Povežite se sa nama

INTERVJU

ŽELJKA RAJKOVIĆ, CENTAR ZA ZAŠTITU POTROŠAČA: Propusti se moraju rigoroznije kažnjavati

Objavljeno prije

na

Iako se situacija poboljšava, prava potrošača u Crnoj Gori se i dalje ne poštuju. Prepoznatljiv primjer zadavanja nevolja su, već godinama, budvanski taksisti. Najskoriji primjer: oni su britanskim turistima prošlog mjeseca za kilometar vožnje uzeli čak 52 eura, a nesrećnog turistu iz Poljske vozili su cijelu noć i naplatili mu 1500 eura.

Iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) smatraju da je ovo nedopustivo, i da su za ponavljanje ove situacije odgovorne nadležne službe, koje bi morale preduzeti odgovarajuće mjere.

Oni kažu da su, pored ovoga, građani izloženi različitim oblicima nepravilnosti i prevarama gotovo u svim oblastima.

MONITOR: Koliko su potrošači u Crnoj Gori zaštićeni?
RAJKOVIĆ: Položaj potrošača, sa aspekta zaštite i edukacije, bolji je nego ranije. Međutim, riječ je o procesu, na kome treba kontinuirano raditi. Prije svega, potrošači moraju znati koja su njihova prava, kako bi mogli prepoznati kada su ta prava ugrožena i na vrijeme reagovati. Potrošači moraju biti svjesni da su upravo oni glavni akteri na tržištu, i da od njihove aktivnosti i upornosti često zavisi nivo njihove zaštite.

Za zakone, koji regulišu oblast zaštite, možemo reći da se različito primjenjuju, ne primjenjuju, da su u koliziji (sektorski zakoni, naročito u odnosu na Zakon o zaštiti potrošača). Stoga je neophodno više raditi na primjeni, monitoringu, izmjenama i dopunama postojećih zakona i podzakonskih akata, kako bi se, prije svega, osigurao zakonodavni okvir za adekvatnu zaštitu.

Da se prava potrošača ne poštuju, pokazuje činjenica da se broj prijava upućenih CEZAP-u, od strane potrošača, svakodnevno povećava. Građani su izloženi različitim oblicima nepravilnosti ili obmanama gotovo u svim oblastima. Jedna od oblasti koju treba bolje regulisati je oblast javnih usluga, kao specifičan vid usluge i proizvoda, koje građanima obezbjeđuju subjekti, koji u principu imaju monopolistički položaj. Gledano iz prizme rada CEZAP-a, žalbe građana iz domena javnih usluga su najteže za rješavanje, a procenat uspješno riješenih je veoma mali. Naše iskustvo pokazuje, da je ovakva situacija rezultat monopolskog položaja subjekata, koji nemaju problem sa plasmanom proizvoda i usluga, pa je i nizak nivo razumijevanja za potrebe korisnika – ne postoje adekvatni mehanizmi za informisanje građana, ne poštuju se odgovarajuće procedure za prigovore i žalbe građana, nema transparentnosti u radu i sl.

MONITOR: Koje su to najčešće obmane kojima su potrošači izloženi?
RAJKOVIĆ: Pružaoci javnih usluga, naročito EPCG i Vodovod, prije svega su fokusirani na sektorske zakone, pa ne poštuju i ne primjenjuju postojeće zakone i podzakonske akte u oblasti zaštite potrošača. Na primjer, zakonom o zaštiti potrošača (član 4, stav 1) predviđeno je da „ako se iznos računa osporava u sudskom, vansudskom ili upravnom postupku, a potrošač redovno plaća nesporne iznose računa, trgovac ne smije potrošaču obustaviti pružanje usluge ili ga isključiti sa distributivne mreže, do okončanja tog postupka”. Redovna je pojava, a protivzakonito, da spomenute firme ucjenjuju potrošače – da će ukoliko ne plate sporne račune (nerijetko enormno visoke), biti isključeni sa distributivne ili vodovodne mreže.

Potrošaci imaju veliki problem i po pitanju kvaliteta robe svih vrsta, a najviše tehničke. Nerijetko se dešava da potrošač kupi neki tehnički uređaj, koji se odmah nakon kupovine pokvari. Nakon prigovora, trgovac najčešće uputi kupca na servisera, ne poštujući zakon – potrošač ima pravo na povraćaj novca ili zamjenu za drugi proizvod, ukoliko je prijavio nedostatak u roku od 90 dana od dana kupovine.

Žalbe koje se odnose na markete najvećim dijelom su u vezi sa isticanjem takozvanih prevarnih cijena. Potrošači se u marketima često srijeću sa istom nevoljom – različite cijene na rafu i na kasi, kao i sa takozvanim akcijskim sniženjima. Deklaracije proizvoda, često su nepotpune, nejasne, nijesu prevedene na crnogorski jezik, što je po zakonu obavezno.

MONITOR: Koliko je Centar za zaštitu potrošača, kao Nevladina organizacija, u mogućnosti da pomogne? Na koji način?
RAJKOVIĆ: Centar za zaštitu potrošača u značajnoj mjeri pomaže pri rješavanju žalbi građana, kroz svoje redovne aktivnosti – prikupljanje žalbi, savjetovanje potrošača, posredovanje i upućivanje žalbi nadležnim inspekcijama. Potrošači, koji se javljaju informativno-konsultativnom centru (koji je u prostorijama CEZAP-a) mogu uputiti prigovore i zatražiti savjet putem telefona, lično ili e-mailom.

MONITOR: Da li smatrate da su inspekcijske službe dobro organizovane, i da li rade svoj posao?
RAJKOVIĆ: Ne možemo komentarisati unutrašnju organizaciju inspekcijskih sluzbi, ali ono što možemo reći je da nedovoljan broj inspekcijskih službenika umnogome utiče na kvalitet kontrole tržišta koje je u svakodnevnoj ekspanziji. Neophodne su mnogo česće i obuhvatnije kontrole, kao i rigoroznija primjena propisanih sankcija. Važno je spomenuti i da je broj inspektora danas isti kao i prije 15 godina, a broj megamarketa sve veći.

MONITOR: Na koji način se kupci mogu zaštititi od prevara?
RAJKOVIĆ: Trgovci i potrošači su oduvjek bili na suprotnim stranama – isti čovjek se različito ponaša u tim ulogama. Potrošači se mogu zaštititi ukoliko znaju svoja prava i način na koji da ih ostvare. Takođe, nadležni organi moraju mnogo rigoroznije, po zakonu, da kažnjavaju svaki propust.

Ukoliko bi se zakon poštovao, potrošači bi bili zaštićeni

MONITOR: CEZAP postoji već 16 godina. Koje su sistemske promjene, ako ih ima, nastale tokom ovog perioda?
RAJKOVIĆ: Promjene postoje i evidentne su, počevši od pravnog osnova, institucionalnog okvira, prakse trgovaca, svijesti potrošača itd. S obzirom na to da je novi Zakon o zaštiti potrošača skoro u potpunosti usaglašen sa direktivama Evropske unije, možemo reći da bi potrošači u Crnoj Gori mogli biti zaštićeni, kada bi se zakon dosljedno primjenjivao. U smislu unaprijeđenja zakonodavstva, napravili smo prvi i nezaobilazan korak u izradi, donošenju i praćenju primjene prvog Zakona o zaštiti potrošača (2007), aktivno smo učestvovali i pri donošenju novog ZZP-a, koji je u primjeni od jula 2014. godine. Na inicijativu CEZAP-a, usvojen je i Zakon o konverziji kredita iz CHF u EUR. Zakon je u primjeni, čije su izmjene i dopune u skupštinskoj proceduri. Na početku našeg rada, na primjer, praksa trgovaca bila je neizdavanje fiskalnih računa ili izdavanje onih na kojima je prikazan samo jedan artikal, najčesće hljeb (da bi izbjegli plaćanje poreza). CEZAP godinama radi i na edukaciji i informisanju potrošača, ali još se ne može reći da je njihova svijest na zadovoljavajucem nivou. Podizanje svijesti građana je dugotrajan i stalan proces u koji moraju biti uključeni svi akteri društva (organizacije potrošača i druge civilne organizacije, mediji itd.). Prije svega je to država, koja je obavezna da štiti svoje građane i u okviru te zaštite ih edukuje i informiše o svim bitnim pitanjima iz domena prava potrošača. Sigurni smo da bolja informisanost građana, uz pojačan i strožiji inspekcijski nadzor, doprinosi kvalitetnoj zaštiti potrošača.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo