Povežite se sa nama

OKO NAS

KLJUČNI PROJEKTI U ULCINJU GODINAMA NA ČEKANJU: Fakture političke destrukcije plaćaju građani

Objavljeno prije

na

Efikasnost ulcinjskih lokalnih uprava najjasnije se vidi na primjeru sudbine realizacije projekta rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione infrastrukture. Taj ključni projekat za turizam, životnu sredinu i život građana Ulcinja čeka punih pet godina početak realizacije. Osigurane pare nema ko da potroši

 

Vijest je u ulcinjskoj čaršiji odjeknula kao bomba. ,,Opština bi do kraja ove godine moglaostati bez kredita njemačke razvojne banke (KfW) u visini od 18 miliona eura za rekonstrukciju kanalizacione i vodovodne mreže ili će zbog neažurnosti lokalne uprave građani Ulcinja morati da plaćaju penale od najmanje 2,6 miliona eura”, saopštio je predsjednik lokalnog odbora Građanskog pokreta URA i odbornik u Skupštini opštine Omer Bajraktari. On se za ove navode pozvao na pismo koje je prije godinu dana lokalnoj upravi uputio crnogorski ministar finansija Darko Radunović.

No, iz Opštine Ulcinj nezvanično ističu da su u komunikaciji sa ministrom Radunovićem  nedoumice otklonjene i da, iako usporeno, ipak teče realizacija ovog projekta. Kako navode, u toku je proces odabira izvođača radova na međunarodnom tenderu, u koji su uključeni i predstavnici njemačke banke, a koji bi se trebao okončati do kraja ove godine.

To znači da bi tek nakon pet godina trebalo da krene realizacija tog sudbinski važnog projekta. U decembru 2013. godine potpisan je ugovor o zajmu 20 miliona eura, a dvije godine ugovor o prosljeđivanju novca (18 miliona eura, plus dva miliona granta), na koji je garanciju dala Vlada Crne Gore.

Tim projektom predviđa se rekonstrukcija i izgradnja 65,3 km vodovodne mreže, potom rehabilitacija izvorišta i pumpnih stanica, rekonstrukcija postojećeg rezervoara kapaciteta 1600 m3, te izgradnja dva nova rezervoara kapaciteta 6000 m3 i 300 m3. Planirane mjere obuhvataju i rekonstrukciju kanalizacione mreže u užem gradskom jezgru u dužini od 1,6 km i rehabilitaciju podmorskog ispusta Đerane u dužini od 1,1 km.

Polazeći od važnosti projekta za ovu opštinu, lokalni parlament je u novembru 2015. godine formirao komisiju, koja je morala da dva puta godišnje izvještava to najveće predstavničko tijelo građana o odvijanju projekta i trošenju novca. Komisija ne samo što nikada nije podnijela izvještaj Skupštini, nego se čak nikada nije ni sastala!?

Ta činjenica najbolje pokazuje odnos političkih garnitura prema strateškim problemima i izazovima te opštine. Tim prije što od uvođenja višestranačkog sistema u Ulcinju nije bilo šire strukture u vlasti. Čak 30 od ukupno 33 odbornika u lokalnoj Skupštini čini vladajuću koaliciju. Na tren bi neupućeni posmatrač pomislio da sve puca od snage, kada to dekretom uredi zvanična Podgorica, ali, na terenu, gotovo ništa od zacrtanog plana. Opstrukcije i destrukcije, kao oprobani i omiljeni model ponašanja, ostala je konstanta i u sadašnjem sastavu vladajuće koalicije.  Dok se istovremeno najavljuju milijarde eura ulaganja, nema rješavanja ključnih, pa i civilizacijskih problema, kao što je odvođenje otpadnih voda.

A na taj način bi se značajno poboljšalo stanje u kanalu Port Mileni, koji je već 30 godina prava ekološka bomba. U njega se sliva najveći dio gradske kanalizacije, a preko tog kanala pravo u more.

Zato su još 2015. godine investitori u hotelske objekte na Velikoj plaži (Karisma Hotels Adriatic) dali rok Vladi Crne Gore da se do 2019. taj problem riješi. Obaveze su prihvaćene i potpisane, ali realizacija je izostala.

Tek što je krenula, stala je i izgradnja kanalizacione mreže u dužini od 11,9 km u četiri prigradska naselja (Kodre, Bijela Gora, Totoši i Donja Bratica), koja se finansira iz kredita Evropske investicione banke u visini od pet miliona eura.

Predsjednik ulcinjske Opštine Ljoro Nrekić kaže da će radovi na tom projektu uskoro biti nastavljeni. ,,Potpisao sam odluku da investitor može da radi i tokom ljetnje sezone tamo gdje se ne ugrožava odvijanje saobraćaja ili stvara buka”, ističe on.

Iz Socijaldemokratske partije tvrde da je u pitanju krajnje neodgovoran odnos lokalne vlasti prema najkrupnijem infrastrukturnom problemu opštine, bez čijeg rješavanja nema govora o visokom turizmu u Ulcinju. ,,Dio krivice snosi i državna kompanija ‘Vodacom’ koja je konsultant u projektu vrijednom 20 miliona eura i za svoje usluge godišnje naplaćuje 110.000 eura”, pojašnjavaju iz ulcinjskog odbora te stranke.

Činjenica je, međutim, da je Vodacom još prije tri godine upozorio tadašnje lokalne čelnike da svojom neaktivnošću dovode u pitanje realizaciju tog projekta. „Nepostizanje preduslova odnosno projektnih ciljeva koje je KfW postavio i koji su do sada u većoj mjeri odlagani u potpunosti može blokirati realizaciju investicije u jednom trenutku, najvjerovatnije na proljeće naredne godine, prije objave tendera za izgradnju“, navodi se u pismu koje je ta državna kompanija 2017. godine uputila Opštini Ulcinj.

I iz crnogorske Vlade, koja je veoma zainteresovana za kapitalne investicije u Ulcinju, apelovali su na lokalnu vlast da ubrza aktivnosti, jer, kako procjenjuju, nije riječ samo o ulaganju vrijednom 20, već čitavih 200 miliona eura. Ukoliko konačno krene izgradnja kanalizacione i vodovodne infrastrukture, to će biti snažan impuls za nove investicije na ulcinjskoj rivijeri, koja je najveći razvojni resurs u državi.

Polazeći od te činjenice u Strategiji razvoja turizma u Crnoj Gori iz 2008. godine je isticano  da će „Ulcinj, zbog svojih potencijala na Velikoj plaži, Adi Bojani i u zalivu Valdanos, 2020. godine zauzeti vodeću poziciju“.

Ulcinj je daleko od toga. Trgovačka lakomost i nedozrelost lokalnih uprava u čitavom tom periodu pozicionirala je ovu opštinu na posljednje mjesto po razvoju na Primorju. Cijenu te politike destrukcije, odnosno fakture nesposobnosti i neodgovornosti plaćaju zaostalošću građani Ulcinja.

                                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo