Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDIZBORNI REBALANS: Samo para nema

Objavljeno prije

na

Bilo bi mnogo dobro da se ostvare Vladine ekonomske projekcije iz predloženog rebalansa. I jednako neočekivano. Zato se treba pripremiti za drugi, postizborni, rebalans državnih prihoda i rashoda za 2020. godinu. I poprilično drugačiju sliku stvarnosti koju bi nam on mogao ponuditi

 

Dugo najavljivani prijedlog (prvog) ovogodišnjeg rebalansa budžeta konačno je u Skupštini. Ponuđene brojke kazuju kako tu neće biti velike priče kada, naredne nedjelje, započne rasprava. Dolazeća kriza je prevelika a izbori preblizu da bi se glasačima dozvolilo da jasno sagledaju blisku budućnost.

Tuda negdje, po kuloarima, šunja se i nacrt trećeg paketa državne pomoći građanima i privredi. I o njemu, za sada, sa sigurnošću znamo samo da uveliko kasni. Da će se bazirati na garancijama i kreditnim linijama. I da je Vlada već sada svjesna da to neće biti dovoljno da preduprijedi ono o čemu za sada niko ne želi da otvoreno govori.  „Ne može sve probleme rješavati Vlada sama”, prenijele su nadležne službe ključnu poruku premijera Duška Markovića. Uz parolu: ,,Ovo vrijeme traži saglasnost, solidarnost i zajedničku akciju socijalnih partnera“.

Ovakve apele iz Vlade ne čujemo kada međusobno dijele stanove, bespovratne stambene kredite ili mjesečne zarade veće od prosječne godišnje plate. Tada im na umu nijesu „saglasnost, solidarnost i zajednička akcija“. Pošto to mogu i sami. Zapravo, suprotno izrečenom, Vlada i o trećem paketu (baš kao i o prethodna dva)  razgovara sa svima osim sa socijalnim partnerima iz Unije  poslodavaca i reprezentativnih sindikata čijim je članovima ta pomoć, navodno, prevashodno namijenjena. Za raziku od, recimo, predstavnika Privredne komore. Koji su uvijek tu da  klimajući glavom potvrde mudrost i velikodušnost  izvršnih vlasti.

Prema novim prognozama  iz Vlade, u državnu kasu sliće se, do kraja godine, 285 miliona eura manje od ranije planiranog. Zato se ponuđenim rebalansom državni rashodi smanjuju za 110 miliona, ali se planiraju i dodatna zaduženja. U zemlji i inostranstvu. Tako će Crna Gora, umjesto planiranih 100, do kraja godine uzajmiti skoro 340 miliona. Možda i više ukoliko to budu zahtijevale potrebe izvršenja budžeta. „Vlada će u 2020. koristiti depozite od 540 miliona eura (taj novac je uglavnom potrošen – primjedba Monitora), dok će preostala sredstva do 338 miliona eura biti obezbijeđena kroz zaduženje, kao i kroz donacije“, navedeno je u obrazloženju predloženog rebalansa.

Kao i prije 20 godina, ponovo planove o finansiranju države pravimo oslanjajući se na donatore i njihovu spremnost da pripomognu. Samo što nam je tada za izgovor služio Slobodan Milošević i njegovi ovdašnji sljedbenici, a sada novi virus i pandemija.

Nadležnima se to prijateljsko darivanje toliko dopalo da se povremeno i pohvale, onako kako je to prije neki dan uradio premijer. „Ovom izuzetno vrijednom donacijom zdravstveni sistem Crne Gore obezbijeđen je neophodnom zaštitnom opremom na duži vremenski period”, obavijestio  je Marković ponosne građane, zahvaljujući se vladaru Dubaija, njegovoj supruzi, porodici i prijateljima na poklonjenoj opremi vrijednoj dva miliona dolara. Dodatno se predsjednik Vlade zahvalio i biznismenima koji su „koordinisali otpremanje opreme iz Dubaija“. U pitanju su, znamo od ranije, njegovi prijatelji i poslovni partneri države u problematičnim građevinsko-turističkim poslovima sa obale Jadrana.

I, da, gdje je tu država kada zdravstvenom sistemu treba obezbijediti neophodnu zaštitnu opremu?

Da ne pobjegnemo od teme: Predloženi rebalans budžeta pokazuje da je Vlada do sumornih brojki koje ukazuju (ili bi makar trebalo da to rade) na ekonomsku sadašnjost i blisku budućnost stanovnika i privrede Crne Gore, došla kalkulišući sa mnogo optimističkih očekivanja i prognoza.

Tako se očekuje da će turistička privreda, naša glavna privredna djelatnost koju od početka godine statistika evidentira samo u tragovima (a korona nije isključivi krivac – sjetite se propasti zimske turističke sezone), uspjeti da do kraja godine iščupa skoro dvije trećine prošlogodišnjih prihoda (zvanično 1,1 milijardu eura). Kako?

Vlada, kažu, očekuje da će tokom jula i avgusta turistička privreda bilježiti prihode na nivou 60 odsto prošlogodišnjih da bi onda, u septembru i četvrtom kvartalu 2020. turistički promet rastao za 10 odsto. Gdje su u tim kalkulacijama najave drugog talasa epidemije korona virusa? Možda u Vladi računaju da će jesenas snijeg poraniti na ovdašnja skijališta, ili će turiste u Crnu Goru dovesti predstojeći izbori. Koliko aktuelne političke svađe i haos u turističkoj prijestonici pomažu spašavanju loše započete sezone? A koliko će doprinijeti nastavak protestnih litija i rast tenzija koje je već proizvela njihova najava. Tu ponovo prednjači direktor Uprave policije Veselin Veljović, demonstrirajući svoju spoznaju epidemiološke situacije u zemlji.

Kalkuliše li se u Vladi sa sve izvjesnijim odsustvom turista iz zemalja EU makar tokom prve polovine ljeta? Registruje li neko od nadležnih da je hrvatska turistička ponuda u ovom trenutku jeftinija od naše? Iako se oni, kao članica EU, uveliko nadaju i turistima na koje mi u ovom trenutku ne možemo računati u ozbiljnijoj mjeri… Bilo bi, uglavnom, mnogo dobro da se ostvare Vladine ekonomske projekcije iz predloženog rebalansa. I jednako neočekivano. Zato se treba pripremiti za drugi, postizborni, rebalans državnih prihoda i rashoda za 2020. godinu. I bitno drugačiju sliku stvarnosti koju će nam on ponuditi.

Do tada,  evo nekoliko podataka koji pokazuju da Vlada, možda, i ne shvata u postpunosti situaciju u kojoj se svi skupa nalazimo.

Treći put u šest godina iz Vlade pokušavaju da kašnjenje izgradnje prioritetne dionice auto-puta predstave kao uštedu u državnom budžetu. Dok i dalje nemaju jasnu ideju kako da završe započeti projekat. Prvo je Vujica Lazović objašnjavao kako je država sačuvala 100 miliona zato što prve godine gradnje dionice Smokovac – Mateševo nije urađeno ništa. Baš  ništa, pa smo tek naredne godine saznali da ugovoreni posao, zapravo, i ne obuhvata petlju Smokovac i pristupne puteve iz Podgorice. Kao ni struju i vodu duž saobraćajnice. Sad smo stigli do priznanja da izgradnja puta neće kasniti godinu nego dvije. Možda i više, obistine li se obećanja da dionica neće biti puštena u saobraćaj prije pribavljanja svih, zakonom propisanih, dozvola. Pošto se tamo, prema nezvaničnim informacijama koje do nas stižu, sve više fušeriše. Kako bi se uštedjeli vrijeme i novac a zadovoljili rastući apetiti privilegovanih.

Vlada je predočila plan po kome će, uz 50 miliona koje će uštedjeti kasneći sa gradnjom auto-puta, nešto novca ušparati i među drugim budžetskim rashodima. Recimo plate. Iznos neto zarada zaposlenima u javnoj upravi biće smanjen za dva miliona. Sa nepunih 300 na 297 miliona, ili približno za jedan odsto. Još tri miliona država će, do kraja godine, da uštedi na troškovima izrade i održavanja softvera. Pa će u tu svrhu, umjesto planiranih 20,4 miliona potrošiti samo 17,5 miliona. Ima još: Vlada će  na račun konsultantskih usluga uštedjeti čak 23 miliona. I potrošiti samo 28. Pošto je u orginalnom budžetu u ovu svrhu bilo opredijeljeno više od 50 miliona. Štedjeće se i na ostalim ličnim primanjima, reprezentaciji, gorivu, službenim putovanjima, subvencijama, ostalim troškovima

Neke će budžetske stavke, zato, značajno porasti. Budžetska rezerva će sa 20 biti povećana na 131 milion. Eto novca za investicije u – glasače. I novi mandat DPS-a i njenih satelita. Budžetska rezerva, godinama , predstavlja Ali-babinu pećinu ovdašnjih vlasti. Tu se skladišti  novac namijenjen favorizovanim i podmitljivim, nakon što je vlast ozakonila svoje pravo da tim parama raspolaže mimo volje i znanja ovdašnje javnosti.

„Ministarstvo finansija je za četiri mjeseca… iz budžetske rezerve pravnim licima isplatilo oko 6,3 miliona, ali kriju kome su proslijedili čak 70 odsto tog novca, odnosno 4,8 miliona eura“, stoji u jednoj od zajedničkih objava medija i NVO sektora za vrijeme Markovićeve Vlade. „Za ovako netransparentan rad Ministarstvo se poziva na Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI), pa je veći dio isplata označen stepenom tajnosti interno…“.

Da nije u pitanju propust nego naum vlasti da za svoj račun raspolažu našim novcem, pokazala je prošlogodišnja odluka Ministarstva javne uprave koje nije odobrilo pokretanje elektronske peticije kojom je deset nevladinih organizacija, pod sloganom Naš novac, njihovi stanovi i tajni fondovi od Vlade tražilo da objavljuje informacije o trošenju sredstava iz budžetske rezerve i stanovima koje dijeli funkcionerima. Nije prošlo. Vlada u taj zabran javnost ne pušta.

Uz 340 miliona novih kredita, izvršna vlast računa da će privreda, u odnosu na prošlu godinu, izgubiti nešto više od 320 miliona prihoda. I još neodređen broj radnih mjesta (u hiljadama). To će usloviti pad društvenog proizvoda za 6,8 odsto. Naredne godine, kažu, slijedi rast BDP-a od nepunih pet odsto. To znači da ćemo se, ekonomski, na početak ove godine vratiti tek negdje sredinom 2022. Pod uslovom da neko, opet, nije omanuo u prognozama. Na našu štetu.

„Treći paket ekonomskih mjera, koji priprema Vlada, omogućiće očuvanje i restrukturiranje crnogorske ekonomije, održavanje postojećih investicija i stvaranje pretpostavki za podršku novim investicijama i diversifikaciju naše ekonomije“, poručeno je, nedavno, sa nekog od Vladinih sastanaka. Kratak prevod: crnogorska ekonomija nije dobro. Treba je  hitno ozdraviti i suštinski mijenjati. Makar dok ne počne predizborna kampanja. Onda ćemo opet slušati samohvalisave ode lideru u regionu. Uz javnu zahvalnost donatorima. I tajne dilove.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo