Povežite se sa nama

OKO NAS

RADOVI NA DELTI BOJANE: Zajednički, da rijeci bude bolje

Objavljeno prije

na

Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će do kraja ove godine biti završeni radovi na pročišćavanju još jedne trećine desnog rukavca rijeke Bojane. Iz međunarodnih fondova dobijen je novac za infrastrukturne radove na obalama i u Crnoj Gori i u   Albaniji

 

Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.

Njen centralni dio, rijeka Bojana sa ostrvom Ada, su već tri decenije, a posebno posljednjih godina, dramatično ugroženi zbog pohlepe i neznanja ljudi. To prekrasno ostrvo nestaje zbog erozije, dok su obale rijeke devastirane prekomjernom gradnjom. Za samo dvije decenije broj tzv. privremenih objekata na desnom kraku Bojane, na državnom zemljištu, je sa oko 250 narastao na preko 600.

Sve je to uticalo da se opasno smanji protočnost rijeke, pa je u ljeto 2017. godine desno ušće Bojane, po prvi put u istoriji, bilo zatvoreno. Slike koje su pošle u svijet prenerazile su sve ekologe i ljubitelje prirode.

Tek nakon toga pokrenuta je akcija državnih organa Crne Gore, počeo je proces čišćenja račve i ušća te rijeke, a u ljeto 2018. godine u Skadru je potpisan sporazum crnogorske i albanske vlade o zajedničkoj saradnji u rješavanju problema Bojane.

Radi se nesumnjivo o regionalnom pitanju, jer jedinstveni hidrološki sliv Bojane i njezine glavne pritoke, rijeke Drim, zahvata površinu od oko 20.000 kvadratnih kilometara, odnosno teritorije pet država: Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Grčke.

Vlada u Podgorici najavila je da će do kraja 2020. godine biti očišćen desni rukavac Bojane u dužini od 1,4 km, odnosno preostala trećina na tom potezu, dok će materjal biti iskorišćen za prihranjivanje plaže na Adi. Za tri decenije njezina širina je smanjena za čak 80 metara. Na taj način nestaje najljepši dio naše teritorije i najznačajniji turistički resurs ove države – pjeskovite plaže.

Iz Uprave za vode su kazali da je za dvije godine izvađeno 290.325 kubnih metara materijala iz desnog rukavca Bojane. „Nasipanjem materijalom revitalizovana je postojeća i proširena plaža u dužini od 600 metara, širine oko 50 m. Na taj način smo dobili oko 30.000 metara kvadratnih plaže, koja je erodirala. Djelovanjem morskih struja dio materijala je odnešen u more, ali je dio plaže opstao”, tvrde u toj instituciji.

Napominje se da je protočnost koja je u avgustu 2017. godine bila nešto preko tri odsto, povećana pet do šest puta, u zavisnosti od visine vodostaja rijeke. Korito Bojane sada može da primi 2,5 puta manje vode nego krajem osamdesetih.

„Plovnost rijekom Bojanom mora biti regulisana ma koliko da je to skup projekat. Sva nadležna ministarstva, institucije i stručna javnost treba da se angažuju i udruže na tom zadatku više nego do sada i da se napravi detaljna studija koja će pokazati kako bi se ovaj problem riješio kvalitetno i trajno”, poručeno je ranije iz Skupštine Crne Gore.

A to se radi kandidovanjem projekata regulacije toka te rijeke kod međunarodnih institucija i fondova, iz kojih je nedavno Crnoj Gori odobreno 10 miliona dolara.

„Radićemo revitalizaciju postojećih nasipa na Bojani, ali i graditi nove. Zbog limitiranih sredstava nećemo moći da završimo cijeli projekat već ćemo pripremiti tehničku dokumentaciju i dio infrastrukturnih radova, a na osnovu te pripremljene dokumentacije apliciraćemo prema drugim fondovima za završetak radova”, izjavio je generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Momčilo Blagojević.

Prema njegovim riječima, treba da se obezbijedi i novac za zaštitu cijelog desnog rukavca Bojane, kao i da se izjednače nasipi sa albanskom stranom. Jer, nasipi u toj zemlji su znatno viši nego u Crnoj Gori i za taj projekat vlada u Tirani je izdvojila 30 miliona eura.

Inače, zbog čestih poplava na ovom području, a koje zahvataju i šire područje Skadra i Zetsku ravnicu, u planu je priprema zajedničke baze podataka za izradu sistema rane najave od poplava. „Tada ćemo u minuti moći da razmjenjujemo podatke. Hidrometeorološki zavodi dvije države moći će pravovremeno da reaguju”, dodaje Blagojević.

Riječ je svakako o izuzetno moćnoj rijeci koja unosi u Sredozemno more najviše vode poslije rijeka Nil u Egiptu i Po u Italiji.

Ulcinjski kapetani kažu da se često na 10, pa čak i na 20 kilometara od ušća Bojane na otvorenom moru mogu osjetiti njene vode.

Praktično, cijelim ovim prostorom gazduje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi. Stoga su dvije organizacije civilnog društva Zeleni korak i Bojana, saopštile da ovo područje mora da bude pod ingerencijom Opštine Ulcinj, odnosno da „građani Ulcinja budu vlasnici svojih resursa, svoje budućnosti i svojih života kroz partnerstvo i saradnju sa nadležnim institucijama države Crne Gore“.

 

Bojana razblažuje Jadransko more

Naučnici ističu da „Bojana u svojoj delti razblažuje Jadran”, odnosno da je salinitet na tom prostoru manji nego na ostalom dijelu ovog mora.

Ova prirodna delta je pravi mali raj za ljude i ptice, pa oni koji ih jednom vide, a tek dožive, stalno im se vraćaju.

Tu čovjek doživi i svojevrstan optički fenomen: tačku u kojoj se spajaju zemlja, more i nebo.

                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo