno, koštalo makar nekih 200 eura. U CEDIS-u i Rudniku uglja te globe nije bilo. Neko mora da plati to što su čelnici Vlade, EPCG i Opštine Nikšić ispunili obećanje dato bivšim radnicima Željezare.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo