Povežite se sa nama

Izdvojeno

EROZIJA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI: PLAŽE NA ADI BOJANI GOTOVO VIŠE NEMA

Objavljeno prije

na

Ove sedmice krenuli su radovi na izgradnji tzv. zaštitnog napera u pokušaju zaustavljanja erozije na Adi. „Postavljanje napera je samo bacanje para”, tvrdi poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić

 

Odmah pristupamo interventnim mjerama koje su predviđene Studijom očuvanja i revitalizacije plaže na Adi, koju je izradio prof. dr Sava Petković iz Beograda, kako bi se obnovio dio plaže i kako bi predstojeća sezona mogla da se odvija nesmetano, tvrde iz Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Navodi se da će se sa drugim institucijama sistema paralelno raditi i na dugoročnim mjerama za zaustavljanje erozije na ovom prostoru.

Kako se očekuje, radovi na izgradnji tzv. zaštitnog napera (regulacionih prepreka od vreća sa pijeskom) trajaće tri sedmice.

Petković je uvjeren da su dosadašnja iskustva u svijetu pokazala da su izgrađeni naperi veoma efikasni sa aspekta proširenja plaže i zaustavljanja erozionih procesa. No, nije siguran da će se ovo rješenje pokazati dobrim u delti Bojane.

„Postavljanje napera je samo bacanje para”, kaže poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić. On objašnjava da su udari talasa su na Adi izuzetno snažni, a i Bojana ima ogromnu snagu. Po količini vode koju unosi u Mediteran, ona je na trećem mjestu, iza rijeka Nil i Po. Ulcinjski ribari svjedoče da se njena strujanja mogu osjetiti na otvorenom moru na čak desetak kilometara od ušća.

Da će čitav ovaj posao biti otežan govori i činjenica da je zbog nevremena koje je bilo prethodnih dana i jakih udara južnih i zapadnih vjetrova došlo do bitne korekcije prvobitnog plana za postavljanje napera.

Kako je saopšteno iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, prilikom uvođenja izvođača u posao konstatovano je da nije moguće postaviti naper na predviđeno mjesto kao i to da za nastalu situaciju nije odgovoran ni naručilac ni izvođač radova. Naime, tamo gdje je bio projektovan naper, nestao je dio plaže i taj prostor je sada pod vodom!

Direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović kaže da plaža nestaje galopirajućom brzinom. „Što prije treba početi sa bilo kakvim mjerama, da vidimo da li će naper koji je Petković predložio sada na novoj lokaciji, bliže objektima, dati rezultate. Ako se pijesak počne taložiti, onda će to biti dobro rješenje, ako ne, onda tražiti nove projekte i ideje, a vremena za to jednostavno nema”, kaže on.

Iz Morskog dobra kažu da je Uprava za vode dala saglasnost da se sa deponija pijeska koja se nalazi na lijevoj obali desnog rukavca rijeke Bojane, uzme potrebna količina pijeska za izradu napera i nasipanje plaže.

Upravo je posao tzv. održavanja protočnosti desnog rukavca Bojane, u koji je uloženo oko 2,4 miliona eura, ubrzao eroziju plaže na Adi i doveo do uništavanja imovine HTP Ulcinjska rivijera, koja prelazi pola miliona eura.

Radi poređenja, za zaštitne napere biće izdvojeno oko 50.000 eura. Takođe od naknada za izdavanje državnog zemljišta na obalama Bojane Morsko dobro godišnje prihoduje oko 400.000 eura.

Procesi erozije na Adi dešavaju se još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Istraživanja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore pokazuju da je u pojasu između lijevog i desnog rukavca Bojane od 1972. godine do danas nestala površina pjeskovite plaže koja bi mogla da zauzme 60 prosječnih fudbalskih stadiona. Intenzivni erozivni procesi između lijevog i desnog rukavca Bojane, gdje se nalazi i nudističko kupalište, za proteklih 50 godina doveli su do smanjenja plaže za čitavih 420.000 metara kvadratnih.

Ovaj proces je intenziviran nakon gradnje hidrocentrala na rijeci Drim u Albaniji, koja je glavna pritoka Bojane.

„Dugoročnija rješenja svakako treba da uključe i saradnju Albanije i Crne Gore na ovim pitanjima i obezbjeđivanje partnerstva sa Evropskom unijom, koje bi osiguralo i finansijska sredstva za realizaciju zajedničkih, prekograničnih mjera”, kaže dr Petković.

I Hodžić je uvjeren da je nužno sa ovim projektima konkurisati zajednički kod evropskih fondova. „Ovo su i evropske plaže. Ali, mi moramo uraditi ono što su odavno uradili Italijani. Konkretno u mjestu Grado, na sjeveru Jadrana, erozija plaža je zaustavljena betonskim naperima. Država bi trebalo da pristupi sistematskoj zaštiti, jer turizam bez plaža i ljepote koja nestaje pred našim očima nije moguć.”

Nestanak plaže na Adi, sa realnim izgledima da se taj proces nastavi na Velikoj plaži, rezultat je višedecenijskog ignorantskog, štetočinskog, a često i  korupcionaškog odnosa prema najljepšem dijelu naše teritorije. Koje će se ubuduće, što se Ade tiče, viđati samo na starim slikama i razglednicama. O ukupnom gubitku je teško govoriti, jer ova plaža ima vrijednost koja se ne može izraziti novcem.

 

U delti Bojane bogata flora i fauna

Nestajanje Ade proizvodi i druge ozbiljne posljedice. Šira okolina ušća Bojane jedinstveni je ekosistem. Na Velikoj plaži i Adi raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 zakonom zaštićene. Procjenjuje se da ima oko 250 vrsta ptica. Većina je zaštićena nacionalnom regulativom, a 57 se nalazi na Ptičijoj direktivi – dokumentu EU iz 1979. godine, koji definiše standarde zaštite i očuvanja divljih ptica i staništa. To je glavno sredstvo EU za zaštitu prirode u zemljama koje su kandidati za prijem.

Na ovom području registrovano je 107 vrsta ribe. Delta Bojane predstavlja jednu od posljednjih zona u Mediteranu sa očuvanom vegetacijom psamofita, biljaka koje rastu na suvim pjeskovitim područjima, uz ostala staništa u zaleđu, koja imaju međunarodni značaj.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo