Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će do kraja ove godine biti završeni radovi na pročišćavanju još jedne trećine desnog rukavca rijeke Bojane. Iz međunarodnih fondova dobijen je novac za infrastrukturne radove na obalama i u Crnoj Gori i u Albaniji
Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.
Njen centralni dio, rijeka Bojana sa ostrvom Ada, su već tri decenije, a posebno posljednjih godina, dramatično ugroženi zbog pohlepe i neznanja ljudi. To prekrasno ostrvo nestaje zbog erozije, dok su obale rijeke devastirane prekomjernom gradnjom. Za samo dvije decenije broj tzv. privremenih objekata na desnom kraku Bojane, na državnom zemljištu, je sa oko 250 narastao na preko 600.
Sve je to uticalo da se opasno smanji protočnost rijeke, pa je u ljeto 2017. godine desno ušće Bojane, po prvi put u istoriji, bilo zatvoreno. Slike koje su pošle u svijet prenerazile su sve ekologe i ljubitelje prirode.
Tek nakon toga pokrenuta je akcija državnih organa Crne Gore, počeo je proces čišćenja račve i ušća te rijeke, a u ljeto 2018. godine u Skadru je potpisan sporazum crnogorske i albanske vlade o zajedničkoj saradnji u rješavanju problema Bojane.
Radi se nesumnjivo o regionalnom pitanju, jer jedinstveni hidrološki sliv Bojane i njezine glavne pritoke, rijeke Drim, zahvata površinu od oko 20.000 kvadratnih kilometara, odnosno teritorije pet država: Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Grčke.
Vlada u Podgorici najavila je da će do kraja 2020. godine biti očišćen desni rukavac Bojane u dužini od 1,4 km, odnosno preostala trećina na tom potezu, dok će materjal biti iskorišćen za prihranjivanje plaže na Adi. Za tri decenije njezina širina je smanjena za čak 80 metara. Na taj način nestaje najljepši dio naše teritorije i najznačajniji turistički resurs ove države – pjeskovite plaže.
Iz Uprave za vode su kazali da je za dvije godine izvađeno 290.325 kubnih metara materijala iz desnog rukavca Bojane. „Nasipanjem materijalom revitalizovana je postojeća i proširena plaža u dužini od 600 metara, širine oko 50 m. Na taj način smo dobili oko 30.000 metara kvadratnih plaže, koja je erodirala. Djelovanjem morskih struja dio materijala je odnešen u more, ali je dio plaže opstao”, tvrde u toj instituciji.
Napominje se da je protočnost koja je u avgustu 2017. godine bila nešto preko tri odsto, povećana pet do šest puta, u zavisnosti od visine vodostaja rijeke. Korito Bojane sada može da primi 2,5 puta manje vode nego krajem osamdesetih.
„Plovnost rijekom Bojanom mora biti regulisana ma koliko da je to skup projekat. Sva nadležna ministarstva, institucije i stručna javnost treba da se angažuju i udruže na tom zadatku više nego do sada i da se napravi detaljna studija koja će pokazati kako bi se ovaj problem riješio kvalitetno i trajno”, poručeno je ranije iz Skupštine Crne Gore.
A to se radi kandidovanjem projekata regulacije toka te rijeke kod međunarodnih institucija i fondova, iz kojih je nedavno Crnoj Gori odobreno 10 miliona dolara.
„Radićemo revitalizaciju postojećih nasipa na Bojani, ali i graditi nove. Zbog limitiranih sredstava nećemo moći da završimo cijeli projekat već ćemo pripremiti tehničku dokumentaciju i dio infrastrukturnih radova, a na osnovu te pripremljene dokumentacije apliciraćemo prema drugim fondovima za završetak radova”, izjavio je generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Momčilo Blagojević.
Prema njegovim riječima, treba da se obezbijedi i novac za zaštitu cijelog desnog rukavca Bojane, kao i da se izjednače nasipi sa albanskom stranom. Jer, nasipi u toj zemlji su znatno viši nego u Crnoj Gori i za taj projekat vlada u Tirani je izdvojila 30 miliona eura.
Inače, zbog čestih poplava na ovom području, a koje zahvataju i šire područje Skadra i Zetsku ravnicu, u planu je priprema zajedničke baze podataka za izradu sistema rane najave od poplava. „Tada ćemo u minuti moći da razmjenjujemo podatke. Hidrometeorološki zavodi dvije države moći će pravovremeno da reaguju”, dodaje Blagojević.
Riječ je svakako o izuzetno moćnoj rijeci koja unosi u Sredozemno more najviše vode poslije rijeka Nil u Egiptu i Po u Italiji.
Ulcinjski kapetani kažu da se često na 10, pa čak i na 20 kilometara od ušća Bojane na otvorenom moru mogu osjetiti njene vode.
Praktično, cijelim ovim prostorom gazduje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi. Stoga su dvije organizacije civilnog društva Zeleni korak i Bojana, saopštile da ovo područje mora da bude pod ingerencijom Opštine Ulcinj, odnosno da „građani Ulcinja budu vlasnici svojih resursa, svoje budućnosti i svojih života kroz partnerstvo i saradnju sa nadležnim institucijama države Crne Gore“.
Bojana razblažuje Jadransko more
Naučnici ističu da „Bojana u svojoj delti razblažuje Jadran”, odnosno da je salinitet na tom prostoru manji nego na ostalom dijelu ovog mora.
Ova prirodna delta je pravi mali raj za ljude i ptice, pa oni koji ih jednom vide, a tek dožive, stalno im se vraćaju.
Tu čovjek doživi i svojevrstan optički fenomen: tačku u kojoj se spajaju zemlja, more i nebo.
Mustafa CANKA
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice