Povežite se sa nama

MONITORING

Tužioci procesuirali 1.733 osoba zbog kršenja mjera Vlade: Postupanje po odlukama vlasti, a ne po zakonu

Objavljeno prije

na

Najviše krivičnih postupaka okončano institutom odloženog krivičnog gonjenja i sporazumom o priznanju krivice

 

Nakon što su se crnogorski medicinski radnici uspješno izborili sa virusom COVID-19, na tužiocima i sudijama je da se sada pozabave sa prekršiocima Vladinih mjera za suzbijanje zarazne bolesti.

Međutim, kao što pojedine države Evrope i okruženja očito ne prepoznaju Crnu Goru kao zemlju koja se uspješno izborila sa virusom (sudeći po izboru preporučenih adresa za svoje građane ), tako ni veliki broj pravnika „ne prepoznaje“ kršenje mjera kao nešto čime bi trebalo da se bave tužioci i sudije.

Oni smatraju da, tada zabranjeno, napuštanje domova u određenom periodu, prevoženje određenog broja osoba, međugradski saobraćaj i ostalo, nijesu mogli biti tretirani kao krivično djelo „nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti“ jer ta djela  nijesu bila propisana zakonima ili drugim pravnim aktima sa snagom zakona. Mjere su u periodu od 16. marta pa do kraja maja propisivane odlukama Ministarstva zdravlja i Nacionalnog koordinacionog tijela  (NKT) za suzbijanje zarazne bolesti, odnosno podzakonskim aktima.

Prema mišljenju advokata Velibora Markovića, podzakonski akti (propisi niži od zakona) mogu imati snagu zakona, i samim tim bi se njihovo kršenje moglo smatrati kao krivično djelo, da je u Crnoj Gori uvedeno vanredno stanje, koje izglasava Skupština.

„Da je vanredno stanje proglašeno, što sam navodio kao potrebu u više navrata, Vlada bi imala ustavno ovlašćenje da donosi akte, pa i naredbe koji bi imali zakonsku snagu. To znači i da propisuje koje radnje, odnosno nepostupanje po naredbama koje donosi, predstavljaju krivična djela. Ovako, ni sadašnji Krivični zakonik, a ni Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ne sadrži opis radnji uz navođenje da one predstavljaju krivično djelo, nego se to čini podzakonskim aktom“, kazao je Marković za Monitor.

On tvrdi da je bez uvođenja vanrednog stanja Vlada morala inicirati niz hitnih izmjena zakona kako bi određena kršenja mjera bila propisana kao krivična djela. To je, tvrdi, načelo „nullum crimen, nulla poena sine lege“, odnosno nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom.

On je naveo primjer da nijedan zakon ne propisuje da je zabranjeno napuštanje domova radnim danima od 19 časova do pet ujutru, odnosno vikendom od 17 časova do pet ujutru, zbog čega se kršenje te naredbe ne može smatrati krivičnim djelom.

Napuštanje domova u periodu kada je to zabranjeno odlukom NKT-a i međugradska kretanja bila su, prema saznanjima Monitora, najčešća kršenja mjera za suzbijanje zaraze.

Prema podacima do kojih je došao Monitor, osnovna državna tužilaštva u Crnoj Gori procesuirala su 1.733 osoba zbog kršenja Vladinih naredbi za vrijeme epidemije. Sudovi su do sada pravosnažno okončali postupke protiv 256 građana, dok su tužioci 267 predmeta riješili institutom „odloženog krivičnog gonjenja“. (Okrivljeni bi platio određen iznos u dobrotvorne svrhe i tužilaštvo bi odbacilo prijavu).

Advokat Mladen Tomović smatra da su tužioci tokom pandemije koristili veću represiju nego što je to propisano zakonom, kako bi prekršioci mjera pristali da odgovaraju za nepostupanje po naredbama NKT-a.

On je u jednom postupku branio čovjeka koji priveden zbog međugradskog saobraćaja (koji je tada bio zabranjen), a istovremeno je bio van doma u periodu kada to nije bilo dozvoljeno. Zbog toga je izveden pred nadležnog tužioca, pred kojim je pristao da plati najmanju propisanu novčanu kaznu.

„Iako tužioci za krivična djela, za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ne traže pritvor, u ovom slučaju je nadležni tužilac tražio pritvor. Iako sam i tada smatrao da kršenje mjera u takvoj situaciji (bez vanrednog stanja) ne može predstavljati krivično djelo, morao sam predočiti klijentu da je izvjesno da će mu sudija odrediti pritvor do 30 dana i da će dugo trajati postupak dok se potencijalno dokaže da kršenje propisanih mjera nije bilo krivično djelo. U takvoj situaciji ne možete garantovati ni da će Ustavni sud odlučiti u korist klijenta. Da se ne bi upuštali u iscrpljujući proces, koji počinje zatvorom do 30 dana, moj klijent, a i mnogi drugi su pristajali da odmah završe postupak i da idu kući“, pojasnio je Tomović.

On je kazao da su traženjem pritvora tužioci ucjenjivali okrivljene da potpišu sporazum o priznanju krivice ili da uplatom novca u dobrotvorne svrhe (odloženo krivično gonjenje) izbjegnu sudski postupak.

Prema podacima koje su Monitoru dostavila osnovna tužilaštva, tužioci su za vrijeme epidemije odredili 287 zadržavanja, od kojih su u 235 slučajeva tražili određivanje pritvora.

Samo Osnovno državno tužilaštvo u Baru je od 264 procesuirana osoba, donijelo 94 optužna predloga, dok je u istom broju slučajeva primijenilo odloženo krivično gonjenje.  Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici potpisalo je 150 sporazuma o priznanju krivice, od čega je sud potvrdio njih 114.

Pravnici su saglasni da će Ustavni sud morati da ispita da li su tužioci imali pravnog osnova da postupaju po podzakonskim aktima kao zakonu.

Marković je Monitoru kazao da je Ustavni sud trebao sam inicirati postupak i donijeti mišljenje da li se kršenje naredbi Vlada Crne Gore ili Nacionalnog koordinacionog tijela, bez uvođenja vanrednog stanja, mogu goniti kao krivično djelo.

Ministarstvo pravde je nakon iznošenja pravnih stavova, sličnih Markovićevom, saopštilo da su postupanja tužilaštva prema prekršiocima mjera „u skladu sa Ustavom i važećim zakonima Crne Gore“.

„Suprotno netačnim i neutemeljenim navodima određenih predstavnika pravne struke, nadležni državni organi apsolutno imaju, ne samo ustavno i zakonsko pravo i mogućnost, već i obavezu otkrivanja i krivičnog gonjenja pojedinaca koji nepoštovanjem naredbi Ministarstva zdravlja prijete da ugroze živote i zdravlje velikog broja građana“, saopštili su tada iz Ministarstva pravde.

Premijer Duško Marković je u martu, na početku epidemije, nakon sličnih pravnih mišljenja kazao da u tom trenutku „nije (bilo) vrijeme za pravna nijansiranja, već za spasavanje ljudskih života“.

Pitanje je da li će Ustavni sud Crne Gore nakon „pobjede“ nad korona virusom da „politički nijansira“ ili da spasava ljudska prava i pravdu, koja su odavno nisko, čak i za „hibridnu demokratiju!”

Ivan ČAĐENOVIĆ 

Komentari

MONITORING

EVROPSKE PERSPEKTIVE CRNE GORE: Sa trećim mandatom se ne stiže do Brisela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Projekat EU ulazi u novu fazu. Ključne evropske institucije pozivaju na pojačane napore u procesu proširenja. To je ohrabrujući signal za oslabljene demokratske snage u regionu

 

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju o zemljama Zapadnog Balkana kojom je pozvao Evropsku uniju da uradi više kako bi uspio proces proširenja. Navodi se da je ta institucija uvijek bila na stanovištu da države na jugoistoku Evrope trebaju dobiti priliku da se pridruže EU – kada za to budu spremne.

Na to će se  morati sačekati, ali je evidentno da su u Briselu odahnuli nakon što je u martu na Evropskom savjetu konačno odlučeno da se otvore pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Na taj način, nakon nekoliko neizvjesnih mjeseci, potvrđeno je da je proces proširenja, ipak, živ, ali i da posla ima previše. Jer, same balkanske države moraju razviti i u praksi sprovesti evropska mjerila i standarde. Tako je, na primjer, Albanija dobila čitav katalog uslova kako bi prebrodila korumpirane strukture i obezbjedila vladavinu prava. Tu listu Vlada u Tirani treba brzo i vidno odraditi kako bi se proces integracija u EU nastavio.

Evropski komesar za vanjsku politiku i sigurnost Žozef Borel ide i dalje navodeći da je područje Zapadnog Balkana prioritet za EU i za njega lično.  ,,Kako bih ojačao svoj angažman i napore, odlučio sam imenovati posebnog predstavnika za dijalog i Zapadni Balkan, iskusnog slovačkog diplomatu Miroslava Lajčaka”, kaže  Borel.

Lajčak je ove nedjelje boravio na Balkanu posebno se usredsređujući na pregovore koji će se naredne sedmice u Vašingtonu, uz posredovanje SAD-a, voditi između Beograda i Prištine o rješavanju statusa Kosova.

Očito je da Brisel, a prije svega najznačajnija evropska država, Njemačka, ne žele biti sasvim skrajnuti u procesu rješavanja ovog pitanja otvoreno se protiveći naporima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se dogovor Srbije i Kosova postigne makar on uključivao i razmjenu teritorija.

U tom kontekstu značajno je da Njemačka u junu preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN, a da će 1. jula zamijeniti Hrvatsku na čelu EU.

Upravo njemački državni sekretar zadužen za EU Mihael Rot govori o Zapadnom Balkanu kao „unutrašnjem dvorištu“, neumorno zagovarajući konačnu integraciju našeg regiona u evropsku porodicu.

,,Računamo na Njemačku čije će predsjedništvo Savjetom EU imati ključnu ulogu u postizanju ambicioznih rezultata za oporavak Evrope, sljedeći proračun EU i novu etapu cijelog evropskog projekta”, kaže Borel.

Evropski komesar tvrdi da u ovim okolnostima neće biti dovoljan samo njemačko-francuski dogovor, odnosno funkcioisanje osovine Berlin-Pariz, već da je potrebno jedinstvo cijele Evrope kako za stanovnike Zapadnog Balkana evropska integracija nakon dugih godina čekanja ne bi bila tek mutna perspektiva.

To se odnosi i na Crnu Goru koja je ove sedmice dobila neformalni izvještaj o napretku u pristupanju EU (tzv. non paper).

,,Uopšteno gledano, javlja se detaljnija slika, uz kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija, početni bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, ali su rezultati u nekim drugim oblastima ograničeni”, navodi Evropska komisija uz ocjenu da borba protiv organizovanog kriminala daje bolje rezultate nego u prethodnim godinama.

EK je posebno zabrinuta zbog imenovanja predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice u trećem mandatu, uprkos ustavnom ograničenju na dva mandata, kao i ponovna imenovanja predsjednika u više osnovnih sudova. Tako je, na primjer, dr Branko Vučković već osmi mandat na čelu Osnovnog suda u Kotoru, šest puta je na funkciji predsjednika Osnovnog suda u Rožajama biran Zahitu Camiću, peti mandat teče Mihailu Anđeliću na Žabljaku, dok treći mandat na čelu sudova odrađuju Hilmija Sujković u Plavu, Radule Piper u Bijelom Polju, Milica Jovović u Danilovgradu i Goran Šćepanović u Baru.

Iako ranije nije imao primjedbi na treći mandat Medenice, vicepremijer i ministar pravde Zoran Pažin se ovoga puta saglasio sa ocjenama EK i diplomatski pozvao predsjednicu Vrhovnog suda da podnese ostavku.

,,Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost“, rekao je Pažin na sjednici Savjeta za vladavinu prava na kojoj je razmatran non-paper EK o stanju u oblasti vladavine prava.

I iz Sudskog savjeta je saopšteno da će svakako razmotriti sve preporuke iz tog dokumenta „kako bi se ispoštovali i ispunili traženi kriterijumi u susret predstojećem izvještaju EK na jesen.”

Pritisak Pažina na Medenicu treba svakako posmatrati u svjetlu tinjajućeg sukoba unutar vladajuće stranke, odnosno želju Vlade, tj. premijera Duška Markovića da ima znatno veći uticaj na pravosuđe od predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića.

Iz Brisela su poručili da je važno da Crna Gora ,,ne preokrene ranija dostignuća u reformi pravosuđa i da nastavi da dalje razvija dosadašnje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, a istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije”. Precizira se da je potreban vjerodostojan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor na nedavne navode o korupciji i ilegalnom finansiranju političkih stranaka.

Najviše primjedbi, tačnije neprelaznu ocjenu, Brisel je Crnoj Gori dao za oblast slobode medija, potom za istrage slučajeva napada na novinare, borbu protiv korupcije i politiku prevencije u oblasti opojnih droga, te na trgovinu ljudima i trajno oduzimanje imovine.

Međutim, glavni pregovarač Crne Gore u procesu pristupanja EU Aleksandar Drljević ocijenio je da je ovaj dokument ohrabrenje za Crnu Goru. ,,Ovo je signal da Crna Gora ostaje u fokusu EU i da se naš napredak prati. Zahtjevi EU su sve strožiji, a neophodne reforme postaju sve dublje i konkretnije”, rekao je on.

Inače, Crna Gora pregovara sa EU od 2012. godine i ima još jedno neotvoreno poglavlje (osmo – konkurencija) od ukupno 33. ,,Ta država još uvijek nije dovoljno pripremljena za članstvo“, navodi se u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore.

Upravo ovakvi dokumenti i stavovi evropskih institucija i država su najsnažniji oslonac proevropskim snagama i građanima Crne Gore u teškim naporima za izgradnju demokratskog društva u ovoj zemlji.

                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA OPET MEĐU NAMA: Prepušteni sebi i virusu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preventivne mjere popustile su i kod nas i širom svijeta, a stručnjaci upozoravaju da ne postoje validni naučni podaci koji bi ukazivali na slabljenje virusa

 

Crna Gora više nije korona free. Prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, 17. juna sedam novih, 19. juna čak 18… Za deset dana, u srijedu 24. juna, broj novozaraženih popeo se na 65, sa 13 hospitalizovanih.

Kada je krajem marta broj oboljelih bio sličan današnjem, na snazi je bilo preko 60 mjera i 17 preporuka. Sada, sem nošenja maski u zatvorenim prostorima i zabrane javnih okupljanja preko 200 osoba, mjera nema.

Da li se išta promjenilo? Mediji prenose tvrdnje nekih stručnjaka o tome kako je virus, usljed mutacija, oslabio te da nije opasan kao tokom proljeća. ,,Korona virus je oslabio i mogao bi vremenom sam odumrijeti, bez potrebe za cjepivom’’, prenijeli su regionalni mediji izjavu koju je londonskom The Telegraphu dao profesor Mateo Baseti, italijanski stručnjak za zarazne bolesti.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore za Monitor kažu da se pojavilo dosta oprečnih informacija o ,,manjoj virulentnosti virusa“, ali da ne postoje validni naučni podaci koji ukazuju na njegovo slabljene.

,,Nižu smrtnost koja se trenutno registruje treba uzimati sa ogromnom dozom rezerve jer je vrlo vjerovatno da je više posljedica činjenice da više oboljevaju mlađi kao i one kategorije stanovništva koje se ne smatraju posebno ugroženima”, ističu iz IJZ-a. Takođe napominju: „Osobe koje su u najvećem riziku od komplikacija i fatalnih ishoda (hronično oboljeli i stari) izgleda da se bolje pridržavju mjera te i manje obolijevaju širom svijeta  u posljednje vrijeme. Tako je manja i šansa da se registruju lošiji ishodi infekcije”.

Obrazac ponašanja o kojem iz Instituta govore potvrđen je u istraživanju koje je početkom juna sprovela agencija IPSOS uz podršku UNICEF-a, Instituta za javno zdravlje i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U rezultatima istraživanja u Crnoj Gori, navodi se da osobe koje imaju hronične bolesti češće izbjegavaju odlaske u prodavnice, apoteke i mjesta sa puno ljudi te izbjegavaju i fizički kontakt sa najbližima kako bi se zaštitili od koronavirusa. Čak 26 posto hronično oboljelih iskazuje da su veoma zabrinuti za sopstveno zdravlje kada je u pitanju novi korona virus u poređenju sa 18 posto ukupnoj populaciji obuhvaćenoj istraživanjem.

Epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić za Monitor potvrđuje da ne postoji nijedan valjani dokaz koji govori u prilog slabljenju virusa SARS-CoV2. ,,Olakšavajuća okolnost za nas je to što je njegova transmisija otežana u ljetnjim mjesecima jer judi mnogo više borave na otvorenom. Širenju infekcije pogoduje boravak u zatvorenom prostoru, blizak kontakt licem u lice u dužem vremenskom periodu. Iz tog razloga većina pozitivno testiranih kontakata su članovi istog domaćinstva ili ljudi koji su u duže boravili zajedno u zatvorenom prostoru. Sve ovo sugeriše da je moguće i kontrolisati širenje infekcije. Naglasak mora biti na dobroj higijeni ruku i na distanci, a u zatvorenom prostoru na nošenju zaštitne maske. Mi narednih godinu ili čak godinu i po moramo naučiti živjeti sa ovim virusom i razviti navike koje će nas štititi od njegovog širenja“, ističe Popović-Samardžić.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na adresi www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ RASPISAO IZBORE PO SVOJOJ MJERI: Bojkot je izbor

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koliko je naum vlasti jasan i precizan, toliko je stav opozicije prema dolazećim avgustovskim izborima nedorečen i konfuzan. Svjesni su da neće imati ni najmanju šansu za pobjedu. A, opet, ne pokazuju volju da se odreknu dodijeljene uloge statista-gubitnika u precizno režiranoj DPS predstavi

 

Nakon konsultacija sa partijskim saradnicima i partnerima iz vladajuće koalicije, predsjednik Crne Gore i DPS-a Milo Đukanović raspisao je izbore za 30. avgust. Da ugrabe dok ne zahladni. I dok nas ne stignu posljedice kriza koje stižu. Ili su već tu: politička, finansijska, ekonomska, zdravstvena.

Uglavnom, vlast je procijenila da je ljeto pravo vrijeme da ostvare svoj naum i zadrže vlast osvojenu 2016, na najkontroverznijim izborima u istoriji crnogorskog višepartizma. Nerazriješene afere, od Koverte do Državnog udara, i danas podsjećaju na sinđina vremena. Na sve ono što nam se dešavalo, i dešava nakon tih izbora održanih uz zvuke policijskih sirena i snimke uhapšenih terorista i njihovog, u zadnji tren, zaplijenjenog, oružja. Tek smo naknadno saznali kako je to bio pripremljeni igrokaz sa oružjem pozajmljenim na revers iz magacina vojske i policije. Izbornu funkciju je savršeno obavio.

Vlast ne sumnja da će ishod avgustovskih izbora biti sličan onima od prije četiri godine. Oni već polako oglašavaju pobjedu. „Ako pobijedite na tim izborima, ja ću vam prvi čestitati“, poručio je neki dan premijer Duško Marković oponentima iz parlamentarne opozicije, s finom dozom cinizma.

Koliko je naum vlasti jasan i precizan, toliko je stav opozicije prema dolazećim avgustovskim izborima nedorečen i konfuzan. Svjesni su da nemaju šansi da pobijede. A, opet, ne pokazuju volju da se odreknu dodijeljene uloge statista-gubitnika u precizno režiranoj DPS predstavi.

Nije tu u pitanju samo izborni rezultat.

Brutalno preotimanje vlasti u Kotoru i Budvi; način na koji je vođen postupak za tzv. državni udar dok tužilaštvo i pravosuđe sa prezirom, i pored očiglednih dokaza, odbacuju  mogućnost da procesuiraju koruptivne aktivnosti državnih zvaničnika („nema ni udaljene sumnje“); nekažnjeno stavljanje u pritvor opozicionih poslanika; privođenje, hapšenje i bespotrebno zadržavanje u policijskim prostorijama (maltretiranje) sveštenika SPC; nezakonita i neprimjerena grubost uniformisanih čuvara reda i njihovih, neidentifikovanih, pomagača u civilu spram onih koji se usude na protest protiv režima; jasno iskazana spremnost vlasti da se, pod izgovorom borbe protiv posljedica korona-krize, podmite, ucijene i(li) zastraše svi oni koji na bilo koji način zavise od volje vlasti ili njihovih pomagača iz svijeta državnog i privatnog biznisa… Sve to ukazuje na suštinsku nespremnost DPS režima da odstupi sa vlasti, kakav god da bude ishod zakazanog glasanja.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na adresi www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo