Povežite se sa nama

OKO NAS

RADOVI NA DELTI BOJANE: Zajednički, da rijeci bude bolje

Objavljeno prije

na

Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će do kraja ove godine biti završeni radovi na pročišćavanju još jedne trećine desnog rukavca rijeke Bojane. Iz međunarodnih fondova dobijen je novac za infrastrukturne radove na obalama i u Crnoj Gori i u   Albaniji

 

Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.

Njen centralni dio, rijeka Bojana sa ostrvom Ada, su već tri decenije, a posebno posljednjih godina, dramatično ugroženi zbog pohlepe i neznanja ljudi. To prekrasno ostrvo nestaje zbog erozije, dok su obale rijeke devastirane prekomjernom gradnjom. Za samo dvije decenije broj tzv. privremenih objekata na desnom kraku Bojane, na državnom zemljištu, je sa oko 250 narastao na preko 600.

Sve je to uticalo da se opasno smanji protočnost rijeke, pa je u ljeto 2017. godine desno ušće Bojane, po prvi put u istoriji, bilo zatvoreno. Slike koje su pošle u svijet prenerazile su sve ekologe i ljubitelje prirode.

Tek nakon toga pokrenuta je akcija državnih organa Crne Gore, počeo je proces čišćenja račve i ušća te rijeke, a u ljeto 2018. godine u Skadru je potpisan sporazum crnogorske i albanske vlade o zajedničkoj saradnji u rješavanju problema Bojane.

Radi se nesumnjivo o regionalnom pitanju, jer jedinstveni hidrološki sliv Bojane i njezine glavne pritoke, rijeke Drim, zahvata površinu od oko 20.000 kvadratnih kilometara, odnosno teritorije pet država: Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Grčke.

Vlada u Podgorici najavila je da će do kraja 2020. godine biti očišćen desni rukavac Bojane u dužini od 1,4 km, odnosno preostala trećina na tom potezu, dok će materjal biti iskorišćen za prihranjivanje plaže na Adi. Za tri decenije njezina širina je smanjena za čak 80 metara. Na taj način nestaje najljepši dio naše teritorije i najznačajniji turistički resurs ove države – pjeskovite plaže.

Iz Uprave za vode su kazali da je za dvije godine izvađeno 290.325 kubnih metara materijala iz desnog rukavca Bojane. „Nasipanjem materijalom revitalizovana je postojeća i proširena plaža u dužini od 600 metara, širine oko 50 m. Na taj način smo dobili oko 30.000 metara kvadratnih plaže, koja je erodirala. Djelovanjem morskih struja dio materijala je odnešen u more, ali je dio plaže opstao”, tvrde u toj instituciji.

Napominje se da je protočnost koja je u avgustu 2017. godine bila nešto preko tri odsto, povećana pet do šest puta, u zavisnosti od visine vodostaja rijeke. Korito Bojane sada može da primi 2,5 puta manje vode nego krajem osamdesetih.

„Plovnost rijekom Bojanom mora biti regulisana ma koliko da je to skup projekat. Sva nadležna ministarstva, institucije i stručna javnost treba da se angažuju i udruže na tom zadatku više nego do sada i da se napravi detaljna studija koja će pokazati kako bi se ovaj problem riješio kvalitetno i trajno”, poručeno je ranije iz Skupštine Crne Gore.

A to se radi kandidovanjem projekata regulacije toka te rijeke kod međunarodnih institucija i fondova, iz kojih je nedavno Crnoj Gori odobreno 10 miliona dolara.

„Radićemo revitalizaciju postojećih nasipa na Bojani, ali i graditi nove. Zbog limitiranih sredstava nećemo moći da završimo cijeli projekat već ćemo pripremiti tehničku dokumentaciju i dio infrastrukturnih radova, a na osnovu te pripremljene dokumentacije apliciraćemo prema drugim fondovima za završetak radova”, izjavio je generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Momčilo Blagojević.

Prema njegovim riječima, treba da se obezbijedi i novac za zaštitu cijelog desnog rukavca Bojane, kao i da se izjednače nasipi sa albanskom stranom. Jer, nasipi u toj zemlji su znatno viši nego u Crnoj Gori i za taj projekat vlada u Tirani je izdvojila 30 miliona eura.

Inače, zbog čestih poplava na ovom području, a koje zahvataju i šire područje Skadra i Zetsku ravnicu, u planu je priprema zajedničke baze podataka za izradu sistema rane najave od poplava. „Tada ćemo u minuti moći da razmjenjujemo podatke. Hidrometeorološki zavodi dvije države moći će pravovremeno da reaguju”, dodaje Blagojević.

Riječ je svakako o izuzetno moćnoj rijeci koja unosi u Sredozemno more najviše vode poslije rijeka Nil u Egiptu i Po u Italiji.

Ulcinjski kapetani kažu da se često na 10, pa čak i na 20 kilometara od ušća Bojane na otvorenom moru mogu osjetiti njene vode.

Praktično, cijelim ovim prostorom gazduje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi. Stoga su dvije organizacije civilnog društva Zeleni korak i Bojana, saopštile da ovo područje mora da bude pod ingerencijom Opštine Ulcinj, odnosno da „građani Ulcinja budu vlasnici svojih resursa, svoje budućnosti i svojih života kroz partnerstvo i saradnju sa nadležnim institucijama države Crne Gore“.

 

Bojana razblažuje Jadransko more

Naučnici ističu da „Bojana u svojoj delti razblažuje Jadran”, odnosno da je salinitet na tom prostoru manji nego na ostalom dijelu ovog mora.

Ova prirodna delta je pravi mali raj za ljude i ptice, pa oni koji ih jednom vide, a tek dožive, stalno im se vraćaju.

Tu čovjek doživi i svojevrstan optički fenomen: tačku u kojoj se spajaju zemlja, more i nebo.

                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

AZBESTNE CIJEVI I DALJE U VODOVODIMA: Prosipanje vode i vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Azbestno-cementne cijevi jedan su od razloga što vodovodi u Crnoj Gori u svojim sistemima bilježe prosječne gubitke od blizu 70 odsto. Voda otiče mimo cijevi, kao i vrijeme da se šteta i rizici po zdravlje preduprijede. Projekat zamjene ovih cijevi, za koji je potrebno oko 150 miliona eura zastao je – ne samo zbog para, već i politike

 

Zbog zdravstvene zaštite i ogromnih tehničkih gubitaka u vodovodnim mrežama već godinama se upozorava na neophodnost zamjene azbestno-cementnih cijevi. U Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbesnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi trenutno imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice. Drugi mogu jedino da se tješe kako ne postoje pouzdani dokazi o štetnom uticaju unošenja azbestnih vlakana u organizam – ako se piju. Ako se ta vlakna udišu, dokazano su kancerogena. Iz Instituta za javno zdravlje su ranije objasnili da nijesu dovoljno razjašnjeni svi detalji u pogledu zdravstvenih efekata unošenja azbesta putem vode za piće koja prolazi kroz azbestno-cementne cijevi. Ipak se smatra da je ovakav unos daleko manje značajan sa zdravstvenog aspekta od udisanja čestica azbesta. Svjetska zdravstvena organizacija do sada nije utvrdila kancerogenost azbesta unijetog gutanjem tečnosti, pa zbog toga i ne postoje smjernice o dozvoljenoj količini u vodi. Prepoznat je rizik za radnike koji rade na uklanjanju azbestnih cijevi, jer mogu udahnuti čestice ovog materijala.

Ono što se sa sigurnošću zna je da cijevi imaju nedostatak zbog velikog gubitka vode koja protiče kroz njih – do dvije trećine.

U rješavanje ovog problema krenulo se 2019. godine, ali se nije daleko odmaklo. NVO Udruženje za unaprijeđenje vodosnadbijevanja, tretman i odlaganje otpadnih voda Crne Gore uz finansijsku podršku UNDP-a, od 9.050 eura, realizovalo je projekat Zamjena azbestnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore. Urađeni su projektni zadaci za 21 opštinu i prikupljeni podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi 614,21 kilometar.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma za Monitor objašnjavaju da ,,naredni korak koji je trebao da uslijedi jeste izrada Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta. Izrada Glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi je aktivnost koja je definisana i Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27- životna sredina i klimatske promjene. Nosilac aktivnosti je Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”.

NVO Udruženje vodovoda i Zajednica opština obratili su se Eko-fondu sa zahtjevom za uključivanje u projekat i finansijsku podršku. ,,Imajući u vidu da je prema procjenama Udruženja potrebno oko 150 miliona eura za realizaciju projekta i ograničena finansijska sredstva kojima raspolaže Eko-fond, dogovoreno je da Eko-fond može pružiti finansijsku podršku samo za izradu Glavnog projekta zamjene azbestno-cementnih cijevi”, kazao je za Monitor Draško Boljević, izvršni direktor Eko-fonda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ČEREČENJE SOLANE I ULCINJSKIH PREDUZEĆA: Grad stečaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stečaj je jedna od najneomiljenijih riječi u Ulcinju. Stečajem su redovno urnisana sva nekadašnja uspješna ovdašnja  preduzeća, počevši od Agroulcinja preko građevinske firme Primorje i Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera pa sve do Solane. Zato se očekuje da će specijalni tužilac otvoriti istrage i u ovim slučajevima

 

Slučaj ulcinjske Solane pokazuje šta su pohlepa i gramzivost, uz asistenciju države u stanju da devastiraju u kratkom roku. Agonija najstarije ulcinjske kompanije kreće 2004. godine kada Eurofond, koji je kontrolisao biznismen Veselin Barović, postaje većinski vlasnik Solane Bajo Sekulić u stečaju, za oko 800.000 eura. Godinu kasnije pokreće se postupak ,,programiranog stečaja” zbog duga za struju od 13.000 eura, a u međuvremenu, Eurofond podiže kredite zalažući imovinu Solane i emitujući akcije. Banke istovremeno stavljaju pod hipoteku milione kvadratnih metara zemljišta u neposrednom zaleđu Velike plaže.

Nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin Saša Mitrović kaže da je najteži udarac ta kompanija doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu!? Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, naglašava Mitrović.

Konačno, 2011. godine uveden je u ovu firmu klasični stečaj rješenjem Privrednog suda. Od tada kontrola nad čitavom Solanom, ostacima ostataka njene pokretne i nepokretne imovine, kao i finansijskim sredstvima, prelazi kompletno u Podgoricu.

U posljednjih deset godina organizovano  je 15 neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane iako je bilo sporno da li Eurofond ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem. Ovi javni oglasi služili su da  bi se kupovalo vrijeme dok se ne završi posao definitivnog uništenja Solane.

Već deveta je godina da na Solani nema berbe soli, koja je preduslov da se očuva njen biodiverzitet, te da ona i dalje bude raj za ptice, što je čini staništem koje je važno u svjetskim okvirima. Zato se ona posebno navodi u svim godišnjim izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru.

Stečajni postupak još traje, a u toku je procedura kojom se cjelokupna imovina Solane nastoji uknjižiti kao državna svojina, dok bi Vlada Crne Gore bila označena kao nosilac prava raspolaganja. Stečajni upravnik Solane, Žarko Ostojić, najavio je čak da će podnijeti tužbe Upravnom i Privrednom sudu, zbog odluke Savjeta za privatizaciju da ne pretvori pravo korišćenja u pravo svojine, odnosno da je imovina Solane državna svojina.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NACIONALNI PARK PROKLETIJE ŽRTVA BESPRAVNE GRADNJE: Uništavanje šume na privatnom posjedu zakon ne prepoznaje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gusinjanin Đ.V. u potpunosti je uništio planinarsku stazu ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje, kada je odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila

 

Planinarska staza ka Volušnici u zaštićenom području Nacionalnog parka (NP) Prokletije – dolini Grebaje u potpunosti je uništena kada je Gusinjanin Đ.V, uz pomoć građevinskih mašina odlučio da postojeći putić proširi i produži kako bi došao do svog posjeda. Reakcija nadležnih službi je zakasnila. Prilikom probijanja puta dužine kilometar, oko 300 stabala oboreno je, srušeno, polomljeno ili iščupano, a zemljište isprevrtano.

Radovi su trajali dva dana, 6. i 7. maja. Prema riječima direktora NP Prokletije Marinka Bajraktarovića, nadzornik tog terena je drugog dana radova čuo mašine i zaustavio ih. Uprava nacionalnog parka o tome je obavijestila Upravu za inspekcijske poslove i Komunalnu inspekciju Opštine Gusinje dva dana kasnije – 9. maja. Inspekcija je na lice mjesta izašla sjutradan, a nadzoru su prisustvovali direktor i radnik službe zaštite NP Prokletije i Đ.V. Tada je konstatovano da su radovi sprovedeni na zemljištu u vlasništvu Gusinjanina. Oko 400 metara staze, širine tri metra, vlasnik je proširio, i taj se dio nalazi u trećoj zoni zaštite NP Prokletije. Ostalih 600 metara je u potpunosti novoizgrađen put, i to u drugoj zoni zaštite parka.

,,Nijesmo dali saglasnost za izvođenje radova u zaštićenom području Prokletija. U toku je proces u kome su preduzete mjere u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove i lokalnom upravom u Gusinju. Obiđen je teren, sačinjen izvještaj, a radovi su stopirani u istom trenutku kada ih je nadzornik uočio, i ne stoje tvrdnje da su se nelegalne radnje vršile naočigled zaposlenih u NP Prokletije, već su sve radnje učinjene po važećim zakonskim procedurama”, naveli su iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) u saopštenju.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo