Povežite se sa nama

OKO NAS

IZGRADNJA VIJADUKTA U ROGAMIMA: Modernizacija na uštrb rijeka,  po običaju

Objavljeno prije

na

Izletište na rijeci Zeti, koje se nalazi u neposrednoj blizini vijadukta u Rogamima, na putu ka Piperima, devastirano je, što zbog građevinskog otpada odloženog tik uz rijeku, što zbog problema sa atmosferskom kanalizacijom i bukom

 

,,U Crnoj Gori imate privilegovane firme koje mogu da rade šta hoće, kako hoće i kad hoće. O tome najbolje svjedoči podatak na koji način je, sve do sada, obezbijeđeno gradilište oko vijadukta u Rogamima, na putu ka Piperima”, tvrdi Milovan Marković, mještanin Pipera i ekološki aktivista.

Izletište na rijeci Zeti, koje se nalazi u neposrednoj blizini vijadukta, prema tvrdnjama mještana, dijelom je devastirano građevinskim šutem sa gradilišta vijadukta. Od početka nije bilo zatvoreno, nije imalo upozoravajuću signalizaciju, niti je do skoro postojala tabla koja obavještava da su radovi na putu. I rizik da se neko od posjetilaca povrijedi je veliki, ukoliko bi se šut, koga ima u ogromnim količinama, krenuo obrušavati u rijeku. Milovan Marković revoltiran je odnosom izvođača radova – kompanije Bemax prema ovom popularnom mjestu za odmor i rekreaciju. ,,Stanje koje sam zatekao na terenu posljednji put je gore od onoga što sam očekivao. Izgled samog lokaliteta potpuno je izmijenjen i time je značajno ugrožen prirodni potencijal koji ovo mjesto ima. Sasvim je izvjesno da nikada neće moći povratiti svoj prvobitan izgled i ono što ga je krasilo”, upozorava Marković.

Projekat rekonstrukcije puta Rogami – Spuž čine dvije cjeline, vijadukt Rogami i trasa dužine pet kilometara. Iz Bemaxa tvrde da su, zbog efikasnosti i obima radova oformili tri privremene deponije. Poriču i tvrdnje mještana da će deponovani materijal trajno oštetiti izgled izletišta. ,,Na deponiji, na lokaciji vijadukta Rogami, nema šuta, već je riječ o materijalu iz iskopa koji ne može štetiti, a koji je tu privremeno deponovan. Nakon njegove ugradnje, lokacija vijadukta, kao i ostale privremene deponije, će se urediti i vratiti u prvobitno stanje”, kaže za Monitor Jovana Vuksanović, diplomirana inženjerka građevine i koordinatorka za niskogradnju kompanije Bemax.

Prilikom jedne od posjeta gradilištu, zajedno sa gradonačelnicom Danilovgrada Zoricom Kovačević i direktorima Uprave za saobraćaj i kompanije Bemax, Savom Paračom i Veselinom Kovačevićem, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković saopštio je da je bilo mnogo problema sa rješavanjem imovinskih odnosa pri realizaciji ovog projekta. Postavlja se pitanje – kako je onda uopšte bilo moguće započeti projekat?

Iz Bemaxa za Monitor kažu da su radovi na trasi bili obustavljeni jer nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi, dok su se radovi na vijaduktu nesmetano izvodili, jer je na toj lokaciji eksproprijacija bila završena. Gradnja se nastavila 4. maja, jer su se rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa u dužini od tri kilometra u kontinuitetu stekli uslovi za nastavak. ,,Prema informaciji od investitora Uprave za saobraćaj za preostala dva kilometra trase još je u toku rješavanje imovinsko pravnih odnosa”.

Monitor je uputio nekoliko pitanja ovim povodom različitim službama Glavnog grada, međutim do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore.

Valja ukazati na to da je, prema ranijim informacijama, vijadukt poklon Glavnom gradu od firme Civil Engineer, koja pored Bemaxa, obavlja radove. U neformalnom razgovoru sa zaposlenim iz Službe glavnog gradskog arhitekte rečeno nam je da nije u nadležnosti Glavnog grada da nadgleda kako teku radovi na vijaduktu i da li se poštuju svi propisi. Dakle, Glavni grad nema obavezu da vodi računa o onome što se gradi na njegovoj teritoriji. Logično.

Na pitanje zbog čega na gradilištu donedavno nije postojala ni tabla o radovima na vijaduktu, već samo ona na kojoj piše da su svi radovi trebali biti završeni u decembru 2019. godine, iz Bemaxa odgovaraju: ,,Vijadukt je sastavni dio trase koja se rekonstruiše pa za njegovu izgradnju nije bila potrebna posebna gradilišna tabla. Ona sa informacijama o izvođenju radova na rekonstrukciji regionalnog puta Cerovo – Rogami, dionica Rogami – Spuž, postavljena je kada su i započeti radovi, u julu prošle godine. Od tada nije pomjerana“.

Milovan Marković smatra da su žal i ljutnja mještana Pipera ipak opravdani, i da je ovom mjestu bila neophodna samo rekonstrukcija skretanja koje je već postojalo. ,,Tako bi se sačuvala okolina i korito rijeke Zete, estetski bi izgledalo skladnije, uštedio bi se novac, a piperski kraj ne bi bio paralisan već mjesecima, što znatno otežava život poljoprivrednicima iz ovog kraja. Ni građanima Podgorice, u nadolazećim ljetnjim mjesecima, ne bi bio uskraćen boravak na jednoj od najljepših lokacija – uz rijeku”.

Agencija za zaštitu životne sredine dala je mišljenje da za rekonstrukciju ove dionice nije predviđen postupak sprovođenja procjene uticaja štetnosti na životnu sredinu. I pored toga, zakoni koji regulišu ovo pitanje bi se morali poštovati. ,,Shodno Zakonu o vodama, a imajuću u vidu da je Zeta rijeka od državnog značaja, 30 metara sa obje strane rijeke odlaganje građevinskog otpada na obalu ne bi trebalo da bude praksa”, ističu iz NVO Green Home za Monitor.

Ugovorena vrijednost za izvođenje radova na rekonstrukciji regionalnog puta

Cerovo – Rogami i dionici Rogami – Spuž je 3.100,000 eura sa PDV-om, od čega vrijednost radova na izgradnji samog vijadukta iznosi oko 700.000 eura sa PDV-om.

Nadležna inspekcija dužna je da naloži izvođaču radova da sanira gradilište, kako bi se spasilo što se spasiti može. Osim što je građevinski materijal odložen tik uz rijeku, kraj ima i problema sa atmosferskom kanalizacijom koja donosi otpatke bačene na kolovoz.

,,Trebalo bi razmotriti na koji način će riješiti pitanje atmosferske kanalizacije. Ona se mora izmjestiti van zone izvora koji je ispod samog vijadukta. Neophodno bi bilo na njega staviti rešetke za hvatanje grubog otpada”, ističe Marković.

Više neće biti ni moguće u potpunosti koristiti blagodeti rijeke Zete kao nekad, jer će, kako je put bliži plaži, i buka i količina izduvnih gasova od automobila biti mnogo veća.

I pored toga što je Crna Gora odavno u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, otvorivši Poglavlje 27 o životnoj sredini i klimatskim promjenama, odnos koji nadležni organi godinama imaju prema prirodnim ljepotama širom zemlje se ne mijenja. ,,Nepromišljen je i nedomaćinski”, kaže ovaj ekološki aktivista.

Krajem prošle godine rijeka Zeta je proglašena Parkom prirode. Taj proglas bi trebalo da doprinese njenom očuvanju. No on, po svemu sudeći, ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Umjesto da se ovo mjesto koje je zasluživalo detaljan plan razvoja, nakon kojeg je moglo da bude uvršteno u turističku ponudu Glavnog grada, sačuva od devastacije, izgubljeno je. Time je Podgorica izgubila još jednu od ionako malobrojnih oaza mira.

,,Mi koji vodimo računa o životnoj sredini nismo ni  u kom slučaju protiv razvoja putne infrastrukture. Naročito u poljoprivrednim krajevima. Ali, kada se već nešto unapređuje, onda ne treba unazađivati prirodu”, ističe Marković.

Vijesti o desetkovanju rijeka širom Crne Gore ovih dana ne manjka. Zato se teško otrgnuti utisku da je Crna Gora nešto više negoli društvo privilegovanih pojedinaca, koji prirodne resurse koriste samo zarad sticanja lične materijalne dobiti.

                                                                                                        Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo