Povežite se sa nama

MONITORING

Tužioci procesuirali 1.733 osoba zbog kršenja mjera Vlade: Postupanje po odlukama vlasti, a ne po zakonu

Objavljeno prije

na

Najviše krivičnih postupaka okončano institutom odloženog krivičnog gonjenja i sporazumom o priznanju krivice

 

Nakon što su se crnogorski medicinski radnici uspješno izborili sa virusom COVID-19, na tužiocima i sudijama je da se sada pozabave sa prekršiocima Vladinih mjera za suzbijanje zarazne bolesti.

Međutim, kao što pojedine države Evrope i okruženja očito ne prepoznaju Crnu Goru kao zemlju koja se uspješno izborila sa virusom (sudeći po izboru preporučenih adresa za svoje građane ), tako ni veliki broj pravnika „ne prepoznaje“ kršenje mjera kao nešto čime bi trebalo da se bave tužioci i sudije.

Oni smatraju da, tada zabranjeno, napuštanje domova u određenom periodu, prevoženje određenog broja osoba, međugradski saobraćaj i ostalo, nijesu mogli biti tretirani kao krivično djelo „nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti“ jer ta djela  nijesu bila propisana zakonima ili drugim pravnim aktima sa snagom zakona. Mjere su u periodu od 16. marta pa do kraja maja propisivane odlukama Ministarstva zdravlja i Nacionalnog koordinacionog tijela  (NKT) za suzbijanje zarazne bolesti, odnosno podzakonskim aktima.

Prema mišljenju advokata Velibora Markovića, podzakonski akti (propisi niži od zakona) mogu imati snagu zakona, i samim tim bi se njihovo kršenje moglo smatrati kao krivično djelo, da je u Crnoj Gori uvedeno vanredno stanje, koje izglasava Skupština.

„Da je vanredno stanje proglašeno, što sam navodio kao potrebu u više navrata, Vlada bi imala ustavno ovlašćenje da donosi akte, pa i naredbe koji bi imali zakonsku snagu. To znači i da propisuje koje radnje, odnosno nepostupanje po naredbama koje donosi, predstavljaju krivična djela. Ovako, ni sadašnji Krivični zakonik, a ni Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ne sadrži opis radnji uz navođenje da one predstavljaju krivično djelo, nego se to čini podzakonskim aktom“, kazao je Marković za Monitor.

On tvrdi da je bez uvođenja vanrednog stanja Vlada morala inicirati niz hitnih izmjena zakona kako bi određena kršenja mjera bila propisana kao krivična djela. To je, tvrdi, načelo „nullum crimen, nulla poena sine lege“, odnosno nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom.

On je naveo primjer da nijedan zakon ne propisuje da je zabranjeno napuštanje domova radnim danima od 19 časova do pet ujutru, odnosno vikendom od 17 časova do pet ujutru, zbog čega se kršenje te naredbe ne može smatrati krivičnim djelom.

Napuštanje domova u periodu kada je to zabranjeno odlukom NKT-a i međugradska kretanja bila su, prema saznanjima Monitora, najčešća kršenja mjera za suzbijanje zaraze.

Prema podacima do kojih je došao Monitor, osnovna državna tužilaštva u Crnoj Gori procesuirala su 1.733 osoba zbog kršenja Vladinih naredbi za vrijeme epidemije. Sudovi su do sada pravosnažno okončali postupke protiv 256 građana, dok su tužioci 267 predmeta riješili institutom „odloženog krivičnog gonjenja“. (Okrivljeni bi platio određen iznos u dobrotvorne svrhe i tužilaštvo bi odbacilo prijavu).

Advokat Mladen Tomović smatra da su tužioci tokom pandemije koristili veću represiju nego što je to propisano zakonom, kako bi prekršioci mjera pristali da odgovaraju za nepostupanje po naredbama NKT-a.

On je u jednom postupku branio čovjeka koji priveden zbog međugradskog saobraćaja (koji je tada bio zabranjen), a istovremeno je bio van doma u periodu kada to nije bilo dozvoljeno. Zbog toga je izveden pred nadležnog tužioca, pred kojim je pristao da plati najmanju propisanu novčanu kaznu.

„Iako tužioci za krivična djela, za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ne traže pritvor, u ovom slučaju je nadležni tužilac tražio pritvor. Iako sam i tada smatrao da kršenje mjera u takvoj situaciji (bez vanrednog stanja) ne može predstavljati krivično djelo, morao sam predočiti klijentu da je izvjesno da će mu sudija odrediti pritvor do 30 dana i da će dugo trajati postupak dok se potencijalno dokaže da kršenje propisanih mjera nije bilo krivično djelo. U takvoj situaciji ne možete garantovati ni da će Ustavni sud odlučiti u korist klijenta. Da se ne bi upuštali u iscrpljujući proces, koji počinje zatvorom do 30 dana, moj klijent, a i mnogi drugi su pristajali da odmah završe postupak i da idu kući“, pojasnio je Tomović.

On je kazao da su traženjem pritvora tužioci ucjenjivali okrivljene da potpišu sporazum o priznanju krivice ili da uplatom novca u dobrotvorne svrhe (odloženo krivično gonjenje) izbjegnu sudski postupak.

Prema podacima koje su Monitoru dostavila osnovna tužilaštva, tužioci su za vrijeme epidemije odredili 287 zadržavanja, od kojih su u 235 slučajeva tražili određivanje pritvora.

Samo Osnovno državno tužilaštvo u Baru je od 264 procesuirana osoba, donijelo 94 optužna predloga, dok je u istom broju slučajeva primijenilo odloženo krivično gonjenje.  Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici potpisalo je 150 sporazuma o priznanju krivice, od čega je sud potvrdio njih 114.

Pravnici su saglasni da će Ustavni sud morati da ispita da li su tužioci imali pravnog osnova da postupaju po podzakonskim aktima kao zakonu.

Marković je Monitoru kazao da je Ustavni sud trebao sam inicirati postupak i donijeti mišljenje da li se kršenje naredbi Vlada Crne Gore ili Nacionalnog koordinacionog tijela, bez uvođenja vanrednog stanja, mogu goniti kao krivično djelo.

Ministarstvo pravde je nakon iznošenja pravnih stavova, sličnih Markovićevom, saopštilo da su postupanja tužilaštva prema prekršiocima mjera „u skladu sa Ustavom i važećim zakonima Crne Gore“.

„Suprotno netačnim i neutemeljenim navodima određenih predstavnika pravne struke, nadležni državni organi apsolutno imaju, ne samo ustavno i zakonsko pravo i mogućnost, već i obavezu otkrivanja i krivičnog gonjenja pojedinaca koji nepoštovanjem naredbi Ministarstva zdravlja prijete da ugroze živote i zdravlje velikog broja građana“, saopštili su tada iz Ministarstva pravde.

Premijer Duško Marković je u martu, na početku epidemije, nakon sličnih pravnih mišljenja kazao da u tom trenutku „nije (bilo) vrijeme za pravna nijansiranja, već za spasavanje ljudskih života“.

Pitanje je da li će Ustavni sud Crne Gore nakon „pobjede“ nad korona virusom da „politički nijansira“ ili da spasava ljudska prava i pravdu, koja su odavno nisko, čak i za „hibridnu demokratiju!”

Ivan ČAĐENOVIĆ 

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo