Ove sedmice krenuli su radovi na izgradnji tzv. zaštitnog napera u pokušaju zaustavljanja erozije na Adi. „Postavljanje napera je samo bacanje para”, tvrdi poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić
Odmah pristupamo interventnim mjerama koje su predviđene Studijom očuvanja i revitalizacije plaže na Adi, koju je izradio prof. dr Sava Petković iz Beograda, kako bi se obnovio dio plaže i kako bi predstojeća sezona mogla da se odvija nesmetano, tvrde iz Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Navodi se da će se sa drugim institucijama sistema paralelno raditi i na dugoročnim mjerama za zaustavljanje erozije na ovom prostoru.
Kako se očekuje, radovi na izgradnji tzv. zaštitnog napera (regulacionih prepreka od vreća sa pijeskom) trajaće tri sedmice.
Petković je uvjeren da su dosadašnja iskustva u svijetu pokazala da su izgrađeni naperi veoma efikasni sa aspekta proširenja plaže i zaustavljanja erozionih procesa. No, nije siguran da će se ovo rješenje pokazati dobrim u delti Bojane.
„Postavljanje napera je samo bacanje para”, kaže poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić. On objašnjava da su udari talasa su na Adi izuzetno snažni, a i Bojana ima ogromnu snagu. Po količini vode koju unosi u Mediteran, ona je na trećem mjestu, iza rijeka Nil i Po. Ulcinjski ribari svjedoče da se njena strujanja mogu osjetiti na otvorenom moru na čak desetak kilometara od ušća.
Da će čitav ovaj posao biti otežan govori i činjenica da je zbog nevremena koje je bilo prethodnih dana i jakih udara južnih i zapadnih vjetrova došlo do bitne korekcije prvobitnog plana za postavljanje napera.
Kako je saopšteno iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, prilikom uvođenja izvođača u posao konstatovano je da nije moguće postaviti naper na predviđeno mjesto kao i to da za nastalu situaciju nije odgovoran ni naručilac ni izvođač radova. Naime, tamo gdje je bio projektovan naper, nestao je dio plaže i taj prostor je sada pod vodom!
Direktor Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović kaže da plaža nestaje galopirajućom brzinom. „Što prije treba početi sa bilo kakvim mjerama, da vidimo da li će naper koji je Petković predložio sada na novoj lokaciji, bliže objektima, dati rezultate. Ako se pijesak počne taložiti, onda će to biti dobro rješenje, ako ne, onda tražiti nove projekte i ideje, a vremena za to jednostavno nema”, kaže on.
Iz Morskog dobra kažu da je Uprava za vode dala saglasnost da se sa deponija pijeska koja se nalazi na lijevoj obali desnog rukavca rijeke Bojane, uzme potrebna količina pijeska za izradu napera i nasipanje plaže.
Upravo je posao tzv. održavanja protočnosti desnog rukavca Bojane, u koji je uloženo oko 2,4 miliona eura, ubrzao eroziju plaže na Adi i doveo do uništavanja imovine HTP Ulcinjska rivijera, koja prelazi pola miliona eura.
Radi poređenja, za zaštitne napere biće izdvojeno oko 50.000 eura. Takođe od naknada za izdavanje državnog zemljišta na obalama Bojane Morsko dobro godišnje prihoduje oko 400.000 eura.
Procesi erozije na Adi dešavaju se još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Istraživanja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore pokazuju da je u pojasu između lijevog i desnog rukavca Bojane od 1972. godine do danas nestala površina pjeskovite plaže koja bi mogla da zauzme 60 prosječnih fudbalskih stadiona. Intenzivni erozivni procesi između lijevog i desnog rukavca Bojane, gdje se nalazi i nudističko kupalište, za proteklih 50 godina doveli su do smanjenja plaže za čitavih 420.000 metara kvadratnih.
Ovaj proces je intenziviran nakon gradnje hidrocentrala na rijeci Drim u Albaniji, koja je glavna pritoka Bojane.
„Dugoročnija rješenja svakako treba da uključe i saradnju Albanije i Crne Gore na ovim pitanjima i obezbjeđivanje partnerstva sa Evropskom unijom, koje bi osiguralo i finansijska sredstva za realizaciju zajedničkih, prekograničnih mjera”, kaže dr Petković.
I Hodžić je uvjeren da je nužno sa ovim projektima konkurisati zajednički kod evropskih fondova. „Ovo su i evropske plaže. Ali, mi moramo uraditi ono što su odavno uradili Italijani. Konkretno u mjestu Grado, na sjeveru Jadrana, erozija plaža je zaustavljena betonskim naperima. Država bi trebalo da pristupi sistematskoj zaštiti, jer turizam bez plaža i ljepote koja nestaje pred našim očima nije moguć.”
Nestanak plaže na Adi, sa realnim izgledima da se taj proces nastavi na Velikoj plaži, rezultat je višedecenijskog ignorantskog, štetočinskog, a često i korupcionaškog odnosa prema najljepšem dijelu naše teritorije. Koje će se ubuduće, što se Ade tiče, viđati samo na starim slikama i razglednicama. O ukupnom gubitku je teško govoriti, jer ova plaža ima vrijednost koja se ne može izraziti novcem.
U delti Bojane bogata flora i fauna
Nestajanje Ade proizvodi i druge ozbiljne posljedice. Šira okolina ušća Bojane jedinstveni je ekosistem. Na Velikoj plaži i Adi raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 zakonom zaštićene. Procjenjuje se da ima oko 250 vrsta ptica. Većina je zaštićena nacionalnom regulativom, a 57 se nalazi na Ptičijoj direktivi – dokumentu EU iz 1979. godine, koji definiše standarde zaštite i očuvanja divljih ptica i staništa. To je glavno sredstvo EU za zaštitu prirode u zemljama koje su kandidati za prijem.
Na ovom području registrovano je 107 vrsta ribe. Delta Bojane predstavlja jednu od posljednjih zona u Mediteranu sa očuvanom vegetacijom psamofita, biljaka koje rastu na suvim pjeskovitim područjima, uz ostala staništa u zaleđu, koja imaju međunarodni značaj.
Mustafa CANKA
Izdvojeno1 sedmica
Izdvojeno4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DETEKTOR4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS3 sedmice
DUHANKESA3 sedmice