Povežite se sa nama

Izdvojeno

EU I MI: Ponovo se, valjda, nešto pokrenulo

Objavljeno prije

na

Ove godine se približavanje Zapadnog Balkana EU ubrzalo, prije svega zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. EU ne želi nemire i destabilizaciju u regionu, nastoji da dovodi ovdašnju radnu snagu, kao i da na Balkanu zaustavi migrantski talas. A Crna Gora da ostane – prva sljedeća članica Unije

 

„Politika Zapada prema Crnoj Gori nije jednoznačna. Veći dio zapadnih zemalja ne skriva zadovoljstvo što je došlo do pada autokratskog režima Mila Đukanovića i smatraju da je to nepovratan proces. Zapad podržava svaku vladu u Crnoj Gori, koja će osigurati mir i stabilnost, unaprijediti regionalnu saradnju i jačati svoje odnose sa NATO-om kao punopravna članica i ne dovodeći u pitanje međunarodno priznanje Kosova od strane Crne Gore“, kaže za Monitor direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani dr Zijad Bećirović.

Prema njegovim riječima, većina zemalja EU bi radije da se proces integracija država Zapadnog Balkana uspori jer u Briselu još ne znaju da li će biti proširenja, te posebno kada. „Zbog toga i aktuelna crnogorska Vlada uživa međunarodnu podršku“, uvjeren je on.

Takva je bila poruka koju su prošle sedmice u Podgorici saopštili ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon i austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove Aleksander Šalenberg. Potpuno podržavamo trenutnu vlast koja stoji iza ideje da se pronađe rješenje ovog problema što prije. Nema vremena za gubljenje”, kazao je austrijski diplomata.

On je istakao da su u Crnu Goru došli kao medijatori, po mandatu visokog predstavnika EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, te da se posjeta dešava uz „jasno upozorenje, ali i ohrabrenje koje donosimo u ime naših kolega”.

Slovenačka ministarka je istakla da situacija predstavlja signal za alarm. Posebno je insistirala na potrebi da se „koliko sjutra, uspostaviti Ustavni sud”. „Dakle – imenovati četvoro sudija Ustavnog suda. Očekujemo da će se ovog petka uspostaviti postupak za njihovo imenovanje. Taj postupak morao bi da se završi najkasnije do kraja januara”, poručila je Fajon.

Odmah nakon ove posjete, ali i poruka koje su jasno saopštili i izaslanici predsjednika SAD Gabrijel Eskobar, premijera Ujedinjenog kraljevstva za Zapadni Balkan lord Stjuart Pič i specijalni predstavnik njemačke savezne vlade za zemlje jugoistočne Evrope Manuel Sarazin, opoziciona Demokratska partija socijalista je iskazala spremnost da bude kooperativna u procesu izbora sudija Ustavnog suda. Ključna poluga ucjenjivačkog kapaciteta Đukanovićeve stranke je na taj način slomljena.

No, odgovornost je svakako i na vladajućoj koaliciji kojoj je poručeno da će EU ozbiljno razmotriti saradnju sa vladom koja bi bila fomirana na osnovu upitnog Zakona o predsjedniku, te da će EU, ukoliko Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i ne izabere sudije Ustavnog suda, u januaru ili februaru mogla razmatrati kako da zaustavi pregovarački proces.

Izborom nove vlasti po izmijenjenom zakonu o predsjedniku Crna Gora bi rizikovala da izgubi povjerenje EU”, navela je Fajon naglašavajući da je „to, međutim, vjerovatno najmanji rizik”.

Slovenačka ministarka je napomenula da nakon izbora sudija Ustavnog suda očekuje i „dogovor o izborima”, i da je to naredni korak, uz konsenzus političkih subjekata.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smatra da Crnoj Gori ne prijeti zamrzavanje pristupnih pregovora sa EU ili bilo kakvo pogoršanje odnosa sa zapadnim državama.

„Nikome nije u interesu da Crna Gora uđe u bilo kakvu blokadu. Ne očekujem da bude većih nesporazuma na međunarodnom planu”, navodi Abazović.

Njemački analitičar Bodo Veber ne vjeruje da će parlamentarna većina ući u sukob sa EU, jer bi onda zaista moglo doći do realizacije one prijetnje da će se, možda, zamrznuti integracijski put Crne Gore. „Upozorenje je došlo i iz Slovenije, a ako Ljubljana time prijeti, onda to treba ozbiljno shvatiti. Nije uobičajeno da predstavnici država članica EU upućuju takve prijetnje, pa neće ni tako jednostavno odustati”, kaže on.

Da zvanična Podgorica ima malo snage da se odupre pristiscima sa Zapada pokazuje nevoljna odluka da se odustane od programa ekonomskog državljanstva. Uprkos činjenici da je taj program donio Crnoj Gori oko 300 miliona investicija i oko 70 miliona prihoda, što je za ovu državu veliki novac. Ipak, to je znatno manje nego što je Crna Gora u posljednjih deset godina, po raznim osnovama, dobila od EU – više od pola milijarde eura.

Da EU, a posebno u saradnji sa SAD, može kada to želi, da efikasno koristi svoje poluge uticaja na Balkanu pokazuje odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da pozove kosovske Srbe da uklone barikade na sjeveru Kosova, koje im je upravo on naredio da postave. Taj njegov opasan igrokaz, uz asistenciju kosovskog premijera Aljbina Kurtija, je okončan iako je Rusija željela eskalaciju nasilja na tom području kako bi, bar na trenutak, malo uklonila pažnju svijeta sa brutalne agresije na Ukrajinu.

U ovoj situaciji, sa pažnjom sa Zapada prate izjave i djelovanja svih onih političkih subjekata koji izražavaju simpatije za stavove zvanične Moskve uključujući i Demokratski front, kao dio vladajuće većine u Crnoj Gori.

„I u starim članicama EU i NATO-a ima proruskih snaga tako da Crna Gora po tom pitanju nije nikakav novitet, ali službena politika vaše države je jasna i na fonu je EU i NATO-a“, kaže Bećirović.

I tako će, dakle, biti sve dok DF ne bude dio vlasti. A da li će to ostati, biće jasnije krajem januara.

Kako ističe i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik, jedini način da se izađe iz ove situacije da novi mandat političari u Crnoj Gori dobiju kroz parlamentarne izbore, koji bi dali kredibilnu političku većinu Vladi. Preduslov za to je funkcionalan Ustavni sud.

Uz dobijanje statusa kandidata za BiH, vizne liberalizacije za Kosovo, te rješavanje institucionalne krize u Crnoj Gori, možda bi se mogla potvrditi teza predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da se „ponovo nešto pokrenulo na zapadnom Balkanu”.

                                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo