Vlada je odbila da medicinarima poveća platu. Pored čuvenog nemanja para, objasnila je da bi to dovelo u neravnopravan položaj druge profesije. Zna se – Vladi je do pravde veoma stalo, posebno kada su u pitanju džepovi funkcionera

Vlada je protekle nedjelje odbila predlog da se zaposlenima u zdravstvu koeficijenti zarada povećaju za 15 odsto.  Em nema para, em su objasnili da su dva sindikata zdravstva već pristali na manje povećanje plata. Krivi su sindikati jer nijesu naslutili koronu

,,Od 1. marta 2020. stupio je na snagu izmijenjeni GKU za zdravstvenu djelatnost kojim su koeficijenti za zaposlene uvećani za 2020. godinu za 12 odsto i za 2021. još dodatnih tri odsto”, navedeno je u obrazloženju. Sindikati zdravstva tražili su od Vlade krajem prošle godine povećanje zarada za 30 odsto.

Povećanje koeficijenata zarada zaposlenih u zdravstvu za 15 i policiji za 10 odsto tražili su poslanici SDP-a kroz predlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Prema procjeni, ovo povećanje zarada godišnje bi iznosilo neto osam miliona eura. Taman koliko se godišnje potroši na gorivo za službene automobile.

Na ovaj predlog posebno je bio ljut ministar zdravlja Kenan Hrapović, koji je ispoljio kivnost prema svojim bivšim partijskim drugovima, i poručio da država ne može više da pruži. Obratio se i medicinarima: „Poštovani zaposleni u zdravstvu, njihova briga samo traje do izbora jer im vi, kao i zaposleni u prosvjeti, bezbjednosnom sektoru, nezaposleni, penzioneri služite samo u svrhu očigledno bezuspješnog pokušaja da zakuče cenzus kako bi par njih i dalje primali mnogo veću platu od svih vas i to iz državnog budžeta, što uostalom i rade evo već par decenija”. U pravu je ministar, on  godišnje zarađuje blizu 25.000 eura, govori njegov najnoviji imovinski karton.

Vlada ima „kreativne” izgovore – ne mogu povećati policiji jer bi to bilo nepravedno prema zaposlenima u Vojsci. A da se poveća zdravstvu i policiji, grijeh je prema onima koji rade u prosvjeti, nauci, kulturi, socijalnoj zaštiti.

„Aplauz”; „Dok ste valjali, valjali ste. Prošla korona. Al poranite kada budu izbori”, neki su od komentara na Fejsbuk stranici Sindikata doktora medicine. Jedna ljekarka je prokometarisala: „Svu našu pamet, umijeće, zalaganje, hrabrost i u konačnici i našu istrajnost da još vjerujemo da i ovoj zemlji trebaju ljekari, nadležni vrednuju do nekih 9 ili 15 odsto.
100 odsto će shvatiti koliko značimo kada prvo svi progovorimo istinu i preduzmemo nešto”.

To što je u jeku korone premijer Duško Marković proglasio zaposlene u zdravstvu i policiju herojima borbe protiv korone, podrazumijevalo je jednokratno povećanje zarada od 15 odsto. Ni to nije raspoređeno solidarno, na čemu Vlada u posljednje vrijeme insistira.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić izjavila je da su pojedini direktori zdravstvenih ustanova zloupotrebljavali sredstva namijenjena za povećanje plata medicinskim radnicima u toku epidemije. Dešavalo se da medicinske sestre i doktori dobiju uvećanje na platu od pet ili deset odsto, a nemedicinsko osoblje – baštovani, vozači i drugi po 15 odsto. Direktori zdravstvenih ustanova određivali su koliko će kome povećati platu.

Iz Sindikata doktora medicine su naglasili da specijalizantima, iako su bili angažovani, uopšte nijesu bile uvećavane plate tokom dva mjeseca epidemije. Za Monitor su potvrdili da ovaj problem, i pored obećanja, još nije riješen.

Ovi mladi ljekari, njih 167, su se, na poziv svojih matičnih ustanova, vratili iz inostranstva da pomognu borbi protiv epidemije. U pismu premijeru Markoviću Sindikat doktora medicine je upozorio da njima nije isplaćen ni dodatak po osnovu odvojenog života, za razliku od njihovih kolega koje su ostale u inostranstvu: „Sve kolege koje su se stavile na raspolaganje za rad u toku ove epidemije imaju potpisane ugovore za iznajmljene stanove u inostranstvu na period od godinu dana; svi su svoje stvari ostavili u tim iznajmljenim stanovima koje uredno plaćaju. Kako smo informisani, kolegama koje su se vratile u Crnu Goru nije isplaćen novac po osnovu odvojenog života sa aprilskom platom, a koji je namijenjen upravo troškovima iznajmljivanja stana i plaćanja redovnih mjesečnih režija”. Za razliku od kolega koji su ostali u inostranstvu i kojima je uplaćen odvojeni život čime su stavljeni u povlašćen položaj u odnosu na kolege koje su aktivno doprinosile zaustavljanju epidemije novim korona virusom u Crnoj Gori”.

Nakon 20 dana od pisma, krajem maja, Vlada je dala saglasnost da se ljekarima specijalizantima, kojima je usljed novonastale situacije uzrokovane korona virusom prekinut specijalistički staž, isplati naknada za odvojeni život u ukupnom bruto iznosu od 59.458,68 eura za april 2020.  Specijalizanti za odvojeni život od porodice primaju 333 eura. Odvojeni život jednog specijalizanta godišnje košta malo više od cijene četiri gume za majbaha kojim je predsjednik Đukanović došao u posjetu Bolnici u Nikšiću i pobrao aplauz.

U jeku epidemije, bilo je pokušaja da se izdejstvuje povećanje plata zdravstvenim radnicima. SNP je u Skupštini iznio podatke da se za  birokratiju (bez policije, vojske i ostalih službi) izdvaja 15,81 odsto budžeta, a za zdravstvo samo 15,9 odsto.  Predložili su da budžetska izdvajanja za zdravstvo ne budu manja od 25 odsto. Glatko su odbijeni od vladajuće koalicije, uz opasku da je prijedlog nerealan i populistički. Ni prijedlog opozicije da se do novca može doći kada bi vlast smanjila plate funkcionerima i direktorima državnih firmi, i skratila brojne privilegije, nije prošao.

Ni pokušaj Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore nije urodio plodom. Oni su početkom maja uputiti zahtjev premijeru u Markoviću, ministru zdravlja Hrapoviću i ministru finansija Darku Radunoviću da se zaposlenima u zdravstvu zarada trajno uveća do 25 odsto. Objasnili su da su u Srbiji trajno povećali plate ljekarima 10 odsto, te da su i u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH u većem iznosu nagradili rad medicinskih radnika tokom trajanja epidemije.

Zahtjev nije razmatran, kaže za Monitor predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić.

„Korona je omogućila svima da vide koliki je značaj zdravstvenih radnika. Kada treba da se valorizuje rad, onda je izgovor uvijek nedostatak sredstava. Plašim se da će mladi otići u zemlje EU, a to bi bio veliki problem za sistem zdravstva”, kaže Krivokapić.

Da mladi, posebno ljekari, odlaze, konačno je konstatovano i u jednom zvaničnom dokumentu. Nedavno je predstavljen izvještaj Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore koji je sačinio, kako se navodi, kratku informaciju Odliv mozgova – trendovi i izazovi. U njoj se navodi da je, prema podacima nacionalnog udruženja medicinskih radnika, u BiH blizu 300 visokokvalifikovanih ljekara napustilo zemlju u 2016. godini, a od 2013. godine 525 ljekara starosti između 24–46 godina napustilo je Hrvatsku, dok se još blizu 1.215 priprema za odlazak. O odlasku ljekara iz Crne Gore ni slova. Mi takve podatke nemamo, ili se kriju.

U zemljama EU dodatno je posvećena pažnja zdrvastvu. Francuski predsjednik Emanuel Markon, koji u toku epidemije nije kao crnogorski od medicinskih radnika pobrao aplauze nego zvižduke i okretanje leđa, najavio im je povećanje plata.  Vodi se debata o tome zašto su bolničari i medicinske sestre u državnim bolnicama prinuđeni da rade privatno i na crno nakon radnog vremena. U javnosti evropskih zemalja sve su glasniji stavovi da se sa politikom ukidanja bolničkih kreveta u državnim bolnicama mora prestati, te da zdravstvo ne može više biti žrtva kresanja javnih troškova, privatizacije i neoliberalnog modela po kojem će tržište sve riješiti.

U državi u kojoj je prije prošlih parlamentarnih izbora vlast lansirala jedinstveni model privatizacije cjelokupnog javnog zdravstva, koji se izjalovio, ne razmišlja se na ovaj način. Igra se na kartu straha. Tako je ministar finansija Darko Radunović poručio da će biti zadovoljan ukoliko se do kraja godine, zbog uticaja korona virusa na ekonomiju, održi isplata zarada, socijalnih davanja i penzija. Htio je reći – ćuti i trpi.

Povratak virusa

Nakon 42 dana bez zaraze korona virusom u Crnoj Gori je proteklog vikenda registrovan pozitivan slučaj. Riječ je o građaninu koji je boravio u BiH i po povratku iz preventivnih razloga boravio u samoizolaciji. U utorak je u Infektivnoj klinici Kliničkog centra CG hospitalizovan i drugi pozitivni slučaj. Pacijent je nekoliko dana prije početka simptoma boravio u BiH.

U srijedu veče iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je otkriveno još sedam novooboljelih. Četiri novooboljela su kontakti ranije potvrđenih slučajeva dok se kod tri novooboljela traga za izvorom infekcije.

Pola mjeseca od proglašenja kraja epidemije u Crnoj Gori je devet oboljelih – četiri iz Podgorice, po jedan iz Cetinja, Rožaja i Berana.

Nakon totalnog opuštanja, ponovo su krenula upozorenja o pridržavaju mjera prevencije. Boban Mugoša, direktor IZJZ je na ovonedjeljnom skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje izjavio da je drugi talas korona virusa izvjesan na jesen, i da se zdravstvo za njega sprema.

Predrag NIKOLIĆ