Povežite se sa nama

MONITORING

EVROPSKE PERSPEKTIVE CRNE GORE: Sa trećim mandatom se ne stiže do Brisela

Objavljeno prije

na

Projekat EU ulazi u novu fazu. Ključne evropske institucije pozivaju na pojačane napore u procesu proširenja. To je ohrabrujući signal za oslabljene demokratske snage u regionu

 

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju o zemljama Zapadnog Balkana kojom je pozvao Evropsku uniju da uradi više kako bi uspio proces proširenja. Navodi se da je ta institucija uvijek bila na stanovištu da države na jugoistoku Evrope trebaju dobiti priliku da se pridruže EU – kada za to budu spremne.

Na to će se  morati sačekati, ali je evidentno da su u Briselu odahnuli nakon što je u martu na Evropskom savjetu konačno odlučeno da se otvore pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Na taj način, nakon nekoliko neizvjesnih mjeseci, potvrđeno je da je proces proširenja, ipak, živ, ali i da posla ima previše. Jer, same balkanske države moraju razviti i u praksi sprovesti evropska mjerila i standarde. Tako je, na primjer, Albanija dobila čitav katalog uslova kako bi prebrodila korumpirane strukture i obezbjedila vladavinu prava. Tu listu Vlada u Tirani treba brzo i vidno odraditi kako bi se proces integracija u EU nastavio.

Evropski komesar za vanjsku politiku i sigurnost Žozef Borel ide i dalje navodeći da je područje Zapadnog Balkana prioritet za EU i za njega lično.  ,,Kako bih ojačao svoj angažman i napore, odlučio sam imenovati posebnog predstavnika za dijalog i Zapadni Balkan, iskusnog slovačkog diplomatu Miroslava Lajčaka”, kaže  Borel.

Lajčak je ove nedjelje boravio na Balkanu posebno se usredsređujući na pregovore koji će se naredne sedmice u Vašingtonu, uz posredovanje SAD-a, voditi između Beograda i Prištine o rješavanju statusa Kosova.

Očito je da Brisel, a prije svega najznačajnija evropska država, Njemačka, ne žele biti sasvim skrajnuti u procesu rješavanja ovog pitanja otvoreno se protiveći naporima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se dogovor Srbije i Kosova postigne makar on uključivao i razmjenu teritorija.

U tom kontekstu značajno je da Njemačka u junu preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN, a da će 1. jula zamijeniti Hrvatsku na čelu EU.

Upravo njemački državni sekretar zadužen za EU Mihael Rot govori o Zapadnom Balkanu kao „unutrašnjem dvorištu“, neumorno zagovarajući konačnu integraciju našeg regiona u evropsku porodicu.

,,Računamo na Njemačku čije će predsjedništvo Savjetom EU imati ključnu ulogu u postizanju ambicioznih rezultata za oporavak Evrope, sljedeći proračun EU i novu etapu cijelog evropskog projekta”, kaže Borel.

Evropski komesar tvrdi da u ovim okolnostima neće biti dovoljan samo njemačko-francuski dogovor, odnosno funkcioisanje osovine Berlin-Pariz, već da je potrebno jedinstvo cijele Evrope kako za stanovnike Zapadnog Balkana evropska integracija nakon dugih godina čekanja ne bi bila tek mutna perspektiva.

To se odnosi i na Crnu Goru koja je ove sedmice dobila neformalni izvještaj o napretku u pristupanju EU (tzv. non paper).

,,Uopšteno gledano, javlja se detaljnija slika, uz kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, ali su rezultati u nekim drugim oblastima ograničeni”, navodi Evropska komisija uz ocjenu da borba protiv organizovanog kriminala daje bolje rezultate nego u prethodnim godinama.

EK je posebno zabrinuta zbog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice u trećem mandatu, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata, kao i ponovna imenovanja predsjednika u više osnovnih sudova. Tako je, na primjer, dr Branko Vučković već osmi mandat na čelu Osnovnog suda u Kotoru, šest puta je na funkciji predsjednika Osnovnog suda u Rožajama biran Zahitu Camiću, peti mandat teče Mihailu Anđeliću na Žabljaku, dok treći mandat na čelu sudova odrađuju Hilmija Sujković u Plavu, Radule Piper u Bijelom Polju, Milica Jovović u Danilovgradu i Goran Šćepanović u Baru.

Iako ranije nije imao primjedbi na treći mandat Medenice, vicepremijer i ministar pravde Zoran Pažin se ovoga puta saglasio sa ocjenama EK i diplomatski pozvao predsjednicu Vrhovnog suda da podnese ostavku.

,,Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost“, rekao je Pažin na sjednici Savjeta za vladavinu prava na kojoj je razmatran non-paper EK o stanju u oblasti vladavine prava.

I iz Sudskog savjeta je saopšteno da će svakako razmotriti sve preporuke iz tog dokumenta „kako bi se ispoštovali i ispunili traženi kriterijumi u susret predstojećem izvještaju EK na jesen.”

Pritisak Pažina na Medenicu treba svakako posmatrati u svjetlu tinjajućeg sukoba unutar vladajuće stranke, odnosno želju Vlade, tj. premijera Duška Markovića da ima znatno veći uticaj na pravosuđe od predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića.

Iz Brisela su poručili da je važno da Crna Gora ,,ne preokrene ranija dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi da dalje razvija dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, a istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije”. Precizira se da je potreban vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka.

Najviše primjedbi, tačnije neprelaznu ocjenu, Brisel je Crnoj Gori dao za oblast slobode medija, potom za istrage slučajeva napada na novinare, borbu protiv korupcije i politiku prevencije u oblasti opojnih droga, te na trgovinu ljudima i trajno oduzimanje imovine.

Međutim, glavni pregovarač Crne Gore u procesu pristupanja EU Aleksandar Drljević ocijenio je da je ovaj dokument ohrabrenje za Crnu Goru. ,,Ovo je signal da Crna Gora ostaje u fokusu EU i da se naš napredak prati. Zahtjevi EU su sve strožiji, a neophodne reforme postaju sve dublje i konkretnije”, rekao je on.

Inače, Crna Gora pregovara sa EU od 2012. godine i ima još jedno neotvoreno poglavlje (osmo – konkurencija) od ukupno 33. ,,Ta država još uvijek nije dovoljno pripremljena za članstvo“, navodi se u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore.

Upravo ovakvi dokumenti i stavovi evropskih institucija i država su najsnažniji oslonac proevropskim snagama i građanima Crne Gore u teškim naporima za izgradnju demokratskog društva u ovoj zemlji.

                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

GDJE ĆE SE UVJEŽBAVATI VOJSKA CRNE GORE: Bijele Poljane pogodnije od Sinjajevine?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekadašnji povremeni poligon JNA za sve vrste gađanja (artiljerijska, pješadijska, avio) na lokaciji Bijele Poljane u Banjanima, jugoistočno od planine Pusti Lisac mogao bi, po mišljenju naših sagovornika, biti bolje rješenje od Sinjajevine

 

Vremena. Nekadašnja JNA nije imala problem sa prostorom za vježbanje. I zemlja je bila mnogo veća a ni građani u SFRJ se nijesu baš miješali u odluke oko poslova narodne braniteljke. Crna Gora, najmanja od novonastalih država bivše SFRJ, evo pokušava da pronađe lokaciju na kojoj bi njenih nekoliko hiljada vojnika treniralo  borbenu gotovost. Problem otežava to što je značajan dio slabije naseljenih teritotorija u Crnoj Gori pod nekom vrstom zaštite, kao domaće ili međunarodno prirodno bogatstvo. Istovremeno, zbog članstva Crne Gore u NATO,  taj prostor morao da ispuni i stroge kriterijume te organizacije.

Vlada  je prije dvije godine opredijelila 7,5 hiljada hektara tetirorije Sinjajevine, na Savinim vodama, koji bi trebao postati vježbovno-strelišni poligon za izvođenje gađanja i vježbi Vojske Crne Gore (VCG). Ta odluka (4. maj 2018) naišla je na revolt mještana i ekoloških aktivista. Mnogi stočari iz Kolašina, Mojkovca, Šavnika, pa čak i Danilovgrada, ljeti izdižu na Sinjajevinu – najveći pašnjak na Balkanu (drugi po veličini u Evropi) i prostor bogat izvorima pitke vode. Tinjajući konflikt eskalirao je najavom vojne vježbe koja je trebalo da se održi ove nedjelje (od 19. do 23. oktobra). Oko stotinjak mještana i aktivista  od petka noće na hladnim Savinim vodama kako bi  spriječili vježbe artiljerijskog gađanja na planini. Protest su  podržali i predstavnici nove vlasti  uz obećanje da se vojni poligon neće graditi na Sinjajevini.

„Čuvari CG i njenog suvereniteta danas su mještani Sinjajevine, a ne bahati pojedinci iz odlazeće vlasti, koji lažnim parolama pravdaju svoje greške”, napisao je na svom fejsbuk profilu mandatar Zdravko Krivokapić.

Iz Ministarstva odbrane, kojim rukovodi Predrag Bošković, tvrde da su analize pokazale kako je prostor na Sinjajevini jedini u Crnoj Gori koji bi se mogao koristiti za potrebe vojnog poligona. Glavna mu je prednost, kažu, to što je riječ o najvećem  prostoru koji je potpuno u državnom vlasništvu, a koji bi se mogao  koristiti za vojnu obuku. Dodatno, iz Ministarstva i VCG tvrde da vojne vježbe na Sinjajevini neće ugroziti životnu sredinu tog područja, niti živote mještana koji od proljeća do jeseni sa stokom izlaze na planinu.

„Nakon formiranja Ministarstva odbrane i VCG, na više lokacija na teritoriji Crne Gore vršena su ekotoksikološka ispitivanja, praćen je i analiziran uticaj uništavanja municije na životnu sredinu, kako za vrijeme, tako i nakon uništavanja viškova municije tokom 2009. i 2010. Sva ispitivanja je vršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore, te je u svim izvještajima o uticaju uništenja municije na životnu sredinu, konstatovano da nema negativnog uticaja i narušavanja životne sredine (vode, vazduha, prirode, zemljišta…). Na osnovu dosadašnjih iskustava i stručnih analiza može se zaključiti da municija koja bi se koristila prilikom izvođenja vježbi na lokaciji Sinjajevina, ne bi mogla ugroziti životnu sredinu ni po jednom osnovu“, navodi se u Informaciji Ministarstva odbrane o formiranju poligona na Sinjajevini.

U ime građanske inicijative Sačuvajmo Sinjajevinu, Petar Glomazić je kazao da oni ne vjeruju posrednim analizama sa drugih područja. Smatra da je Vlada trebala da uradi sveobuhvatnu procjenu uticaja korišćenja vatrenog i ubojnog oružja na životnu sredinu Sinjajevine, kako bi se prije gradnje poligona uvjerili da neće biti štete po životnu sredinu. I prema riječima biološkinje Gordane Kasom iz Agencije za zaštitu životne sredine, prije donošenja odluke trebalo se uzorkovati nulto stanje životne sredine na Sinjajevini i uraditi procjena uticaja. Međutim, Agencija za zaštitu životne sredine je već dala saglasnost na izgradnju vojnog poligona.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VESNA MEDENICA, OSTAVKE I PRAVOSUĐE: Decenije čekanja na nezavisno sudstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Najbolja ocjena njenog rada su brojne nerazriješene afere dok je bila vrhovna državna tužiteljica, poput afere Telekom. A o stanju u sudstvu pod njenim vođstvom dovoljno govore i izvještaji iz Brisela, u kojima se iz godine u godinu ponavlja – zabrinutost. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali neće biti dovoljna

 

Sedmica je protekla u čekanju potvrde da će predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podnijeti ostavku na tu poziciju, na kojoj treći mandat, kako su konstatovali i u Briselu, krcka – neustavno. Da će Medenica podnijeti ostavku, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvore u sudstvu. Medenica je, navodno, na sjednici Vrhovnog suda kolegama najavila da odlazi.

U međuvremenu, iz pobjedničke koalicije takođe su pozvali Vesnu Medenicu da podnese ostavku. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je Vijestima da misli da je i diplomatska aktivnost nove parlamentarne većine doprinijela da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavi podnošenje ostavke na tu funkciju.

Rekao je da je pitanje njenog trećeg, neustavnog mandata pomenuo i kod predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prilikom nedavnih konsultacija za sastav nove vlade. Abazović je pozvao i druge da krenu stopama Medenice, apostrofirajući i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.

Osvrćući se na neophodne reforme u pravosuđu, Abazović je dodao da te reforme traju dugo. ,,Mi ćemo to morati da uradimo. Ali nešto što možemo da uradimo odmah, jeste da ljudi koji su targetovani od strane EU i ogromne većine javnosti kao veliki balast ukupnom napretku integracionog procesa, sami odu… Mislim da je najbolje, najpoštenije i najpravednije da oni to sami prepoznaju, da sami istupe”, kazao je. Lider URA je kazao i da  misli da postoji ozbiljna i ogromna sprega organizovanog kriminala i predstavnika sudstva, tužilaštva i Uprave policije.

 

Medenica se do kraja nedjelje nije oglasila da potvrdi ili demantuje ovu informaciju.  Ali je nakon sastanka sa šeficom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, poručila da nakon svih postignutih rezultata sudske vlasti ne pristaje da bude označena kao barijera demokratskim procesima Crnoj Gori. Da li to znači da podnosi ostavku ili ne, ostalo je nejasno, ali je jedno sasvim sigurno – da su rezultati u pravosuđu proteklih decenija barijera demokratskim procesima u Crnoj Gori.

To je naznačeno i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kom se po ko zna koji put izražava zabrinutost zbog stanja u pravosuđu.

Pored upozorenja na uobičajene boljke, poput korupcije, slobode medija, kriminala, naznačeno je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, dok, kako stojinezavisno sudstvo ostaje izazov. Takođe, osvrnuli su se na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali i drugih sudskih funkcionera.

„Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost  zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČECI MONITORA: Svaki broj – podvig

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. A već treći je mogao biti i posljednji. Da su osnivači i redakcija na prvi crnogorski nezavisni nedjeljnik gledali kao na posao, a ne misiju vrijednu ogromnih odricanja. I nije se mislilo koliko će Monitor trajati – mjesec, godinu, važno je bilo da izlazi što duže. I bude što bolji

 

Te 1990, posljednje godine mira na prostoru SFRJ-a, u januaru je osnovan Liberalni savez a u oktobru Monitor. Posljednjih godina često možete sresti one koji se kunu da su librali od prvog dana i one koji su tih devedesetih krili Monitor u Pobjedu. Vrijeme je pokazalo vrijednosti.

Naziv Monitor izabran je zbog toga što ova latinska riječ ima značenje opominjač, savjetodavac i ono iz kompjuterske ere – ekran na kojem se prate događaji i procesi. Monitor je opravdao svoj naziv.

Prvi Monitor koji je izašao 19. oktobra, štampan je u Sarajevu, pošto u Crnoj Gori to tada nije bilo moguće (bilo je načina, ali nije bilo volje). Jugoslavija je još bila živa, pa je procijenjen nerealni tiraž od 20.000 primjeraka. List je, faktički, bankrotirao poslije trećeg broja, svjedočio je kasnije jedan od osnivača, profesor Miodrag Perović. Ali, pare nijesu bile ono što je pokretalo one koji su stvarali list. ,,Sada se to teško može shvatiti. Nije Monitor bila obična novina, već zračak nade, negdje gdje je išlo drugačije mišljenje, svjetlost. Bila je to žeđ za slobodom”, priča Esad Kočan.

,,Kad smo planirali tiraž ja sam bubnuo oko 20.000, neki su me podržali. Očekivali smo da Crna Gora i Jugoslavija jedva čekaju glas razuma. Kada je broj izašao na kioske vidjeli smo da se Crna Gora i Jugoslavija spremaju za neki drugi scenario”, prisjeća se Kočan.

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, redakcijski sastanci po stanovima, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. ,,Prvi broj se štampao u Sarajevu, u Oslobođenju. U Sarajevo smo išli Miško Perović, PuŠo Matović i ja”, prisjeća se Milka Tadić-Mijović. ,,Prelomili smo taj prvi broj kod Marka Špadijera u njegovom stanu. Noć prije štampe u Hotelu Evropa u Sarajevu gledajući špiglo shvatimo da nam nedostaju tri strane. Miško je imao Ekonomist pa je preveo jedan tekst, tako smo kompletirali prvi broj. Kada se broj odštampao, sve utovarimo u auto pa do Beograda. Zorom smo stigli na Trg Marksa i Englesa ispred Borbe i ostavili dio tiraža za Srbiju, pa onda odmah u kola i put Crne Gore. Sada se pitam kako smo uopšte sve to izdržali, psihički i fizički. A opet tako se dobro sjećam da sav umor nestane kada izađe novi broj”, kaže ona.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo