INTERVJU
ŽELJKA RAJKOVIĆ, CENTAR ZA ZAŠTITU POTROŠAČA: Propusti se moraju rigoroznije kažnjavati

Iako se situacija poboljšava, prava potrošača u Crnoj Gori se i dalje ne poštuju. Prepoznatljiv primjer zadavanja nevolja su, već godinama, budvanski taksisti. Najskoriji primjer: oni su britanskim turistima prošlog mjeseca za kilometar vožnje uzeli čak 52 eura, a nesrećnog turistu iz Poljske vozili su cijelu noć i naplatili mu 1500 eura.
Iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) smatraju da je ovo nedopustivo, i da su za ponavljanje ove situacije odgovorne nadležne službe, koje bi morale preduzeti odgovarajuće mjere.
Oni kažu da su, pored ovoga, građani izloženi različitim oblicima nepravilnosti i prevarama gotovo u svim oblastima.
MONITOR: Koliko su potrošači u Crnoj Gori zaštićeni?
RAJKOVIĆ: Položaj potrošača, sa aspekta zaštite i edukacije, bolji je nego ranije. Međutim, riječ je o procesu, na kome treba kontinuirano raditi. Prije svega, potrošači moraju znati koja su njihova prava, kako bi mogli prepoznati kada su ta prava ugrožena i na vrijeme reagovati. Potrošači moraju biti svjesni da su upravo oni glavni akteri na tržištu, i da od njihove aktivnosti i upornosti često zavisi nivo njihove zaštite.
Za zakone, koji regulišu oblast zaštite, možemo reći da se različito primjenjuju, ne primjenjuju, da su u koliziji (sektorski zakoni, naročito u odnosu na Zakon o zaštiti potrošača). Stoga je neophodno više raditi na primjeni, monitoringu, izmjenama i dopunama postojećih zakona i podzakonskih akata, kako bi se, prije svega, osigurao zakonodavni okvir za adekvatnu zaštitu.
Da se prava potrošača ne poštuju, pokazuje činjenica da se broj prijava upućenih CEZAP-u, od strane potrošača, svakodnevno povećava. Građani su izloženi različitim oblicima nepravilnosti ili obmanama gotovo u svim oblastima. Jedna od oblasti koju treba bolje regulisati je oblast javnih usluga, kao specifičan vid usluge i proizvoda, koje građanima obezbjeđuju subjekti, koji u principu imaju monopolistički položaj. Gledano iz prizme rada CEZAP-a, žalbe građana iz domena javnih usluga su najteže za rješavanje, a procenat uspješno riješenih je veoma mali. Naše iskustvo pokazuje, da je ovakva situacija rezultat monopolskog položaja subjekata, koji nemaju problem sa plasmanom proizvoda i usluga, pa je i nizak nivo razumijevanja za potrebe korisnika – ne postoje adekvatni mehanizmi za informisanje građana, ne poštuju se odgovarajuće procedure za prigovore i žalbe građana, nema transparentnosti u radu i sl.
MONITOR: Koje su to najčešće obmane kojima su potrošači izloženi?
RAJKOVIĆ: Pružaoci javnih usluga, naročito EPCG i Vodovod, prije svega su fokusirani na sektorske zakone, pa ne poštuju i ne primjenjuju postojeće zakone i podzakonske akte u oblasti zaštite potrošača. Na primjer, zakonom o zaštiti potrošača (član 4, stav 1) predviđeno je da „ako se iznos računa osporava u sudskom, vansudskom ili upravnom postupku, a potrošač redovno plaća nesporne iznose računa, trgovac ne smije potrošaču obustaviti pružanje usluge ili ga isključiti sa distributivne mreže, do okončanja tog postupka”. Redovna je pojava, a protivzakonito, da spomenute firme ucjenjuju potrošače – da će ukoliko ne plate sporne račune (nerijetko enormno visoke), biti isključeni sa distributivne ili vodovodne mreže.
Potrošaci imaju veliki problem i po pitanju kvaliteta robe svih vrsta, a najviše tehničke. Nerijetko se dešava da potrošač kupi neki tehnički uređaj, koji se odmah nakon kupovine pokvari. Nakon prigovora, trgovac najčešće uputi kupca na servisera, ne poštujući zakon – potrošač ima pravo na povraćaj novca ili zamjenu za drugi proizvod, ukoliko je prijavio nedostatak u roku od 90 dana od dana kupovine.
Žalbe koje se odnose na markete najvećim dijelom su u vezi sa isticanjem takozvanih prevarnih cijena. Potrošači se u marketima često srijeću sa istom nevoljom – različite cijene na rafu i na kasi, kao i sa takozvanim akcijskim sniženjima. Deklaracije proizvoda, često su nepotpune, nejasne, nijesu prevedene na crnogorski jezik, što je po zakonu obavezno.
MONITOR: Koliko je Centar za zaštitu potrošača, kao Nevladina organizacija, u mogućnosti da pomogne? Na koji način?
RAJKOVIĆ: Centar za zaštitu potrošača u značajnoj mjeri pomaže pri rješavanju žalbi građana, kroz svoje redovne aktivnosti – prikupljanje žalbi, savjetovanje potrošača, posredovanje i upućivanje žalbi nadležnim inspekcijama. Potrošači, koji se javljaju informativno-konsultativnom centru (koji je u prostorijama CEZAP-a) mogu uputiti prigovore i zatražiti savjet putem telefona, lično ili e-mailom.
MONITOR: Da li smatrate da su inspekcijske službe dobro organizovane, i da li rade svoj posao?
RAJKOVIĆ: Ne možemo komentarisati unutrašnju organizaciju inspekcijskih sluzbi, ali ono što možemo reći je da nedovoljan broj inspekcijskih službenika umnogome utiče na kvalitet kontrole tržišta koje je u svakodnevnoj ekspanziji. Neophodne su mnogo česće i obuhvatnije kontrole, kao i rigoroznija primjena propisanih sankcija. Važno je spomenuti i da je broj inspektora danas isti kao i prije 15 godina, a broj megamarketa sve veći.
MONITOR: Na koji način se kupci mogu zaštititi od prevara?
RAJKOVIĆ: Trgovci i potrošači su oduvjek bili na suprotnim stranama – isti čovjek se različito ponaša u tim ulogama. Potrošači se mogu zaštititi ukoliko znaju svoja prava i način na koji da ih ostvare. Takođe, nadležni organi moraju mnogo rigoroznije, po zakonu, da kažnjavaju svaki propust.
Ukoliko bi se zakon poštovao, potrošači bi bili zaštićeni
MONITOR: CEZAP postoji već 16 godina. Koje su sistemske promjene, ako ih ima, nastale tokom ovog perioda?
RAJKOVIĆ: Promjene postoje i evidentne su, počevši od pravnog osnova, institucionalnog okvira, prakse trgovaca, svijesti potrošača itd. S obzirom na to da je novi Zakon o zaštiti potrošača skoro u potpunosti usaglašen sa direktivama Evropske unije, možemo reći da bi potrošači u Crnoj Gori mogli biti zaštićeni, kada bi se zakon dosljedno primjenjivao. U smislu unaprijeđenja zakonodavstva, napravili smo prvi i nezaobilazan korak u izradi, donošenju i praćenju primjene prvog Zakona o zaštiti potrošača (2007), aktivno smo učestvovali i pri donošenju novog ZZP-a, koji je u primjeni od jula 2014. godine. Na inicijativu CEZAP-a, usvojen je i Zakon o konverziji kredita iz CHF u EUR. Zakon je u primjeni, čije su izmjene i dopune u skupštinskoj proceduri. Na početku našeg rada, na primjer, praksa trgovaca bila je neizdavanje fiskalnih računa ili izdavanje onih na kojima je prikazan samo jedan artikal, najčesće hljeb (da bi izbjegli plaćanje poreza). CEZAP godinama radi i na edukaciji i informisanju potrošača, ali još se ne može reći da je njihova svijest na zadovoljavajucem nivou. Podizanje svijesti građana je dugotrajan i stalan proces u koji moraju biti uključeni svi akteri društva (organizacije potrošača i druge civilne organizacije, mediji itd.). Prije svega je to država, koja je obavezna da štiti svoje građane i u okviru te zaštite ih edukuje i informiše o svim bitnim pitanjima iz domena prava potrošača. Sigurni smo da bolja informisanost građana, uz pojačan i strožiji inspekcijski nadzor, doprinosi kvalitetnoj zaštiti potrošača.
Filip Đ. KOVAČEVIĆ
Komentari
INTERVJU
DŽEVDET PEPIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA I BIVŠI UREDNIK LIBERALA: Selektivni i u osudi nasilja

Kao društvo podijeljeni smo i veoma selektivni po pitanju nasilja. Zavisno od toga „čija” je žrtva ili nasilnik. A svi bi trebalo da budemo jedinstveni i osudimo svaku vrstu nasilja. Ne samo kod nas. Ovo što se dešava u Gazi je strašno. Niko ko ima “zrnce” ljudskosti u sebi, bez obzira na bilo kakve interese, ne smije da ćuti i ne osudi brutalna iživljavanja i ubijanja nevinih od strane izraelskog režima. Mnogi u Crnoj Gori, naročito na početku žestokih napada, su ćutali na događaje u Gazi
MONITOR: Popis je krenuo, nakon ispunjenih preduslova iz Sporazuma vlasti, opozicije i predstavnika vijeća nacionalnih manjina. Ipak, kampanja o nacionalnom izjašnjavanju se nastavlja. Kako to komentarišete?
PEPIĆ: Najsmješnija pamet je naknadna pamet. Dobro je što je popis konačno krenuo. Ali ne smijemo zaboraviti da taj popis kasni već više od dvije godine. Zašto se jedno, po pravilu statističko- tehničko pitanje problematizuje?
Moram reći i to da je, bez obzira na prolongiranje , dobro što je premijer . Spajić odložio početak popisa za 30 dana. I što se koliko- toliko došlo do kompromisa. No,primjećujem da će popis, bez obzira na rezultate, poslužiti više za identitetska pitanja i prepucavanja i ” dokazivanja ” kojih je više , ili manje. Nažalost, nacija i vjera, postali su zanimanje. Da je sreće, identitetska pitanja ne bi trebalo da nam budu toliko od značaja. Dobro bi bilo kada bi popis iskoristili u svrhe razvitka našeg društva. Da vidimo , koliko nas uopšte ima i čime raspolažemo.
Pritom, jasno je da popisno ” izjašnjavanje ” građana ne može da nam ukaže sa kakvom imovinom se raspolaže. Nema načina da se popisom utvrdi kako su nekI bliski vlastima stekli više imovine. Da je i volje i sreće, time bi se bavile druge službe.
Bilo bi mi drago da se rezultati popisa iskoriste na pravi način. A ne da nam on posluži, što me plaši, za prebrojavanje nacionalnih i vjerskih krvnih zrnaca.
MONITOR: Nakon prepiski između Vesne Medenice sa sutkinjama, tužiteljkama i predsjednicom Agencije za sprečavanje korupcije, ovonedjeljne Skaj prepiske svjeoče o razgovorima između bivših službenika policije i vrha kriminalnih grupa o rezultatu izbora 2020, pa i planiranju da se neki od poslanika ukloni. Govori se o Nebojši Medojeviću, jednom od lidera bivšeg DF. Šta to kazuje?
PEPIĆ: Ne bi trebalo da nas, koji smo na razne načine pratili pomnije javnu CG društveno – političku scenu, ili bolje rečeno, koji smo osjećali i uvidjeli da nešto nije u redu u višedecenijskoj vlasti DPS- a i Mila Đukanovića mogu iznenaditi ove i ovakve prepiske putem Skaj aplikacije.
Dobro je poznato da je ta i takva vlast stvorila i izuzetno dobro koristila taj i takav ” sistem vrijednosti”. Dobro je bilo poznato da je Vesna Medenica ” treću granu vlasti” stavila u zaštitu Đukanovića i njemu bliskih. I da ništa što je zadiralo u organizovani kriminal na visokom nivou, nije moglo da se pred sudskim instancama , ne samo pravosudno dokaže , nego ni pokrene. Ako hoćemo da budemo iole iskreni , moglo se znati, da i neki od policijskih službenika, nijesu bili u službi očuvanja javnog reda i mira , već više u lancu očuvanja Đukanovićeve i moći bogatstva.
Svako ko i je ukazivao na to nalazio se na udaru i djelova policije i djelova sudstva. Počesto i na meti nekih ” žestokih momaka” . Tako da me ove i ovakve prepiske – ne čude.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
ALEKSANDAR KRAUS, PREDSJEDNIK SAVEZA ANTIFAŠISTA SRBIJE: U Srbiji je dominantan populizam koji čini sve da zadrži vlast

Osnovni, svrsishodan cilj izbora u Srbiji trebao bi da bude približavanje zeleno-lijevih i socijal-liberalnih političkih opcija – i ne samo njih
MONITOR: Nedavno je prošlo 80 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Tih dana se u Teheranu održavala i konferencija glavnih savezničkih lidera-Staljina, Ruzvelta i Čerčila. Tvrdi se da je tada izdejstvovano priznanje Titovog pokreta kao dio kompromisa između trojice lidera. Kako ocjenjujete značaj ovog događaja i njegov legat danas?
KRAUS: Da, pre nekoliko dana, tačnije, ove godine 26.11. u Jajcu je svečano obeležena 80-ta godišnjica od održavanja II zasedanja AVNOJ-a. I na teritoriji Jugoslavije, kao i na međunarodnom planu, 1943. godina je bila prelomna godina II Svetskog rata. Te godine su vođene najveće bitke u NOB-u, na Neretvi i Sutjesci. Posle bitke na Neretvi, praktično je bio poražen kolaboracionistički četnički pokret, a tokom bitke na Sutjesci je Čerčilov šef britanske vojne misije Bil Dikin imao jasan uvid ko se i kako bori protiv Nemaca. Dikin je prisustvovao i II zasedanju AVNOJ-a, na kojem su donete istorijske odluke, pa i one o tzv.avnojevskim granicama i federativnom uređenju zemlje, kao i budućem ustrojstvu države kao republike. Velika trojica su u Teheranu, prihvatajući partizanski pokret kao saveznički, samo potvrdili stvarno stanje na terenu. Nije to bila nikakva diplomatska pobeda jednog pokreta otpora već savezničko prihvatanje jedinog narodno-oslobodilačkog pokreta, koji u to vreme broji oko 300.000 naoružanih i u vojne formacije organizovanih boraca i borkinja. Socijalistička Jugoslavija je razbijena dejstvom mnogobrojnih unutrašnjih i spoljašnjih činilaca, u kojima je tema granica bila samo jedna-doduše kobna kao okidač za ratove 90-tih odnosno za aktuelizovanje ideologije Velike Srbije. Bez avnojevskih granica, danas svakako jedan broj postojećih država ne bi postojao.
MONITOR: U Firenci je ovih dana održan samit ultra desnih partija. Domaćin je bio Mateo Salvini, potpredsjednik Vlade Italije. Inspirisala ih je pobjeda ultra desnog Gerta Vildersa u Holandiji. Pripremaju se da na izborima za EU parlament u 2024-oj budu treća grupacija po brojnosti. Postoji li opasnost da se to desi?
KRAUS: Povodom nedavne pobede Vildersa u Holandiji i pomenutog skupa u Firenci, postoje veoma opravdani strahovi, i to ne samo u Evropi. Mislim da je stanje alarmantno. Izbori u Poljskoj su ohrabrenje, a do izbora 2024-e, verujem da će doći do nekih inicijativa kako bi se ovaj prodor ekstremne desnice zaustavio. U biti, radi se o krizi kapitalizma, a levica još ne nudi stvarnu alternativu.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
ILAN PAPPE, JEDAN OD NAJPOZNATIJIH EKSPERATA ZA BLISKI ISTOK: Palestinci i Izraelci moraju živjeti zajedno

Na neki način, tekući rat u Gazi je poglavlje u priči koja je započela etničkim čišćenjem i nikada nije okončana u decenijama nakon 1948
U Torinu je nedavno boravio poznati istoričar, esejist i publicista Ilan Pappe jedan od najpoznatijih eksperata za Bliski istok, što je bio razlog za susret i kraći razgovor o aktuelnoj situaciji. Trenutno je jedan od rijetkih istraživača, istoričara, autora, izraelskog porijekla, koji na precizan, jasan i analitičan način barata istorijskim činjenicama i pokušava čitaocima sa naučnog aspekta približiti kompleksnu situaciju u Gazi i na Zapadnoj obali.
Pappé od 1990. godine predaje istoriju na Univerzitetu Exeter u Velikoj Britaniji. Zbog opozicionih stavova morao je napustiti svoju zemlju Izrael, jer je bio odveć kritičan prema cionizmu. Jedan je od predstavnika takozvane nove izraelske istoriografije, struje “nepodobnih” istoričara za one vlade Evrope i Zapada koje nastavljaju zagovarati, može se reći, lažnu verziju rata protiv Palestine.
Pappé je poznat po tome što je dokumentirao “etničko čišćenje” iz 1948. nad Palestincima, Nakbu/Katastrofu kako je nazivaju preživjeli, mračnu povijesnu stranicu s kojom se izraelska država nikada nije htjela suočiti.
Razlozi za susret sa Ilanom Pappeom su brojni. Izmedju ostalog i publikovanje nove knjige Ten Myths About Israel–Deset mitova o Izraelu.
Knjiga govori prevashodno o deset falš ideja na koje se oslanja okupacija Palestine i koje je istoričar pobio sa sjajnom preciznošću i hrabrošcu. Pappe demonstrira iz kog ugla treba gledati na realnost, ukazujući da je permanentno uznemiravanje vlasti urgentno i neophodno. I moguće.
Pappe je boravio u Torinu na poziv torinskog udruženja BDS koje je pokrenulo ekonomsku kampanju, boycott, disinvestment and sanctions (bojkot, dezinvestiranje i sankcije prema Izraelu) te univerzitetskog i studentskog pokreta Projekt Palestina. Govorio je pred brojnom publikom. Bilo je više od 500 slušaoca, a toliko je ostalo pred vratima prepune sale.
Izdvajamo par redova iz samog početka knjige Deset mitova o Izraelu.
“Palestina je uvijek bila zemlja izmedju rijeke i mora. I još je uvijek. Na njenu promenjljivu sudbinu nije uticala geografija vec demografija. Kolonizatorski pokret koji se ustoličio krajem 19 vijeka, sada predstavlja pola populacije i kontroliše drugu polovinu uz pomoć ideološke matrice rasizma i politike aparthejda. Mir nije pitanje demografskih promjena, niti ponovnog crtanja mapa: Mir je eliminacija postojeće ideologije i politike”
LIFEGATEU: Profesore Pappé, govorili ste o Nakbi-Katastrofi kao događaju “etničkog čišćenja” i dokumentirali ste postojanje PLANA D- Dalet plana (Akcioni plan izraelske vojske – Plan B iz septembra 1945, Plan iz maja 1946 i Plan Yehoshua iz 1948) ili kako su protjerivanja i masakri Palestinaca tih godina bili projektovani za stolom od grupe cionistički orjentiranih Izraelaca. Kako ostvariti taj “plan” danas, dok je u toku rat u Pojasu Gaze? Postoji li nešto od tog plana što je i danas aktuelno ?
PAPPE: Godinu 1948. palestinski Arapi su definirali kao “katastrofu”, tacnije Nakbu. Godinama kasnije uvijek su tvrdili da Nakba nikada nije završena. Na neki način, tekući rat u Gazi je poglavlje u toj priči, koja je započela etničkim čišćenjem i nikada nije okoncana u decenijama nakon 1948. Temeljna ideja uvijek je ista: Izrael želi osvojiti nove teritorije, ali bez Palestinaca koji zive na njima. Ne mogu biti siguran da postoji plan poput Plana D iz tog vremena, ali koraci za konsolidaciju tog plana su isti. Prvo se stanovnici pojasa Gaze protjeruju sa sjevera na jug, zatim se predlaže prognati ih u Egipat, na Sinaj ili nagovoriti da odu u druge zemlje. Drugim riječima, zločini protiv čovječnosti dokumentirani 1948, nastavljaju se i danas.
Maurizio BONGIOANNI –LifeGateu
Prevod: Vesna ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
Izdvojeno1 sedmica
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
INTERVJU1 sedmica
DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem
-
DRUŠTVO2 sedmice
DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to
-
DRUŠTVO3 sedmice
KO ĆE DA PLATI 300.000 EURA: Sječa direktora škola dolazi na naplatu