Povežite se sa nama

INTERVJU

ELVIS BERIŠA, IZVRŠNI DIREKTOR NVO KORAČAJTE SA NAMA – PHIREN AMENCA: Prekinuti sa diskriminacijom

Objavljeno prije

na

Identitetski, socijalni i politički problemi romske zajednice ostaju daleko od javnosti, a bez odgovora na njih ostaje daleko i mogućnost političkog zrijevanja romske zajednice

 

MONITOR: Phiren amenca je 21. decembra 2021. godine podnijela inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kojima bi se smanjio cenzus za ulazak u parlament sa 0,7 na 0,35 odsto za pripadnike romske zajednice. Što je bilo sa tom inicijativom?

BERIŠA: Inicijativa nije zavrijedila pažnju poslanika u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu. Doduše, treba kazati da  Odbor nije mogao konkretno razmatrati našu inicijativu zbog bojkota članova DPS-a u odboru. Ali ne treba ni zaboraviti stav tadašnjeg predsjednika Odbora koji je smatrao da i hrvatska zajednica ima isuviše nizak prag za ulazak u parlament te da takav jedan mandat može biti presudan za formiranje vlasti. Ovakav stav gospodina Strahinje Bulajića je bila jasna poruka da se nama Romima ne može dati prilika da budemo ravnopravni politički subjekt za formiranje vlasti.

Većina u parlamentu nakon pada DPS-a i formiranja nove vlasti je  strahovala da će umanjenjem cenzusa romskoj zajednici dati DPS-u još jedan mandat. Ovakav narativ je prisutan zahvaljujući predstavnicima Romskog nacionalnog savjeta, a sada dodatno i Demokratske romske partije koji se, prema medijskim navodima, godinama unazad bavio prodajom romskih glasova. To je javna tajna koja romskoj zajednici ne može pomoći da se pozicionira u društvu.

MONITOR: Svjetski Dan Roma 8. april, Romi u Crnoj Gori su ponovo dočekali bez svojih političkih predstavnika u parlamentu.

BERIŠA: U proteklom periodu sam što lično, što kroz aktivnosti NVO Phiren Amenca, aktuelizovao pitanje diskriminacije Roma kada je riječ o cenzusu za parlamentarne i lokalne izbore. Romska nacionalna manjina broji, prema posljednjem popisu 2011. godine, gotovo isti broj kao i hrvatska nacionalna manjina, i dok je cenzus za Hrvate smanjen na 0,35 odsto, za Rome je i dalje 0,7 odsto. U ovakvom tretiranju romske zajednice kroz Zakon o izboru odbornika i poslanika smatramo da itekako ima elemenata anticiganizma i mi je cijenimo kao diskriminatornu politiku. Erozija prava Roma, najočitija je u diskriminatornom uskraćivanju političkih prava koja se priznaju drugim etničkim zajednicama u Crnoj Gori. Javno mnjenje, a posebno donosioci političkih odluka, su zarobljeni različitim formama anticiganizma, koje se prvenstveno ogledaju u podsmješljivom odnosu prema istoriji, kulturi i društvenim potrebama romske grupe. Proromske inicijative EU su, poput Dekade Inkluzije Roma od strane države, te neromskih i romskih nevladinih organizacija, bile svedene na advertajzing floskule, lišene sadržaja i stvarnog značenja, prikrivajući na taj način stvaran odnos države prema Romima, ali i prema međunarodnoj zajednici, donatorima i domaćoj javnosti. Nudili su  iskrivljenu sliku  da država i nevladin sektor „rade čak i za Rome“, a zapravo, bez saradnje i učešća Roma u kreiranju programa, strukturiranju ciljeva i njihovoj realizaciji.

MONITOR: Najavljujete i da ćete, ukoliko se ovo pitanje uskoro ne riješi, državu Crnu Goru tužiti zbog diskriminacije.

BERIŠA: Ne postoji razlog zašto ne bi isti standard kao za Hrvate bio primijenjen i za Rome. OSCE i Evropska komisija u izvještajima jasno ukazuju na nejednak tretman Crne Gore prema romskoj zajednici kada je političko predstavljanje u pitanju. Ukoliko nova većina nakon predstojećih parlamentarnih izbora ne donese odluku na naš zahtjev i ukoliko odluka bude negativna, spremni smo da iskoristimo sve pravne mehanizme koje imamo na raspolaganju, a među njima i podnošenje tužbe za zaštitu od diskriminacije.

MONITOR: Upozorili ste da Demokratska partija Roma od svog osnivanja agituje za DPS.  Da li  ima najave osnivanja još koje romske partije?

BERIŠA: Demokratska partija Roma je osnovana krajem 2019. od strane Isena Gašija, člana Glavnog odbora DPS-a. S obzirom na to da statut DPS-a nije dozvoljavao Gašiju da bude formalno na čelu partije, tada su na to mjesto postavili višegodišnjeg terenskog aktivistu  iz redova DPS-a.

Aktivnosti u političkoj socijalizaciji Roma od strane takozvane romske partije, svedeni su uglavnom na prozivanje parlamentarne većine nakon 2020. za uvođenje nižeg cenzusa za romske političke partije, a koji bi služio da jednom Romu garantuje parlamentarni mandat. Ovakav odnos, izraz je krajnje površnosti i jalovih ambicija od strane romske partije. Ne vidimo nezavisnost i suštinsku volju da se ova partija vodi interesima romske zajednice.

Zato, identitetski, socijalni i politički problemi romske zajednice ostaju daleko od javnosti, a bez odgovora na njih ostaje daleko i mogućnost političkog zrijevanja romske zajednice. Romi u Crnoj Gori uglavnom dijele probleme većine građana: nezaposlenost, siromaštvo, nedostupnost obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnom osiguranju, nepoštovanje radnih prava i dodatno neriješen pravni status. Ovi su problemi kod romskog naroda dodatno opterećeni socjalnom, rasnom i klasnom segregacijom, zbog čega je neophodno da Romi iniciraju njihovo rješavanje u samoorganizovanom zajedništvu sa ostalim građanima sa kojima dijele ove probleme. Jedan od načina može biti i kroz novoformiranu partiju.

MONITOR: Da li se što u položaju Roma promijenilo od promjene vlasti prije dvije godine?

BERIŠA: Nije. Romska zajednica je sada još uvjerenija da nijedna vlast do sada nije imala suštinsku namjeru da unaprijedi položaj romske zajednice. Osim obećanja i nekih malih koraka, nije bilo konkretne pozitivne promjene koja se očekivala, a koja se uveliko i najavljivala.

MONITOR: Podaci o učešću romske djece u obrazovanju su veoma loši. Ima li tu najava da će se stanje u doglednom vremenu promjeniti?

BERIŠA: Kada je obrazovanje u pitanju, godinama se radi na kvantitetu, ali se kvalitet potpuno zanemaruje. Zato imamo značajan broj romske djece koja u višim razredima osnovne škole nijesu ni elementarno opismenjena. To povlači i problem malog broja učenika u srednjim školama. Prema podacima UNICEF-a, 56 odsto djece iz romske zajednice završava osnovnu školu dok je taj procenat kod opšte populacije 96 odsto. Kada je srednja škola u pitanju, ovaj podatak je još alarmantniji, svega tri odsto djece završe srednju školu u odnosu na opštu populaciju koja iznosi 86 odsto.

Ovo su podaci koje ne treba zanemariti i već možemo zaključiti da se problem u obrazovanju neće riješiti još najmanje 10 godina.

MONITOR: Gorući problemi su stanovanje i zapošljavanje. Koje su promjene tu neophodne?

BERIŠA: Najveći problem je neregulisan pravni status kod velikog broja pripadnika romske zajednice. Pored svih napora još imamo lica koja su apatridi ili su u riziku da budu apatridi. To povlači mnoge druge probleme. Nemogućnost pristupa zdravstvenim uslugama, obrazovanju, stanovanju i druge. Najvidljiviji problemi su u oblasti stanovanja i zapošljavanja. Više od 70 odsto objekata u kojima živi romska zajednica nijesu legalizovani i prijeti im rušenje. Više od 30 romskih naselja u Crnoj Gori nema nikakvu ili nema adekvatnu infrastrukturu. To znači da djeca iz romskih porodica nemaju normalne uslove za život u kojima bi mogli da se posvete obrazovanju.

 

Rješavati probleme svih

MONITOR: Koji su ključni problemi?  

BERIŠA: Kao organizacija oko koje se okupljaju mlađi i obrazovaniji pripadnici romskog naroda u Crnoj Gori, zaključili smo da je polazni problem za Rome u Crnoj Gori: generalno loša ekonomska situacija, podjednako mladih i njihovih roditelja te da prema ovom problemu treba otvarati sva dalja politička pitanja. Da li pravo na stanovanje, na pristup vodi i hrani treba zagarantovati Ustavom? Može li se mijenjati unutrašnja poreska ili politika privlačenja stranih investicija kojima se, s jedne strane, teret društvenih problema nepravedno raspoređuje, a s druge strane, državni novac koristi za subvencionisanje velikih korporacija? Ima li prostora za politike afirmativne akcije  pri zapošljavanju posebno ranjivih društvenih grupa, kojih i do kada, ili bi takve mjere, bez promjene makroekonomske logike, vodile porastu nezadovoljstva ostalog stanovništva, takođe pogođenog lošim ekonomskim ambijentom. Gdje pronaći sredstva za drugačije „razvojne projekte“? Naš stav je, dakle, da je neophodno, prije svega, razmišljanjem o problemima drugih koji su istovremeno i problemi crnogorskih Roma, tražiti zajednički interes i političko povezivanje. Time će se akumulirati snaga neophodna za ozbiljan politički uticaj, te istovremeno podstaći i razvijati socijalna i politička inkluzija Roma.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo