Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Evropa pa demokratija

Objavljeno prije

na

Široka polja demokratije puknu pred našim očima svaki put kad namine neki visoki evropski zvaničnik. Nemjerljiva je spremnost naših političara na kompromis. Kako da ne. I ptice znaju: prvi uslov za početak pregovora o pristupanju EU je donošenje izbornog zakona, uslov da taj propis dobije dvotrećinsku većinu u parlamentu je da se uredi pitanje jezika koji će se koristiti u školama. Vrijeme leti, posao bi trebalo obaviti za dvije do tri sedmice. Trenutno, vlast hoće da razgovara, ali da ona odredi o čemu. Ovih dana važi – hoće o državljanstvu, neće o jeziku. To izgleda kao dobar način da se ništa ne pomjeri.

Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić najavio je da će sjednica Kolegijuma predsjednika parlamenta na kojoj će se raspravljati o izbornom zakonu biti održana 15. avgusta. Na Kolegijumu, rekao je, neće biti riječi o izmjenama Zakona o opštem obrazovanju jer to nije dio izbornog zakonodavstava. ,,Na dnevnim redu svakako može biti izborni zakon i eventualno neko usklađivanje koje smo bili spremni da uradimo – oko odlaganja sređivanja biračkih spiskova, ostanku stranaca u biračkim spiskovima kao i olakšanju dobijanja državljanstva za ta lica”. Te strance je, izvjesno, u birački spisak svojeručno upisao Boris Tadić.

Samo dan ranije Krivokapić je u razgovoru sa njemačkim ministrom inostranih poslova Gidom Vesterveleom istakao da nam prioritet ostaje čuvanje građanskog koncepta, viševjekovnog multietničkog sklada i tako dalje. Mogao bi predsjednik parlamenta konačno da razjasni – uključuje li viševjekovni multietnički sklad i ovdašnje Srbe.

Široka srca pred njemačkim diplomatom bio je i premijer Igor Lukšić. ,,Rješenje je potrebno tražiti u okolnosti koju nikada nijesam ignorisao, da značajna većina u Crnoj Gori govori srpskim jezikom” Napomenuo je, međutim, da je predlog opozicije da se raspravlja o Zakonu o obrazovanju odbijen jer je neustavan. Tu se partijama koje zastupaju Srbe o glavu obija sopstvena inicijativa za ocjenu ustavnosti tog propisa. Sudije su presudile da je Zakon u skladu sa Ustavom.

U diskusiju se, nešto ranije, uključio i predsjednik Crne Gore Flip Vujanović. On smatra da, sa malo više strpljivosti i upornosti, ima prostora za kompromis. ,,Treba poštovati Ustav i Zakon o opštem obrazovanju i vaspitanju i posebno odluku Ustavnog suda…Treba poštovati i realnost, lingvističku zastupljenost jezika u Crnoj Gori, i okviru te tri konstante i vrijednosti, naći način da se taj problem riješi”, rekao je Vujanović.

Šef kluba poslanika albanskih partija Vaselj Siništaj rekao je kako

želi da vjeruje da Vujanovićev stav nije mimo stava DPS-a. ,,Vujanović je na taj način iskazao dobru volju. Ako je to spremnost onda nijesmo daleko od usvajanja zakona, ali ako je to čisto da se nešto kaže i zadovolji međunarodna zajednica, a da se ne sprovodi onda će se teško doći do rješenja”, ocijenio je Siništaj.

Ustav Crne Gore propisuje da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, a da su u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski. Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica zajamčeno je pravo da se školuju na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama. Pravo na školovanje na određenom jeziku nikako ne može značiti pravo da se taj jezik u školama uči fakultativno. Da prosti premijer koji je fakultativno izučavanje srpskog nedavno predložio kao spasonosno rješenje.

Službeni jezik je u Crnoj Gori manjinski. U četrnaest opština većina ljudi govori srpskim jezikom, u tri je većinski crnogorski, u dvije opštine većina govori bosanskim, u jednoj albanskim. U zamišljenom prosječnom razredu od trideset učenika u Crnoj Gori četrnaestoro djece bi govorilo srpski, dvanaestoro crnogorski i po dvoje bosanski i albanski.

Kako će to u stvarnosti izgledati škola na crnogorskom nije lako dokučiti. Udžbenici su napisani, uglavnom odštampani, ali se ne daju vidjeti. Očekivalo bi se da vlada koja zna šta radi s ponosom, na konferenciji za novinare, na primjer, predstavi nove knjige. Umjesto toga, pet dana uoči najavljenog početka prodaje u knjižarama, nemoguće ih je vidjeti.

,,Pošto su ti udžbenici novi, možete ih naći kod urednika i od 15. avgusta u prodaji”, objašnjeno je Monitoru u Zavodu za udžbenike. Urednici su na odmoru. Direktor Zavoda Nebojša Dragović je na odmoru. Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović je na odmoru. U pola glasa može se čuti da je naredba o držanju udžbenika daleko od javnosti dokle se god može, stigla iz ministarstva. Nije potvrđeno, ali liči na Migovo poimanje stvarnosti.

Prema onome što je Monitor mogao saznati u novim udžbenicima dubleti su ispisivani sa kosom crtom. Sjever/śever. ,,Gdje god se mogao naći sinonim stavljan je on da ne bi bilo previše dubleta”, kažu Monitorovi izvori. U udžbenicima za gimnaziju autorski tekstovi, na primjer Iva Andrića, štampani su u originalu. Neki su autori pristali da bidu jotovani, neki nijesu. Iz razgovora sa ljudima koji su uređivali udžbenike jasno se vidi da je malo ko zadovoljan načinom na koji je normiran crnogorski jezik.

,,Nova pravila objašnjena su nam na seminaru koji je trajao tri sata. To je premalo”, objašnjava jedna učiteljica. Naravno, pod uslovom da joj se ime ne pominje.

,,Na seminaru sam ja shvatila – sve može. Imaćemo zadatak da djecu naučimo dva nova slova. Ja moram da ih predajem, oni ne moraju da ih koriste. Ja neću u diktatima koristiti dublete, ali svako dijete može da ih napiše. Očekujem probleme sa roditeljima”, kaže učiteljica sa sjevera.

Najgori, ali nimalo nemoguć scenario je da nam u septembru poluprazne učionice pokažu dokle smo sa izbornim zakonodavstvom i evropskim integracijama.

Da se ne zaboravi, ista vlast, koja bi sad, kao, poginula za crnogorski, devedesetih se potrkala pa je ukinula srpskohrvatski i uvela srpski. Srbija je tu izmjenu napravila desetak godina kasnije. To smo mi.

Vlast se uzda da će i ovu stvar riješiti po referendumskom receptu. Bilo je – država pa demokratija, sad bi da prodaju – Evropa pa demokratija. Stvar je u tome što možete da prevarite glasače, opoziciju, možda i Evropu, ali ne i stvarnost.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo