Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA NEMA USTANOVU ZA MALOLJETNE TEŽE PRESTUPNIKE: Zatvor otvorenih vrata

Objavljeno prije

na

Crna Gora je protekle sedmice svjedočila potrazi za šesnaestogodišnjim L.H., osumnjičenom za ubistvo i poznatom po bježanju policiji i zaštitarima, a nakon što je ponovo „odšetao“ iz Centra Ljubović

 

Sistem je još jednom zakazao.

Malodobni L. H. uhapšen je 6. juna, zbog sumnje da je ubio sedamdesetdvogodišnju staricu, čije beživotno tijelo je pronađeno prekriveno drvenim otpadom .Iz Uprave policije tvrde da im je odranije poznat i hapšen je zbog nekoliko desetina krađa.

On je više puta bježao iz Centra Ljubović, ali i iz policijskih prostorija. Javna ustanova Ljubović otvorenog je tipa i nema policijsko obezbjeđenje. Crna Gora nema ustanovu za smještaj maloljetnika – počinioca teških krivičnih djela,  iako je to zakonski definisano.

Ubistvo za koje se sumnjiči maloljetni I. H. Navodno je počinio nekoliko dana nakon što je pobjegao iz policijske stanice u Podgorici, gdje je priveden zbog sumnje za krađu. Zbog „teže povrede radne dužnosti“ će, kako tvrde u policiji, odgovarati službenik Uprave policije.

Šesnaestogodišnjaku je nakon hapšenja određe pritvor od 60 dana u istražnom zatvoru. Potom, ponovo biva premješten u Ljubović po nalogu podgoričkog Višeg suda. Viši sud je i pri izricanju privremene mjere smještanja u Centar Ljubović imao podatke e L. H. prije ubistva starice, bio lišen slobode i da je pobjegao iz pritvorskih prostorija u Podgorici. Ali, kažu upućeni pravnici, sudija je bio primoran da ga uputi u Ljubović jer Crna Gora nema takozvani „zatvor za maloljentike“.

Iz Centra  Ljubović takođe kažu da je maloljetni prestupnik i ranije bio njihov korisnik, da se samovoljno udaljavao iz ustanove, da njegovo smještanje nakon sumnji da je počinio krivično djelo teško ubistvo nije najbolje rješenje, “ali da je jedino raspoloživo u ovom momentu”. Nina Delević, direktorica Centra Ljubović smatra da je neophodno mijenjati Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

“Naročito u dijelu ‘vakuuma’ koji imamo u praksi, a koji se odnosi na period od isteka 60 dana pritvora, do pravosnažnog okončanja postupka, gdje se, uglavnom, počinioci najtežih krivičnih djela upućuju u Centar Ljubović koji je institucija nezavodskog tipa”, rekla je ona.

Mjeru upućivanja u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa, prema zakonu, sud može da odredi maloljetniku kojeg treba izdvojiti iz sredine u kojoj živi i za to vrijeme mu obezbijediti pomoć i konstantni nadzor stručnih osoba. Ta mjera može se izreći u trajanju od šest mjeseci do dvije godinu. Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kaže i da se maloljetniku prema kojem, pored izdvajanja iz sredine u kojoj živi, treba primijeniti pojačane mjere nadzora i posebne stručne programe vaspitavanja, sud može izreći mjeru upućivanja u ustanovu zavodskog tipa. Ta se mjera izriče u trajanju od šest mjeseci do tri godine. U oba slučaja, sud svaka tri mjeseca razmatra postoje li uslovi za prestanak izvršenja mjere ili za njenu zamjenu drugom vaspitnom mjerom.

Međutim, šesnaestogodišnji L.H. prošle sedmice ponovo je pobjegao iz Centra Ljubović. Delevićeva je saopštila da je prethodno pokušao bjekstvo, ali da su uspjeli da ga zaustave, dok je drugi put „imao više sreće“. Nakon što je L. H. smješten u Ljubović, ona je rekla i da su svjesni težine krivičnog djela koje mu se stavlja na teret i istorije njegovog boravka u toj ustanovi, tog maloljetnika stavili pod pojačan nadzor stručnih radnika i službe zaštitara, “u cilju zaštite njega samog, ali drugih korisnika”. Kazala je i da to nije prvi put da se u Ljubović smješta osumnjičeni počinilac krivičnog djela teško ubistvo, ali da je prvi put u pitanju stariji maloljetnik.

Ona tvrdi da od policije nijesu dobili traženu pomoć za dodatne mjere nadzora nad povratnikom L.H. Iz policije su saopštili da tragaju za L. H. ali i da policija nema obavezu da čuva Ljubović, ukoliko ne traže asistenciju. Takođe tvrde da su nedavno, po pozivu iz ustanove, otišli tamo jer im je prijavljeno da L. H. prijeti zaposlenima. Utvrđeno je, kažu, da nije prijetio da će ih ugroziti, već da će pobjeći, što tada nije učinio. Istakli su i da je maloljetnik smješten u Centar Ljubović odlukom Suda, a ne njihovom.

U međuvremenu, maloljetnik je priveden i određen mu je pritvor do 30 dana. Sve je izvjesnije da će ponovo, po isteku pritvora, do pravosnažnog okončanja sudskog postupka biti upućen u  Centar Ljubović. Resor Filipa Adžića se sjetio svojih obaveza sjeti tek kada je vidi natpise u medijima. Tako je Unutrašnja kontrola u Ministarstvu unutrašnjih poslova pokrenula istragu povodom policijskog postupanja u slučaju malodobnog L.H. nakon što su priču pročitali u dnevniku Vijesti.

Pravnik Vasilije Radulović, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO), ranije je rekao da Centar Ljubović nema kapaciteta za rad s teškim prestupnicima, ali da Crna Gora još nema vaspitno-popravni dom za maloljetnike, pa se u praksi zato dešava da se maloljetni učinioci najtežih krivičnih djela smještaju u tu ustanovu otvorenog tipa. Kazao je i da slučaj L. H. prikazuje manjkavosti krivičnog postupka prema maloljetnicima. “Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u velikoj mjeri usaglašen je s međunarodnim aktima, a takođe nudi i dobra zakonska rješenja. Međutim, kao takav, nažalost, neskladan je s crnogorskom realnošću, jer njegovu punu primjenu onemogućavaju, prije svega, infrastrukturni nedostaci, a zatim i kadrovski”, kazao je on.

Direktorica Nina Delević smatra da je zbog slučaja L. H. i eventualnih budućih situacija, neophodno raditi na izmjenama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, naročito u dijelu “vakuuma” koji se odnosi na perid od isteka 60 dana pritvora.

“Na primjer, u Hrvatskoj postoji više ustanova za maloljetnike sa određenim nivoom bezbjednosti, te u odnosu na težinu krivičnog djela sud određuje u koju će ga ustanovu i smjestiti”, rekla je ona.

Da su neophodne izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, ali u dijelu koji se tiče dobne granice za krivičnu odgovornost maloljetnika, poručeno je u maju sa Odbora za zdravstvo, socijalno staranje i rad. Prema važećim propisima, starosna granica kada maloljetnik može biti krivično odgovoran je 14 godina. Od dijela učesnika, ocijenjeno je da je krivično pravo, u odnosu na maloljetnike, izgubilo svoju preventivnu funkciju. Iz resora pravde ranije su rekli Vijestima da su u tom smislu dobijali određene inicijative, ali da još nije utvrđen i tekst izmjena zakona koji tretira tu oblast.

 

Ukor nije dobro rješenje

Maloljetni L. H. je  prije smještanja zbog sumnje za ubistvo, u   Centar Ljubović smještan rješenjem Centra za socijalni rad Podgorica, potom rješenjem Višeg suda, do pravosnažnog okončanja postupka zbog krivičnog djela teška krađa u pokušaju, za koje djelo je donijeta pravosnažna sudska odluka i izrečena je vaspitna mjera upozorenja i usmjeravanja “sudski ukor”.

Advokat Veselin Radulović kaže da izrečena mjera nije dala nikakvog efekta i da je to novi problem što se tiče kaznene politike sudova i tretiranja maloljetnih počinilaca krivičnih djela.

“Tim problemom, pravosuđe, konkretno i sud, moraju se pozabaviti i ovaj slučaj je to pokazao. Svi su znali šta će da se desi, da je L. H. i ranije vršio krivična djela, da je bio smještan u ustanovu, da se udaljavao samovoljno, tada se desilo najgore što je moglo, izvršio je najteže od krivičnih djela, i opet napustio ustanovu. Pitanje je šta može da uradi ako bude duže boravio na slobodi. Imamo puno problema što se tiče te ličnosti, radi se o maloljetniku koji je zapušten u svakom smislu, socijalnom, obrazovnom i vaspitnom… O tim pitanjima država mora ozbiljno da brine i da obezbijedi, prije svega, bezbjednost ljudi koji brinu ili mogu stupiti u kontakt sa tom osobom”, poručio je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo