Povežite se sa nama

Izdvojeno

GRADNJA PLJEVALJSKOG VJETROPARKA: Planovi opet mimo mještana

Objavljeno prije

na

O planiranom vjetorparku u pljevaljskim selima Bobovo i Kruševo najmanje znaju oni koji će mu biti najbliži. Mještani trvrde da su dosadašnje procedure protekle bez njihovog uključivanja, ekolozi imaju oprečne stavove, a investitor obećava  mnogo Pljevljacima

 

Mještani koji žive u selima  Bobovo i Kruševo u Pljevljima gotovo da ništa ne znaju o planiranom projektu vjetroparka Nebojša. Kažu da su  minulih mjeseci dobijali oprečne informacije i mišljanja od  ekologa, a da su čuli hvalspjeve sa državnog i lokalnog nivoa o gradnji  20 vjetroturbina. No, objašnjavaju, ne znaju kako će to uticati na njihov svakodnevni život., hoće li biti štete za životnu sredinu i kako će svi ti objekti uticati na okolinu.  Kako  i mnogo puta do sada,  iz dosadašnjih procedura za ovaj važan projekat,  izostavljeno je mišljenje onih koji će biti najbliži vjetroparku. U pljevaljskim selima tvrde i da su  netačne informacije da se izričito protive gradnji.

„Čuli smo i najbolje i najgore o tom vjetroturbinama. Nas niko nije pitao niti smo imali neku dokumentaciju iz koje bismo vidjeli šta se to gradi. Znamo samo ono što je  oskudno bilo na televiziji i u novinama.  Ne znamo ni ko gradi ni šta gradi.  Nijesmo protiv nečeg što može koristiti, ali jesmo protiv  početka gradnje za koju se može ispostaviti da nama šteti. U svakom slučaju, red je bio, a valjda i zakon nalaže,  da nas neko pita šta mislimo ili da dođe da nam predstavi planove, ukoliko se već zauzima toliki prostor, koji je nekad koristio isključivo poljoprivredi“, kaže jedan od mještana sa područja Bobova.

Slično su  rekli još nekoliko njegovih komšija, ali  i u susjednom Kruševu. Da je dosadašnja procedura nestransparentna tvrdi dio ekologa. Planiranom vjetroparku zamjeraju štošta, a najviše ih brine koje će benfite imati Pljevaljaci. Jedino je, tvrde, do sada sve jasno oko planirane zarade investitora.  Iz  Ekološkog društva “Breznica” podsjećaju da se radi o  lokacijama nekadašnje Zemljoradničke zadruge “Bobovo”,  koju je investitorka vjetoparka  kupila na tenderu, koji je oglasila stečajna uprava.

“Imamo jedan potpuno netransparentan postupak.  Građani treba da se pitaju da li će to da se gradi i koje benefite imaju, pa tek onda država. U dokumentaciji u vezi sa zahtjevom za potrebu izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu imamo samo ime gospođe koja se pojavljuje kao investitor. Mi ne znamo ko uopšte gradi te vjetroelektrane niti nešto o toj firmi koja će to graditi”, kažu u tom ekološkom društvu.

Ranije su iz „Breznice“ ocijenili i da se „Vlada, pri davanju saglasnosti nije pridržavala Pravilnika o načinu izrade i bližoj sadržini tehničke dokumentacije složenih inženjerskih projekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.  Navodno, saglasnost je data samo na osnovu istraživanja investitora. Ekolozi kažu i da je projektna dokumentacija rađena na osnovu Studije istraživanja lokacije Goli Lisac kao izvora zelene energije i obnovljivih izvora.

Podsjećaju i da će se vjetropark graditi na obodu Nacionalnog parka Durmitor  (NP) i da  „postoji mogućnost da će vjetroelektrane trajno uništiti taj prostor, a da, pri tom, građani neće imati nikakve koristi“. Tvrde i da u prostornom planu nema ni hidroelektrana ni vjetroparkova.

Međutim,  njihove kolege iz NVO Legalis nedavno su svesrdno podržali izgradnju vjetroelektrane, i doživljavaju  je kao „značajnu korist za  Opštinu i lokalno stanovništvo”. To bi, smatraju, mogao biti pozitivan primjer zelene ekonomije u Pljevljima“.

„Ukoliko dođe do realizacije ovog projekta značajnu korist će imati Optina Pljevlja i lokalno stanovništvo koje gravitira na ovim područjima. Poboljšala bi se socio-ekonomska situacija kroz otvaranje novih radnih mjesta, a samim tim bi se i razvijala putna infrastruktura prema navedenim lokalitetima. Lokalna samouprava u Pljevljima zajedno sa invenstitorom treba da dogovori razvoj ovih lokaliteta za dobrobit mještana koji gravitiraju na ovom području. Prioritet treba da bude unapređenje putne infrastrukture i zaposlenje”, saopštili su iz NVO.

Podsjećaju da se zelena ekonomija odnosi na razvoj privrednih aktivnosti koje doprinose očuvanju kvaliteta životne sredine kroz efikasno korišćenje resursa. Izazov te vrste ekonomije je, kažu, poboljšati socijalno stanje i smanjiti negativne uticaje na životnu sredinu uz istovremeno ubiranje ekonomskih koristi.

„Uzimajuću u obzir značaj ovog projekta za razvoj zelene ekonomije u Pljevljima NVO “Legalis” daje punu podršku gradnji Vjetroparka “Nebojša”, zaključuju.

Vjetropark Nebojša gradio bi se na ukupnoj površini od oko 1.671.700 metara kvadratnih sa 20 vjetroturbina na odstojanju od 350 metara između svakog stuba vjetroelektrane. Prema prethodno sporovedenim analizama utvrđeno je da je potencijalna količina proizvedene električne energije ukupne snage vjetroparka 120 MW iznosi 393,80 gigavat časova električne energije. Vlada je 17.decemra prošle godine izdala  Urbanističko-tehničke uslove za izgradnju vjetroelektrane Nebojša.

U  zahtjevu za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu koji je  podnesen  Agenciji za zaštitu životne sredine, kao investitor je navedeno fizičko lice. Za izradu Elaborata bila je zadužena kompanija Green Enviroment Services. Projektanti smatraju da  lokacija ima dobar potencijal za korišćenje energije vjetra. Period povratka uloženih sredstava iznosi 4,81 godina. Kako se može vidjeti u dokumentaciji, na osnovu sprovedene analize, a računajući cijenu električne energije iz jula 2022. godine i procijenjene proizvodnje, može se očekivati ukupan godišnji prihod od blizu 40,5 milona eura. Za potrebe pripremne dokumentacije korištena je Studija istraživanja lokacije Goli Lisac kao izvora zelene energije iz obnovljivih resursa na osnovu analize polja vjetra za izgradnju te vjetrolektrane.  Kako piše u zahtjevu o potrebi izrade Elebrata, u  fazi eksploatacije, vjetroparkovi u najvećem broju slučajeva mogu ostvariti uticaje pretežno na ptice i slijepe miševe, koji su u Crnoj Gori zakonom zaštićeni.

„To  ne mora biti pravilo ukoliko je područje nenaseljeno ovim vrstama, te ukoliko nije bitan migratorni koridor za navedene vrste faune. Kada je riječ o ostalim uticajima, moguć je povišen nivo buke, posebno u slučaju oštećenja propelera. Shodno veličini i kapacitetima projekta, može se konstatovati da su bitniji uticaji na segmente životne sredine malo vjerovatni i lokalnog karaktera. Uticaji se najviše ogledaju u trajnom zauzimanju zemljišta“, piše u zahtjevu.

Investitori tvrde da se radi o visoko humanom projektu „koji će biti koristan i darežljiv za sve građane Crne Gore“.  Najavili su da će tehnička dokumentacija biti urađena u skladu s važećim pravilnicima i da će nakon dobijanja građevinske dozvole i zadovoljavanja svih zakonskih kriterijuma, otpočeti radovi na izgradnji vjetroparka Nebojša.

„ Cilj nam  je da se pomogne ovom narodu kroz subvencije na struju za materijalno ugrožena domaćinstva i za proizvođače hrane. Izgradićemo i asfaltirati puteve kako bi se mještanima stvorili osnovni uslovi da se vrate na svoja domaćinstva i da ih motivišemo da proširuju svoje proizvodne kapacitete. Osnovaćemo posebnu firmu koja će se baviti pomaganju stanovništva, da im se naprave ,odnosno poprave kuće i da im damo određene pozajmice, koje neće biti ovremenjene nekim kamatama, čak da im i plasman obezbijedimo za svoje proizvode”, najavili su investitori.

Uz to obećavaju i otvaranje novih radnih mjesta, te da će prioritet pri zapošljavanju imati Pljevljaci. Ispod vjetroparkova, kako tvrde  napraviće “ambijentalnu varijantu s drvenim kućama”.

                                                                                                                        Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo