Povežite se sa nama

OKO NAS

RADOVI NA DELTI BOJANE: Zajednički, da rijeci bude bolje

Objavljeno prije

na

Iz crnogorske Vlade saopšteno je da će do kraja ove godine biti završeni radovi na pročišćavanju još jedne trećine desnog rukavca rijeke Bojane. Iz međunarodnih fondova dobijen je novac za infrastrukturne radove na obalama i u Crnoj Gori i u   Albaniji

 

Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta.

Njen centralni dio, rijeka Bojana sa ostrvom Ada, su već tri decenije, a posebno posljednjih godina, dramatično ugroženi zbog pohlepe i neznanja ljudi. To prekrasno ostrvo nestaje zbog erozije, dok su obale rijeke devastirane prekomjernom gradnjom. Za samo dvije decenije broj tzv. privremenih objekata na desnom kraku Bojane, na državnom zemljištu, je sa oko 250 narastao na preko 600.

Sve je to uticalo da se opasno smanji protočnost rijeke, pa je u ljeto 2017. godine desno ušće Bojane, po prvi put u istoriji, bilo zatvoreno. Slike koje su pošle u svijet prenerazile su sve ekologe i ljubitelje prirode.

Tek nakon toga pokrenuta je akcija državnih organa Crne Gore, počeo je proces čišćenja račve i ušća te rijeke, a u ljeto 2018. godine u Skadru je potpisan sporazum crnogorske i albanske vlade o zajedničkoj saradnji u rješavanju problema Bojane.

Radi se nesumnjivo o regionalnom pitanju, jer jedinstveni hidrološki sliv Bojane i njezine glavne pritoke, rijeke Drim, zahvata površinu od oko 20.000 kvadratnih kilometara, odnosno teritorije pet država: Crne Gore, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Grčke.

Vlada u Podgorici najavila je da će do kraja 2020. godine biti očišćen desni rukavac Bojane u dužini od 1,4 km, odnosno preostala trećina na tom potezu, dok će materjal biti iskorišćen za prihranjivanje plaže na Adi. Za tri decenije njezina širina je smanjena za čak 80 metara. Na taj način nestaje najljepši dio naše teritorije i najznačajniji turistički resurs ove države – pjeskovite plaže.

Iz Uprave za vode su kazali da je za dvije godine izvađeno 290.325 kubnih metara materijala iz desnog rukavca Bojane. „Nasipanjem materijalom revitalizovana je postojeća i proširena plaža u dužini od 600 metara, širine oko 50 m. Na taj način smo dobili oko 30.000 metara kvadratnih plaže, koja je erodirala. Djelovanjem morskih struja dio materijala je odnešen u more, ali je dio plaže opstao”, tvrde u toj instituciji.

Napominje se da je protočnost koja je u avgustu 2017. godine bila nešto preko tri odsto, povećana pet do šest puta, u zavisnosti od visine vodostaja rijeke. Korito Bojane sada može da primi 2,5 puta manje vode nego krajem osamdesetih.

„Plovnost rijekom Bojanom mora biti regulisana ma koliko da je to skup projekat. Sva nadležna ministarstva, institucije i stručna javnost treba da se angažuju i udruže na tom zadatku više nego do sada i da se napravi detaljna studija koja će pokazati kako bi se ovaj problem riješio kvalitetno i trajno”, poručeno je ranije iz Skupštine Crne Gore.

A to se radi kandidovanjem projekata regulacije toka te rijeke kod međunarodnih institucija i fondova, iz kojih je nedavno Crnoj Gori odobreno 10 miliona dolara.

„Radićemo revitalizaciju postojećih nasipa na Bojani, ali i graditi nove. Zbog limitiranih sredstava nećemo moći da završimo cijeli projekat već ćemo pripremiti tehničku dokumentaciju i dio infrastrukturnih radova, a na osnovu te pripremljene dokumentacije apliciraćemo prema drugim fondovima za završetak radova”, izjavio je generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Momčilo Blagojević.

Prema njegovim riječima, treba da se obezbijedi i novac za zaštitu cijelog desnog rukavca Bojane, kao i da se izjednače nasipi sa albanskom stranom. Jer, nasipi u toj zemlji su znatno viši nego u Crnoj Gori i za taj projekat vlada u Tirani je izdvojila 30 miliona eura.

Inače, zbog čestih poplava na ovom području, a koje zahvataju i šire područje Skadra i Zetsku ravnicu, u planu je priprema zajedničke baze podataka za izradu sistema rane najave od poplava. „Tada ćemo u minuti moći da razmjenjujemo podatke. Hidrometeorološki zavodi dvije države moći će pravovremeno da reaguju”, dodaje Blagojević.

Riječ je svakako o izuzetno moćnoj rijeci koja unosi u Sredozemno more najviše vode poslije rijeka Nil u Egiptu i Po u Italiji.

Ulcinjski kapetani kažu da se često na 10, pa čak i na 20 kilometara od ušća Bojane na otvorenom moru mogu osjetiti njene vode.

Praktično, cijelim ovim prostorom gazduje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi. Stoga su dvije organizacije civilnog društva Zeleni korak i Bojana, saopštile da ovo područje mora da bude pod ingerencijom Opštine Ulcinj, odnosno da „građani Ulcinja budu vlasnici svojih resursa, svoje budućnosti i svojih života kroz partnerstvo i saradnju sa nadležnim institucijama države Crne Gore“.

 

Bojana razblažuje Jadransko more

Naučnici ističu da „Bojana u svojoj delti razblažuje Jadran”, odnosno da je salinitet na tom prostoru manji nego na ostalom dijelu ovog mora.

Ova prirodna delta je pravi mali raj za ljude i ptice, pa oni koji ih jednom vide, a tek dožive, stalno im se vraćaju.

Tu čovjek doživi i svojevrstan optički fenomen: tačku u kojoj se spajaju zemlja, more i nebo.

                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo