Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠVERC CIGARETA: CRNA GORA EVROPSKI LIDER: Putevima dima i prljavog novca

Objavljeno prije

na

Evropska komisija je krajem prošle sedmice u Briselu saopštila da je najviše švercovanih cigareta iz Kine, odnosno oko četrdeset procenata, a odmah za Kinom je Crna Gora.

,,Jasno je da nikako ne posustaju kriminalne aktivnosti, kojima se pokušava ilegalnim, falsifikovanim proizvodima poplaviti naše unutrašnje tržište”, kazao je nadležni u EU, komesar za privredu Pjer Moscovici.

Crnogorski mediji svako malo bilježe informacije o zapljeni ilegalnih cigareta na našim državnim granicama. Među posljednjim slučajevima je onaj kada je bjelopoljska policija zaplijenila oko 270 paketa, odnosno 2,7 tona cigareta.

Inspektori su u teretnjaku, kojim je upravljao Rožajac Zeno Medović, odnosno Murić, kako se prezivao dok nije promijenio prezime, pronašli 270 paketa cigareta marlboro, merilin, trokadero, FM, vrijednosti od oko 170 hiljada eura. Cigarete, koje nijesu imale akcizne markice, oduzete su, a Medović je, uz krivičnu prijavu, pušten da se brani sa slobode. Bile su namijenjene ilegalnoj prodaji.

Jedan drugi Rožajac, Muharem Fejzić, ponovo je u centru medijske pažnje, nakon što je objavio nove snimke šverca cigareta preko granice s Kosovom, na teritoriji rožajske opštine. Na njima se vidi terensko vozilo iz Crne Gore iz koga se pretovaraju paketi na šumskom putu i prenose na Kosovo.

„Vozilo koje vidite na snimku dolazi iz Crne Gore i dovozi cigarete. Mjesto je isto kao i ranije kada sam pravio snimke. Tamo čekaju albanski, odnosno kosovski krijumčari s konjima. Preuzimaju pakete cigareta i tako ih prenose na Kosovo”, ispričao je Fejzić.

Fejzić je jedan od nezgodnih svjedoka prekograničnog šverca cigareta. Nakon povratka iz polugodišnjeg izbjeglištva u Njemačkoj, tvrdi da mu kriminalci ponovo prijete ubistvom. Šverc cigareta iz Cvrne Gore prema Kosovu, kako kaže, ne prestaje. On je o tome progovorio još prije tri godine.

Bjelopoljski Viši sud kasnije ga je kaznio sa 14 hiljada eura, jer je naveo krijumčarski lanac kojem je, kako je tvrdio, zaštitu pružao jedan pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Posljednji događaji potvrđuju ono što je Monitor započeo da istražuje prije više godina, kada je penzionisani šef rošajske policije Šemso Dedeić izjavio za naš nedjeljnik da šverc duvana preko Crne Gore nikada nije prestao.

Bivši iskusni policajac kasnije je samo dodao da je iznenađen što niko nije provjerio njegove navode, i uputio poziv državnim organima koji su zaduženi za borbu protiv organizovanog kriminala da ispitaju otkuda toliko robe na tržištu bez akciznih markica, gdje su centri i odakle roba dolazi.

Dedeić je još tada izrazio uvjerenje da borba protiv duvanskog šverca ne treba da se vodi na periferiji, već bliže centrima. Ovom bivšem policijskom službeniku bilo je jasno da je to o čemu je tada pričao bilo teško dokazati, ali se zapitao koliko robe svakodnevno prolazi preko Kule i ilegalnih graničnih prelaza prema Kosovu, ako je samo u nekoliko akcija te godine zaplijenjeno cigareta u vrijednosti od nekoliko desetina hiljada eura.

On je ukazao na to da kriminal i šverc, osim graničnih prelaza, funkcionišu i duž porozne granice, na ilegalnim šumskim putevima.

Istražujući prekogranični šverc, Monitor je kasnije otkrio da na granici Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih puteva kojima mogu preći terenska vozila, a na nekima i šleperi.

Dobro obaviješteni policijski izvor ponudio je čak i precizne koordinate svih ilegalnih puteva, koji su često zamaskirani. Jedan od tih puteva je onaj koji izlazi na kosovsko selo Radavac, zatim oni preko Giljevog polja, Bogaja, sela Hadžovići, gdje Naser Keljmendi ima vikendicu, kao i preko Bjeluha i nekoliko puteva na planini Čakor.

Prema Monitorovom dobro obaviještenom izvoru, švercerski kanali duvana kroz Crnu Goru vrlo često se poklapaju sa narko kanalima, kao i da cigarete krijumčare slične kriminalne grupacije koje rade s drogom.

Da je čitavo Rožaje pretvoreno u magacinski prostor za skladištenje robe prije daljeg transporta prema Kosovu, svjedočili su svojevremeno policajci Enver Dacić, Mithat Nurković, Hamdo Murić, Rešad Kalač, kao i Nedžad Kuč. Oni su takođe pričali da šverc duvana kroz Crnu Goru nikada nije prekidan, pa čak ni poslije izbijanja afere s mojkovačkom fabrikom.

Rožajski policajci, koji su bili prisiljeni da napuste zemlju, da bi se potom, pod pritiskom zemalja EU vratili u Crnu Goru i bili ponovo zaposleni u policiji, tvrdili su da transport cigareta preko Rožaja ide tri puta nedjeljno, u količinama od petsto do hiljadu paketa u jednoj turi, kao i da nema pravila kojim danima se to radi, odnosno u zavisnosti od toga kada im je najbezbjedniji prolaz.

I oni su tada bili u posjedu video materijala, koji su zajedno s fotografijama i ostalim dokazima dostavili skupštinskom Odboru za bezbjednost. Na video snimcima moglo se vidjeti isto što i na posljednjim, kako se pretovara roba, odnosno kako je albanski šverceri preuzimaju i odlaze preko planinskih vrleti.

Na tim planinskim vrletima jedno čitavo stočarsko naselje, na prevoju Kula, na potezu Giljevo Polje – Crni vrh, služi upravo kao magacinski prostor za raznu akciznu robu, najčešće cigarete. Bivši policajac Kuč svjedočio je kako je jednom prilikom zaustavio kolonu od čak sto dvadeset konja natovarenih s oko hiljadu i četiristo paketa cigareta.

„Šta se desilo? Naređeno je ubrzo da se puste, jer je to ‘program’. Šta je to značilo nego da je za to neko znao i odobrio”, isrpičao je tada Kuč.

Naš nedjeljnik je pisao i kada je tragajući za motivima samoubistva svog supruga Ernada, bivšeg načelnika rošajske policije, Alma Kalač pronašla dokaze o državnom švercu duvana. Dva dana, naime, poslije tragičnog događaja ova žena je u Ernadovim službenim dokumentima otkrila desetine službenih zabilješki iz kojih se jasno vidi da je njenom mužu i njegovim kolegama nalagano da prekinu akcije sprječavanja šverca cigareta.

Monitor je detaljno istražio šverc duvana devedestih preko naše države, koji su vodile italijanske mafijaške organizacije Sakra korona unita, Kamora i Tarda koja je kasnije protjerana u unutarmafijaškim obračunima i borbi oko novca od cigareta.

Naš dobro obaviješteni izvor nam je otkrio da je preko Crne Gore prometovano cigareta u vrijednosti od oko jedanaest milijardi eura, od čega je tri milijarde pripalo italijanskoj mafiji.

Ovaj izvor je vrlo detaljno opisao kako je novac stečen od prodaje cigatreta iznošen diplomatskom poštom iz Crne Gore na Kipar i u Grčku, i kako se preko Engleske i Beliza prao i vraćao u Crnu Goru. Prema podacima njemačkih istražitelja, šverc duvana preko Crne Gore u tim razmjerama tekao je sve do 2001. godine.

O kakvom globalnom razmjeru šverca se radi, priča ovaj izvor, najbolje govori dokumentarni film koji je snimila britanska obavještajna služba MI 6, u kojem se govori o najvećim ilegalnim fabrikama duvana u Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini, Moldaviji. U tim fabrikama kontejner cigareta šverceri nabavljaju po cijeni od svega dvjesta hiljada eura, dok na tržištu Velike Britanije dostiže cijenu od dva miliona.

Naš dobro obaviješteni izvor tvrdi da većina balkanskih država svoje budžete u dobroj mjeri puni na taj način što učestvuje u organizovanju šverca cigareta i švercerskih puteva raznih drugih roba, što ukazuje na sprege kriminalnih organizacija i vladajućih struktura u državama na Balkanu.

Prema poslednjim informacijama iz sjedišta Evropske unije u Briselu, Crna Gora u tome prednjači.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo