Povežite se sa nama

MONITORING

KRAJ EPIDEMIJE: Građani spremaju tužbe za kršenje prava tokom korone

Objavljeno prije

na

Objavljivanje spiskova osoba u samoizolaciji, selektivno određivanje karantina, pritvaranje u neuslovnim prostorijama… Neki od tih slučajeva već su pred sudom, a nakon odluke sudova, građani bi mogli da presaviju tabak i tuže državu

 

Kraj epidemije korona virusa proglasilo je u utorak 2. juna Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) na predlog Instituta za javno zdravlje.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković prisustvovao je sjednici NKT-a na kojoj je odlučeno da se objavi kraj epidemije. Podsjetio je da je tokom trajanja epidemije ,,ukazao na potrebu poštovanja temeljnih prava i sloboda, a posebno na načela koja se tiču ograničenja svakog prava ponaosob, s obzirom da se država opredijelila da ne uvodi vanredno stanje”. Bjeković je članove NKT-a upoznao i sa pritužbama građana u vezi sa ograničenjima tokom trajanja preventivnih mjera.

Ombudsmanu je dan nakon što je proglašen kraj epidemije upućena  pritužba pomoraca koji su smješteni u karantin na Vučju. Pomorci, njih 26, koji su mjesecima bili u svojevrsnom karantinu na brodovima, smješteni su po troje u male i neuslovne sobe. ,,Prekršili su uslove koje je NKT prepisao, jer u ovakvim uslovima niko ne može držati ni minimalnu fizičku distancu od druge i treće osobe sa kojom je zatvoren u istu sobicu, a kamoli ostale propise. Stavili su po tri čovjeka u pet metara kvadratnih”, ispričali su pomorci Vijestima.

Pomorac Boris Nikolić koji je po dolasku u Crnu Goru smješten u karantin, a ne u kućnu izolaciju, protekle je  nedjelje, izjavio da  mjere NKT-a ne važe jednako za sve. On je upozorio da su od domaćih pomoraca u povoljnijem položaju posade stranih jahti koje dolaze u Crnu Goru. Njima se u obavezni četrnaestodnevni karantin ubrajaju i dani provedeni u plovidbi od posljednje luke. Smatra da je diskriminacija i to što putnici malih, privatnih aviona, kojima je odnedavno dozvoljeno slijetanje na naše aerodrome, ne idu ni u karantin ni u samoizolaciju, ako imaju negativan test na virus korona, ne stariji od 48 sati.

Nikolić se žalio sudu na odluku o karantinu, a predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom Ivan Perović, odbacio je žalbu.

Na ovu odluku Osnovnog suda podnijeta je žalba Višem sudu u Podgorici  i Ustavnom sudu, kaže za Monitor advokat Dalibor Tomović, koji ispred Akcije za ljudska prava zastupa pomorca.  ,,Licima lišenim slobode, država mora obezbijediti i garantovati sudski mehanizam za provjeru i kontrolu odluka na osnovu kojih su lišena slobode”, ističe Tomović i objašnjava da stavljanje pomoraca u karantin predstavlja vid lišavanja slobode.

,,Odbacivanje žalbe pomorca koji je smješten u karantin, i oglašavanje suda nenadležnim zbog toga što u zakonima Crne Gore nije propisano da je Sud nadležan da postupa u ovakvim slučajevima, direktno je suprotno Evropskoj konvenciji i Ustavu Crne Gore”, naglašava Tomović.

Kršenja ljudskih prava dešavala su se i za vrijeme izolacije. Krajem maja Ustavni sud je odlučio da prihvati inicijativu Građanske alijanse i provjeri da li je Vlada objavljivanjem spiskova osoba u samoizolaciji prekršila Ustavom zagarantovana prava građana na privatnost.

Podsjetimo, NKT je 21. marta objavilo imena osoba kojima je izdato rješenje o obaveznoj samoizloaciji, uz poziv građanima da prijave one koji krše ovu mjeru. Objavljivanje ličnih podataka i adrese stanovanja nije bilo dovoljno, pa je kreirana i aplikacija kako bi se moglo mjeriti koliko su potencijalno zaraženi udaljeni od onoga ko preuzme aplikaciju na svom mobilnom uređaju.

,,Smatramo da je došlo do grubog kršenja prava na privatnost građana”, kaže za Monitor  Danilo Papović, pravni savjetnik u Građanskoj alijansi. Ova organizacija je dan nakon objavljivanja spiskova podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu njene ustavnosti. Smatraju da je Ustavni sud neopravdano dugo čekao.

Ustavni sud je na sjednici održanoj 29. maja donio rješenje o odbacivanju predložene privremene mjere, zato što su prestale okolnosti,  i sporni spisak je  uklonjen sa sajta.

,,Mi očekujemo da će građani čija su prava prekršena tražiti statisfakciju pred sudom. Posebno će ovo biti očekivano ako Ustavni sud usvoji inicijativu Građanske alijanse, a mi vjerujemo da hoće jer je kršenje prava očigledno. Smatramo da će građani čija su imena i lični podaci objavljivani u spornim spiskovima, a na osnovu odluke NKT-a, imati pravo na naknadu štete pred nadležnim sudovima”, kaže Papović.

Da je reakcija Ustavnog suda morala da bude brža kako bi se na vrijeme preduprijedilo kršenje ljudskih prava, smatra i advokat Tomović.,,Iako je situacija sa pandemijom virusa Kovid-19 bila izazov za naše društvo, NKT nije smjelo da postupa suprotno Zakonu o zbirkama podataka u oblasti zdravstva i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Ukoliko se pokaže da je objava ličnih podataka bila neustavna,  lica čija su imena objavljena imaju pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom”, kaže on.

Tomović objašnjava kako se dešavalo  da  ljudi u karantinu budu zaključavani bez mogućnosti izlaska, šetnje i dnevne aktivnosti. To je suprotno Pravilniku koji je u martu usvojilo Ministarstvo zdravlja ali i evropskim standardima. U takvim situacijama je nesporno kršenje ljudskih prava.

Zbog kršenja policijskog sata, zabrane kretanja ili drugih preventivnih mjera, tokom epidemije su podnijete krivične prijave protiv preko 1.100 osoba. Mnogi od njih držani su u pritvorima bez osnovnih higijenskih uslova uz rizik od dobijanja virusa.

U Građanskoj alijansi smatraju da je hapšenje osoba koje su prekršile preventivne mjere, i njihovo zadržavanje u pritvorskim jedinicama, bilo nesrazmjerno i diskriminatorno. Ističu da nijesu iscrpljene ostale mogućnosti kažnjavanja: ,,Zadržavanje osoba u pritvoru u doba epidemije dovodilo je u rizik da se lica koja nijesu zaražena zaraze u pritvoru i samim tim širenje epidemije. Napominjemo da nije bila ustanovljena sudska praksa pa se  dešavalo da za isto djelo jedno lice bude kažnjeno blažom kaznom a drugo lice težom kaznom, što je stvaralo osjećaj selektivne pravde”, kaže Papović.

,,U slučaju pritvaranja zbog nepoštovanja preventivnih mjera, pošto je  osnov za pokretanje postupka osnovana sumnja za vršenje krivičnog djela koje ima blanketnu prirodu, za eventualno podnošenje tužbi bilo bi nužno da se naredbe Ministarsta zdravlja oglase neustavnim”, kaže za Monitor advokat Sergej Sekulović.

Građanima ostaje nada da će pred sudovima moći da dokažu kršenje svojih prava. Nadležni bi mogli da izvuku pouke pa da u budućim sličnim situacijama ne ponavljaju ista kršenja ljudskih prava.

 

SERGEJ SEKULOVIĆ, ADVOKAT
Ustav ne poznaje vanrednu situaciju

 

„Sistem je u startu postavljen pogrešno“, kaže za Monitor advokat Sergej Sekulović. Po njemu s epidemijom i proglašenjem preventivnih mjera moralo je biti uvedeno vanredno stanje uz omogućavanje Skupštini i Ustavnom sudu da vrše kontrolnu funkciju.

,,Podsjećam da je u vrijeme vanrednog stanja (Ustav ne pominje vanrednu situaciju) nadležnost Ustavnog suda da prati ustavnost mjera i radnji. Dakle, materijalnih radnji i akata koji ne moraju da ispunjavaju uslove za validnost (da imaju sva formalna obilježja) opštih pravnih akata”.

Sekulović očekuje da će Ustavni sud proglasiti neustavnim odluku o objavljivanju spiskova osoba u samoizolaciji: ,,Ustavni sud je rješenjem u ovom slučaju pokrenuo postupak i za očekivati je da će uslijediti pozitivna odluka. Kako se ne radi o ‘klasičnom pravnom aktu’, a u kontekstu činjenice da nije proglašeno vanredno stanje, mislim da je Ustavni sud proširio svoju nadleznost. Iz pozicije zaštite ustavnosti i ljudskih prava držim da se radi o pohvalnom tumačenju”.

Ukoliko odluka Ustavnog suda bude pozitivna, kaže Sekulović, otvara se prostor za podnošenje građansko-pravnih tužbi zbog povrede prava ličnosti.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo