Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni vila, ni para

Objavljeno prije

na

Poveća grupa turista iz Ruske Federacije skupo je platila oduševljavanje ljepotama Bokokotorskog zaliva. Očarani onim što su vidjeli prije tri godine, odlučili su da na tom živopisnom dijelu Crnogorskog primorja kupe stanove. Odabrali su Prčanj, gdje je kompanija Boka ventures na ekskluzivnom kompleksu prodavala vile i apartmane pod nazivom Seagarden-resindences. Njih četrdeset i jedan uplatili su 2008. godine toj firmi registrovanoj u Kotoru oko pet miliona eura, nešto više od polovine ukupne vrijednosti. Njeni ovlašćeni zastupnici bili su državljani Njemačke Andreas Šolc, Roland Dir i Tomas Mali. Garantovali su ruskim kupcima da će se u vile i apartmane useliti najkasnije do 31. juna prošle godine. Nisu dobili ključeve ni do danas, a svi su izgledi da su zauvijek ostali i bez vila i bez novca.

Nedavno je njih osamnaest predalo krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore radi pokretanja krivičnog postupka ,,zbog prevare koju je izvršila grupa osoba u vezi gradnje kompleksa vila i apartmana Seagarden Residenses u Prčnju, opština Kotor”. Prijava je podnijeta protiv kompanija Boka ventures Kotor i Montenegro ventures partners Budva, i njihovih zastupnika Šolca, Dira i Malija, sa boravištem u Crnoj Gori.

U krivičnoj prijavi se navodi da su Šolc, Dir i Mali, dovodeći kupce nekretnina u zabludu, izvršili pljačku novčanih sredstava u iznosu od 3.000.000 eura, koje su uplatili kao avans po zaključenim kupoprodajnim ugovorima.

Andreas Šolc i Ronald Dir, kao poslovni partneri, preko kompanije Montenegro Venture Partners Budva i Monte Venture Capital Limited, 2007. godine su osnovali kompaniju Boka ventures, koja je postala nominalni nosilac tog projekta. Prodaja vila i apartmana oglašena je na sva zvona. Kupci su kupovali stanove direktno ili preko agencija Best nekretnine, kojom je rukovodila Julija Titova. Naravno, kupci su uvjeravani da će sve biti završeno na vrijeme i besprekorno. Ali, u jesen pretprošle godine radovi na gradilištu su prekinuti. Kupci su tada prvi put posumnjali da su prevareni. Iz Boka ventures, ukoliko bi uspjeli da sa nekim uspostave kontakt, dobijali su protivurječne informacije i izgovor da su za usporenu gradnju krivi nadležni organi Crne Gore jer ne daju građevinsku dozvolu dok se ne donese detaljni urbanistički plan za Prčanj. U junu prošle godine uspjeli su da ugovore sastanak sa Andreasom Šolcem u Budvi. On im je garantovao da nema nikakvih razloga za brigu.

Uskoro im je, valjda kao dokaz da zaista nema razloga za glavobolju, iz Boka ventures proslijeđeno i pismo Ministarstva za ekonomski razvoj, koje je potpisao tadašnji ministar Branimir Gvozdenović. U njemu se na kraju kaže: ,,Naše mišljenje je da ozbiljan investitor kao što je kompanija Montenegro venture partners može značajno doprinijeti našim naporima u održavanju pozicije Crne Gore kao atraktivne i stabilne destinacije za investicije”.

No, nešto kasnije elektronskom poštom dobijaju neočekivano obavještenje od Tomasa Malija, bivšeg direktora – Boka ventures je prodata i on je postao jedini vlasnik i izvršni direktor kompanije. Mali im saopštava da je sudbina čitavog projekta pod znakom pitanja, ali on hoće da ga spasi, uz uslov da budu strpljivi. Mal je tješio uznemirene Ruse, kako se navodi u krivičnoj prijavi Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore, da se sastao sa gradonačelnicom Kotora Majom Ćatović i da mu je ona obećala da će uskoro Opština Kotor odobriti nastavak gradnje vila i apartmana u Prčnju. Međutim, nakon onoga što su čuli u razgovoru sa njim bilo im je jasno da su to samo nova prazna obećanja. U to su se još više uvjerili kada su, tražeći dodatne informacije o tome šta se zaista dešava sa luksuznim kompleksom, otvorili sajt Uprave za nekretnine Crne Gore. Tamo su pročitali da je zemljište, na kojem bi trebalo da budu sagrađene njihove vile i apartmani, opterećeno hipotekom u korist Hipo Alpe Adria banke na ime milionskih kredita koje je uzela Boka ventures.

Tražili su pomoć i od državnih institucija Crne Gore. Njih 21 obratili su se Vladi, Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma, Centru bezbjednosti Kotor, Osnovnom tužilaštvu Kotor i Opštini Kotor. U pismima su naveli sve što su znali o ovom slučaju.

Odgovorila im je samo Uprava za sprečavanje pranja novca, koja je sredinom prošle godine provela inspekcijski nadzor. Prema zapisniku njene inspekcije, konstatovan je stalni odliv sredstava sa računa Boka ventures i stalno mijenjanje osnivača i ovlašćenih osoba. Inspekcija je navela da postoji potpuno osnovana sumnja da su „prijavljeni na organizovan način, sa umišljajem i u kontinuitetu podnosioce dovodili u zabludu i održavali u zabludi na način što su im uporno lažno prikazivali činjenice u vezi sa svojim realnim mogućnostima ispunjenja svojih ugovorenih obaveza”.

Sada izigrani Rusi očekuju reagovanje Vrhovnog državnog tužilaštva.

Zanimljiva je sudbina dvojice bivših zastupnika kompanije Boka ventures.

Šolc je prošlog ljeta sa suprugom otvorio agenciju u Budvi i nastavio stari biznis. Među objektima koje oni prodaju nalazi se i elitni kompleks vila The View na poluostrvu Luštica.

Šolcov ortak Dir je suvlasnik u Švajcarskoj kompanije Top Line Real Estate AG, sa kancelarijama u Cirihu i Milanu. Kompanija se bavi i prodajom nekretnina, a osim toga, kako se može vidjeti na njenom sajtu – prodaje famozni kompleks Seagarden Residenses u Prčnju.

„Rusi su prije pet-šest godina masovno kupovali nekretnine u Crnoj Gori. Sada nema kupovine, ali ima velikih problema. Jedan od njih je i ovaj slučaj sa vilama i apartmanima u Prčnju. Njihovi kupci žele da dobiju ono što su po ugovoru platili i nadaju se da će u skladu sa zakonom reagovati nadležni crnogorski organi” , kaže zastupnik grupe ruskih državljana koji su podnijeli krivičnu prijavu Milija Mijanović, advokat iz Podgorice.

Prevareni kupci su u Crnu Goru došli kao turisti. Dopalo im se Crnogorsko primorje i odlučili su da na njemu kupe kuće za odmor. Zanimljivo je da se međusobno nisu poznavali, jer žive u raznim krajevima Ruske Federacije, a kompanija Boka ventures čuvala je kao strogu poslovnu tajnu imena svojih klijenata, koji su se upecali na oglas o ekskluzivnom kompleksu u Prčnju. Jedni za druge saznali su na nesvakidašnji način. U avgustu prošle godine saradnica kompanije Irina Raskazova uputila je elektronskom poštom pisma kupcima vila i apartmana i vjerovatno greškom navela sve njihove mejl adrese. Tako su se međusobno povezali.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo