Povežite se sa nama

MONITORING

KRAJ EPIDEMIJE: Građani spremaju tužbe za kršenje prava tokom korone

Objavljeno prije

na

Objavljivanje spiskova osoba u samoizolaciji, selektivno određivanje karantina, pritvaranje u neuslovnim prostorijama… Neki od tih slučajeva već su pred sudom, a nakon odluke sudova, građani bi mogli da presaviju tabak i tuže državu

 

Kraj epidemije korona virusa proglasilo je u utorak 2. juna Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) na predlog Instituta za javno zdravlje.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković prisustvovao je sjednici NKT-a na kojoj je odlučeno da se objavi kraj epidemije. Podsjetio je da je tokom trajanja epidemije ,,ukazao na potrebu poštovanja temeljnih prava i sloboda, a posebno na načela koja se tiču ograničenja svakog prava ponaosob, s obzirom da se država opredijelila da ne uvodi vanredno stanje”. Bjeković je članove NKT-a upoznao i sa pritužbama građana u vezi sa ograničenjima tokom trajanja preventivnih mjera.

Ombudsmanu je dan nakon što je proglašen kraj epidemije upućena  pritužba pomoraca koji su smješteni u karantin na Vučju. Pomorci, njih 26, koji su mjesecima bili u svojevrsnom karantinu na brodovima, smješteni su po troje u male i neuslovne sobe. ,,Prekršili su uslove koje je NKT prepisao, jer u ovakvim uslovima niko ne može držati ni minimalnu fizičku distancu od druge i treće osobe sa kojom je zatvoren u istu sobicu, a kamoli ostale propise. Stavili su po tri čovjeka u pet metara kvadratnih”, ispričali su pomorci Vijestima.

Pomorac Boris Nikolić koji je po dolasku u Crnu Goru smješten u karantin, a ne u kućnu izolaciju, protekle je  nedjelje, izjavio da  mjere NKT-a ne važe jednako za sve. On je upozorio da su od domaćih pomoraca u povoljnijem položaju posade stranih jahti koje dolaze u Crnu Goru. Njima se u obavezni četrnaestodnevni karantin ubrajaju i dani provedeni u plovidbi od posljednje luke. Smatra da je diskriminacija i to što putnici malih, privatnih aviona, kojima je odnedavno dozvoljeno slijetanje na naše aerodrome, ne idu ni u karantin ni u samoizolaciju, ako imaju negativan test na virus korona, ne stariji od 48 sati.

Nikolić se žalio sudu na odluku o karantinu, a predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom Ivan Perović, odbacio je žalbu.

Na ovu odluku Osnovnog suda podnijeta je žalba Višem sudu u Podgorici  i Ustavnom sudu, kaže za Monitor advokat Dalibor Tomović, koji ispred Akcije za ljudska prava zastupa pomorca.  ,,Licima lišenim slobode, država mora obezbijediti i garantovati sudski mehanizam za provjeru i kontrolu odluka na osnovu kojih su lišena slobode”, ističe Tomović i objašnjava da stavljanje pomoraca u karantin predstavlja vid lišavanja slobode.

,,Odbacivanje žalbe pomorca koji je smješten u karantin, i oglašavanje suda nenadležnim zbog toga što u zakonima Crne Gore nije propisano da je Sud nadležan da postupa u ovakvim slučajevima, direktno je suprotno Evropskoj konvenciji i Ustavu Crne Gore”, naglašava Tomović.

Kršenja ljudskih prava dešavala su se i za vrijeme izolacije. Krajem maja Ustavni sud je odlučio da prihvati inicijativu Građanske alijanse i provjeri da li je Vlada objavljivanjem spiskova osoba u samoizolaciji prekršila Ustavom zagarantovana prava građana na privatnost.

Podsjetimo, NKT je 21. marta objavilo imena osoba kojima je izdato rješenje o obaveznoj samoizloaciji, uz poziv građanima da prijave one koji krše ovu mjeru. Objavljivanje ličnih podataka i adrese stanovanja nije bilo dovoljno, pa je kreirana i aplikacija kako bi se moglo mjeriti koliko su potencijalno zaraženi udaljeni od onoga ko preuzme aplikaciju na svom mobilnom uređaju.

,,Smatramo da je došlo do grubog kršenja prava na privatnost građana”, kaže za Monitor  Danilo Papović, pravni savjetnik u Građanskoj alijansi. Ova organizacija je dan nakon objavljivanja spiskova podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu njene ustavnosti. Smatraju da je Ustavni sud neopravdano dugo čekao.

Ustavni sud je na sjednici održanoj 29. maja donio rješenje o odbacivanju predložene privremene mjere, zato što su prestale okolnosti,  i sporni spisak je  uklonjen sa sajta.

,,Mi očekujemo da će građani čija su prava prekršena tražiti statisfakciju pred sudom. Posebno će ovo biti očekivano ako Ustavni sud usvoji inicijativu Građanske alijanse, a mi vjerujemo da hoće jer je kršenje prava očigledno. Smatramo da će građani čija su imena i lični podaci objavljivani u spornim spiskovima, a na osnovu odluke NKT-a, imati pravo na naknadu štete pred nadležnim sudovima”, kaže Papović.

Da je reakcija Ustavnog suda morala da bude brža kako bi se na vrijeme preduprijedilo kršenje ljudskih prava, smatra i advokat Tomović.,,Iako je situacija sa pandemijom virusa Kovid-19 bila izazov za naše društvo, NKT nije smjelo da postupa suprotno Zakonu o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Ukoliko se pokaže da je objava ličnih podataka bila neustavna,  lica čija su imena objavljena imaju pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom”, kaže on.

Tomović objašnjava kako se dešavalo  da  ljudi u karantinu budu zaključavani bez mogućnosti izlaska, šetnje i dnevne aktivnosti. To je suprotno Pravilniku koji je u martu usvojilo Ministarstvo zdravlja ali i evropskim standardima. U takvim situacijama je nesporno kršenje ljudskih prava.

Zbog kršenja policijskog sata, zabrane kretanja ili drugih preventivnih mjera, tokom epidemije su podnijete krivične prijave protiv preko 1.100 osoba. Mnogi od njih držani su u pritvorima bez osnovnih higijenskih uslova uz rizik od dobijanja virusa.

U Građanskoj alijansi smatraju da je hapšenje osoba koje su prekršile preventivne mjere, i njihovo zadržavanje u pritvorskim jedinicama, bilo nesrazmjerno i diskriminatorno. Ističu da nijesu iscrpljene ostale mogućnosti kažnjavanja: ,,Zadržavanje osoba u pritvoru u doba epidemije dovodilo je u rizik da se lica koja nijesu zaražena zaraze u pritvoru i samim tim širenje epidemije. Napominjemo da nije bila ustanovljena sudska praksa pa se  dešavalo da za isto djelo jedno lice bude kažnjeno blažom kaznom a drugo lice težom kaznom, što je stvaralo osjećaj selektivne pravde”, kaže Papović.

,,U slučaju pritvaranja zbog nepoštovanja preventivnih mjera, pošto je  osnov za pokretanje postupka osnovana sumnja za vršenje krivičnog djela koje ima blanketnu prirodu, za eventualno podnošenje tužbi bilo bi nužno da se naredbe Ministarsta zdravlja oglase neustavnim”, kaže za Monitor advokat Sergej Sekulović.

Građanima ostaje nada da će pred sudovima moći da dokažu kršenje svojih prava. Nadležni bi mogli da izvuku pouke pa da u budućim sličnim situacijama ne ponavljaju ista kršenja ljudskih prava.

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, ADVOKAT
Ustav ne poznaje vanrednu situaciju

 

„Sistem je u startu postavljen pogrešno“, kaže za Monitor advokat Sergej Sekulović. Po njemu s epidemijom i proglašenjem preventivnih mjera moralo je biti uvedeno vanredno stanje uz omogućavanje Skupštini i Ustavnom sudu da vrše kontrolnu funkciju.

,,Podsjećam da je u vrijeme vanrednog stanja (Ustav ne pominje vanrednu situaciju) nadležnost Ustavnog suda da prati ustavnost mjera i radnji. Dakle, materijalnih radnji i akata koji ne moraju da ispunjavaju uslove za validnost (da imaju sva formalna obilježja) opštih pravnih akata”.

Sekulović očekuje da će Ustavni sud proglasiti neustavnim odluku o objavljivanju spiskova osoba u samoizolaciji: ,,Ustavni sud je rješenjem u ovom slučaju pokrenuo postupak i za očekivati je da će uslijediti pozitivna odluka. Kako se ne radi o ‘klasičnom pravnom aktu’, a u kontekstu činjenice da nije proglašeno vanredno stanje, mislim da je Ustavni sud proširio svoju nadleznost. Iz pozicije zaštite ustavnosti i ljudskih prava držim da se radi o pohvalnom tumačenju”.

Ukoliko odluka Ustavnog suda bude pozitivna, kaže Sekulović, otvara se prostor za podnošenje građansko-pravnih tužbi zbog povrede prava ličnosti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo