OKO NAS
ĆERANJE RIBARA SA BOJANE: Ulcinj gubi još jedan simbol

,,Niko nas ništa ne obavještava. Očito, za nas ođe više neće biti mjesta. Sve smo sudske sporove izgubili, jer smo pokušali da objekte koje decenijama koristimo plaćamo kao ribarske kolibe. Nijesu nam dozvolili”, žali se jedan od najstarijih ribara na Bojani Gano Ustabećiri.
On ističe da ribari neće više imati đe da vežu svoje male barke. „A mi druge luke, lučice ili marine nemamo osim ovđe na Bojani, ispred naših kućica, kao što su to radili naši očevi i đedovi. Poslije toga, više neću dolaziti na rijeku koja nas je odnjihala i podigla, gdje sam proveo najljepše godine svog života”, kaže Ustabećiri.
U mjerama iz Vladinog plana uređenja obala Bojane navodi se da objekti (ribarske kućice, odnosno kalimere) mogu funkcionisati do završetka izrade studije korita te rijeke i hidrološke studije ili do kraja trajanja Plana privremenih objekata na području morskog dobra, što znači do kraja 2018. godine.
Dakle, već je donijeta odluka da još samo dvije godine obale Bojane krase ribarske kućice, pa se već sada, sa državnog nivoa, planski i sistematski, priprema teren da se one uklone.
A kalimere su decenijama uz ribare bile simbol ove mistične rijeke. Bojana je bila izuzetno bogata ribom, posebno jesenkom. Na tone ribe hranile su ulcinjsku sirotinju, od koje su ribari činili najveći dio populacije. Oni su tamo mjesecima prebivali. Neke od kultnih ulcinjskih pjesama nastale su upravo na tom području. Za strane turiste, pretežno Njemce koji su od 1973. godine boravili u Nudističkom naselju na Adi, oni su predstavljali pravu aktrakciju. Posebno što su među ribarima bili ulcinjski crnci, Rizo Šurla i Dželjo Arap.
Na sceni je završna faza ćeranje ribara, koja traje već gotovo 2,5 decenije. Jer, preko ove rijeke su u tadašnju SRJ iz Albanije, početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, zbog, naravno, „nepravednih, nezasluženih i ničim izazvanih sankcija”, švercovani nafta i naftini derivati. Desilo se nekoliko puta da su zbog nepažnje krijumčara veće količine mazuta iscurile u Bojanu, a stručnjaci kažu da kada se mazut pomiješa sa hladnom vodom posljedice se osjećaju i nakon deset godina. Zato je korito rijeke, koja u Mediteran donosi najviše vode poslije Nila i Poa, godinama imalo nesnosan miris.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, u čijoj je nadležnosti i Bojana od 1993. godine (!), nije se nikada previše zanimalo za ove probleme. Najvažnije im je bilo da je Bojana rudnik novaca. Činjenica da na drugom kraku rijeke, prije ušća ili na albanskoj strani, nema vikendica i kuća za odmor nije ih tangirala. Kao ni to što niđe na rijekama koje se ulivaju u Jadransko more nema ovakvog urbanističkog divljanja.
U tom kontekstu je razumljivo što je krenuo novi atak na obale ove rijeke putem nekontrolisane gradnje tzv. vikendica. Kako se navodi u Planu koji je usvojila crnogorska Vlada 2000. godine je bilo 234 privremena objekta, a sada ih ima čak 531! Na lijevoj obali desnog rukavca 364, a na desnoj obali 167. Ukupna bruto površina objekata je čitavih 53.202 kvadratna metra!
U posljednje dvije godine podnešeno je više od 100 zahtjeva za planiranje novih objekata, rekonstrukcije postojećih ili povećanje terasa, odnosno platformi.
Jer, za „novu crnogorsku elitu” je postalo pitanje prestiža doći iz Podgorice da bi se ručalo ili večeralo na Bojani i uživalo u čarima te jedinstvene rijeke, prošetati po Adi, barkom se voziti po rijeci, potom po moru. Posjedovanje vikendice se podrazumijevalo. Rijeka i njezini ritmovi nikome nijesu padali na pamet. Već nekoliko godina, dosta kućica se izdaje, pa je to postao dobar biznis. Bojana je sve više gubila svoju draž i ljepotu. Koga je briga za dobrodušne ribare ili ekologe, za tradiciju i budućnost?
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, odnosno Vlada, ponizili su na ovom primjeru i lokalnu vlast u Ulcinju. Naime, desetak dana prije nego što je usvojen Plan uređenja, predsjednik Opštine Nazif Cungu je rekao da je taj dokument „neodrživ i da ga treba izmijeniti”. Navodeći da je plan u suprotnosti sa najvažnijim strateškim dokumentima zemlje i Opštine Ulcinj, te prirodnim pejsažom Bojane i Ade, on je ocijenio da bi se „usvajanjem Kataloga umanjila pejzažna vrijednost Bojane, prirodni potencijal i autentičnost tog prostora”.
Cungu je rekao da se zbog toga ne smiju predvidjeti novi privremeni objekti, te zaključio da Ministarstvo turizma i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ne treba da nastave sa izdavanjem novih dozvola za njihovo postavljanje.
Interesantno je svakako da Vlada u svom planu ističe da je svaki deseti objekat na Bojani višak. Još je interesantnije da se kao osnov za donošenje tog dokumenta ističe stav da „opasnost da neplanska gradnja i neuređeno turističko korišćenje mogu razoriti razvojni potencijal i izazvati trajna oštećenja životne sredine”, i odmah potom konstatuje da „veličina prostora omogućava da se privremenim, a, ipak, intenzivnim korišćenjem u određenoj mjeri mogu postići ekonomski i razvojni efekti za Morsko dobro i opštinu Ulcinj”!
Akcenat je dakako na formulaciji „u određenoj mjeri”, a koja, prije svega, podrazumijeva naplatu naknade za korišćenje državnog zemljišta. Samo po tom osnovu za posljednje dvije godine inkasirano je u državnu kasu oko 400 hiljada eura.
Zato je logično što je „divlja gradnja” na obalama Bojane ponovo uzela maha i što se pompezno najavljivane akcije za uklanjanje nelegalnih objekata svode na jedan ili dva efemerna slučaja. Na udaru su jedino oni koji ne plaćaju navedenu naknadu i koji se redovno prijavljuju sudu.
Naravno, i dalje se javnost nastoji zamajavati projektom o povezivanju urnisane Port Milene sa Bojanom, ili pričama o produbljavanju korita te rijeke. I koje se svaki naredni put vrši sve nekvalitetnije.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom