Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni vila, ni para

Objavljeno prije

na

Poveća grupa turista iz Ruske Federacije skupo je platila oduševljavanje ljepotama Bokokotorskog zaliva. Očarani onim što su vidjeli prije tri godine, odlučili su da na tom živopisnom dijelu Crnogorskog primorja kupe stanove. Odabrali su Prčanj, gdje je kompanija Boka ventures na ekskluzivnom kompleksu prodavala vile i apartmane pod nazivom Seagarden-resindences. Njih četrdeset i jedan uplatili su 2008. godine toj firmi registrovanoj u Kotoru oko pet miliona eura, nešto više od polovine ukupne vrijednosti. Njeni ovlašćeni zastupnici bili su državljani Njemačke Andreas Šolc, Roland Dir i Tomas Mali. Garantovali su ruskim kupcima da će se u vile i apartmane useliti najkasnije do 31. juna prošle godine. Nisu dobili ključeve ni do danas, a svi su izgledi da su zauvijek ostali i bez vila i bez novca.

Nedavno je njih osamnaest predalo krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore radi pokretanja krivičnog postupka ,,zbog prevare koju je izvršila grupa osoba u vezi gradnje kompleksa vila i apartmana Seagarden Residenses u Prčnju, opština Kotor”. Prijava je podnijeta protiv kompanija Boka ventures Kotor i Montenegro ventures partners Budva, i njihovih zastupnika Šolca, Dira i Malija, sa boravištem u Crnoj Gori.

U krivičnoj prijavi se navodi da su Šolc, Dir i Mali, dovodeći kupce nekretnina u zabludu, izvršili pljačku novčanih sredstava u iznosu od 3.000.000 eura, koje su uplatili kao avans po zaključenim kupoprodajnim ugovorima.

Andreas Šolc i Ronald Dir, kao poslovni partneri, preko kompanije Montenegro Venture Partners Budva i Monte Venture Capital Limited, 2007. godine su osnovali kompaniju Boka ventures, koja je postala nominalni nosilac tog projekta. Prodaja vila i apartmana oglašena je na sva zvona. Kupci su kupovali stanove direktno ili preko agencija Best nekretnine, kojom je rukovodila Julija Titova. Naravno, kupci su uvjeravani da će sve biti završeno na vrijeme i besprekorno. Ali, u jesen pretprošle godine radovi na gradilištu su prekinuti. Kupci su tada prvi put posumnjali da su prevareni. Iz Boka ventures, ukoliko bi uspjeli da sa nekim uspostave kontakt, dobijali su protivurječne informacije i izgovor da su za usporenu gradnju krivi nadležni organi Crne Gore jer ne daju građevinsku dozvolu dok se ne donese detaljni urbanistički plan za Prčanj. U junu prošle godine uspjeli su da ugovore sastanak sa Andreasom Šolcem u Budvi. On im je garantovao da nema nikakvih razloga za brigu.

Uskoro im je, valjda kao dokaz da zaista nema razloga za glavobolju, iz Boka ventures proslijeđeno i pismo Ministarstva za ekonomski razvoj, koje je potpisao tadašnji ministar Branimir Gvozdenović. U njemu se na kraju kaže: ,,Naše mišljenje je da ozbiljan investitor kao što je kompanija Montenegro venture partners može značajno doprinijeti našim naporima u održavanju pozicije Crne Gore kao atraktivne i stabilne destinacije za investicije”.

No, nešto kasnije elektronskom poštom dobijaju neočekivano obavještenje od Tomasa Malija, bivšeg direktora – Boka ventures je prodata i on je postao jedini vlasnik i izvršni direktor kompanije. Mali im saopštava da je sudbina čitavog projekta pod znakom pitanja, ali on hoće da ga spasi, uz uslov da budu strpljivi. Mal je tješio uznemirene Ruse, kako se navodi u krivičnoj prijavi Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore, da se sastao sa gradonačelnicom Kotora Majom Ćatović i da mu je ona obećala da će uskoro Opština Kotor odobriti nastavak gradnje vila i apartmana u Prčnju. Međutim, nakon onoga što su čuli u razgovoru sa njim bilo im je jasno da su to samo nova prazna obećanja. U to su se još više uvjerili kada su, tražeći dodatne informacije o tome šta se zaista dešava sa luksuznim kompleksom, otvorili sajt Uprave za nekretnine Crne Gore. Tamo su pročitali da je zemljište, na kojem bi trebalo da budu sagrađene njihove vile i apartmani, opterećeno hipotekom u korist Hipo Alpe Adria banke na ime milionskih kredita koje je uzela Boka ventures.

Tražili su pomoć i od državnih institucija Crne Gore. Njih 21 obratili su se Vladi, Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma, Centru bezbjednosti Kotor, Osnovnom tužilaštvu Kotor i Opštini Kotor. U pismima su naveli sve što su znali o ovom slučaju.

Odgovorila im je samo Uprava za sprečavanje pranja novca, koja je sredinom prošle godine provela inspekcijski nadzor. Prema zapisniku njene inspekcije, konstatovan je stalni odliv sredstava sa računa Boka ventures i stalno mijenjanje osnivača i ovlašćenih osoba. Inspekcija je navela da postoji potpuno osnovana sumnja da su „prijavljeni na organizovan način, sa umišljajem i u kontinuitetu podnosioce dovodili u zabludu i održavali u zabludi na način što su im uporno lažno prikazivali činjenice u vezi sa svojim realnim mogućnostima ispunjenja svojih ugovorenih obaveza”.

Sada izigrani Rusi očekuju reagovanje Vrhovnog državnog tužilaštva.

Zanimljiva je sudbina dvojice bivših zastupnika kompanije Boka ventures.

Šolc je prošlog ljeta sa suprugom otvorio agenciju u Budvi i nastavio stari biznis. Među objektima koje oni prodaju nalazi se i elitni kompleks vila The View na poluostrvu Luštica.

Šolcov ortak Dir je suvlasnik u Švajcarskoj kompanije Top Line Real Estate AG, sa kancelarijama u Cirihu i Milanu. Kompanija se bavi i prodajom nekretnina, a osim toga, kako se može vidjeti na njenom sajtu – prodaje famozni kompleks Seagarden Residenses u Prčnju.

„Rusi su prije pet-šest godina masovno kupovali nekretnine u Crnoj Gori. Sada nema kupovine, ali ima velikih problema. Jedan od njih je i ovaj slučaj sa vilama i apartmanima u Prčnju. Njihovi kupci žele da dobiju ono što su po ugovoru platili i nadaju se da će u skladu sa zakonom reagovati nadležni crnogorski organi” , kaže zastupnik grupe ruskih državljana koji su podnijeli krivičnu prijavu Milija Mijanović, advokat iz Podgorice.

Prevareni kupci su u Crnu Goru došli kao turisti. Dopalo im se Crnogorsko primorje i odlučili su da na njemu kupe kuće za odmor. Zanimljivo je da se međusobno nisu poznavali, jer žive u raznim krajevima Ruske Federacije, a kompanija Boka ventures čuvala je kao strogu poslovnu tajnu imena svojih klijenata, koji su se upecali na oglas o ekskluzivnom kompleksu u Prčnju. Jedni za druge saznali su na nesvakidašnji način. U avgustu prošle godine saradnica kompanije Irina Raskazova uputila je elektronskom poštom pisma kupcima vila i apartmana i vjerovatno greškom navela sve njihove mejl adrese. Tako su se međusobno povezali.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo