Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gradnja unosnija od turizma

Objavljeno prije

na

Poslije 34 godine postojanja, početkom ove godine zatvorena je poslovnica JAT-a u Budvi. Poslovni prostor od nekih stotinak kvadrata Jugoslovenski aerotransport kupio je 1975. godine. Prisustvo tadašnjeg nacionalnog avioprevoznika zajedničke države imalo je ogroman značaj za turizam Crnogorskog primorja. JAT je do mora prevozio milione turista, opsluživao ih u svojoj poslovnici, imao organizovan prevoz putnika autobusima, a preko sopstvene agencije JAT-Air lift zakupljivane su hiljade kreveta u hotelima od Ulcinja do Herceg Novog. Preko ovog predstavništva JAT je ostvarivao godišnje prihode koji se mjere milionima eura. Prvi put ove godine zabilježen je pad prometa za pet-šest odsto, koji se pravda smanjenjem broja letova JAT-ovih aviona za Tivat.

Od 31. januara ove godine, kada su vrata stare poslovnice zatvorena i ugašen njen žiro račun, na rad srpske aviokompanije u centru crnogorskog turizma stavljena je tačka. Otpušteno je pet zaposlenih radnika koji su u JAT-u proveli više od 15 godina.

Poslovnica je data pod zakup za sada nepoznatoj crnogorskoj firmi. Uslovi kao i trajanje zakupa javnosti su nepoznati.

IGRE OKO POSLOVNICE: Postupak gašenja JAT-ovog predstavništva u Budvi od sličnih postupaka koji se pravdaju ekonomskim razlozima izdvaja okolnost da iza iznenadnog zatvaranja i otpuštanja radnika stoje interesi pojedinaca iz JAT-a i domaćih povezanih ljudi, koji se pokušavaju domoći imovine koja se urbanizacijom Budve višestruko uvećava.
Na izuzetno atraktivnoj lokaciji, na kojoj se nalazilo predstavništvo JAT-a, u blizini Starog grada, predviđena je gradnja bloka zgrada visine od deset spratova, o čemu je Monitor pisao u prethodnom broju.
Prema usvojenom DUP-u Budva-centar, okruženje Starog grada, gradskog parka i lučkog pristaništa biće zazidano blokovima novih građevina impresivnih dimenzija.
Nije pošteđen ni Trg republike, jedini slobodni prostor uz park i more, koji trenutno služi kao parking plac. Ne pamti se da je neka lokalna vlast zazidala svoj glavni gradski trg. Zemljište se vodi kao imovina Republike Crne Gore, dok je korisnik Opština Budva. Na Trgu republike, ispred poslovnice JAT-a, predviđena je gradnja niza stambenih zgrada visine od tri do pet etaža.
Sa druge strane trga i JAT dobija priliku da gradi desetospratnicu u sastavu bloka na mjestu poslovnih prostora nekadašnje Montenegrobanke.
U skladu s tom perspektivom, u JAT-u donose odluku o zatvaranju poslovnice. Građevinarstvo u Budvi, očigledno, daleko je unosniji posao od prevoza putnika i turizma! Postupak koji je tom prilikom sproveden prema dugogodišnjim radnicima JAT-ove poslovnice nimalo ne ide na čast uglednoj aviokompaniji.

U avgustu prošle godine godine ekipa rukovodilaca JAT-ovih službi obilazila je crnogorsko tržište i pravila ambiciozan plan nove organizacije na crnogorskom tržištu. Na sastanku u Podgorici šefovima poslovnica u Crnoj Gori Branki Đukić iz Podgorice, Gojku Ljubanoviću iz Budve i Dušku Pržici iz Tivta, te predstavniku JAT-a za Crnu Goru Mišu Vojinoviću, izložen je plan takozvanog Col-centra u Budvi, odakle bi se kontaktirala ukupna agentska prodajna mreža.
OTKAZI UMJESTO COL-CENTRA: Na primjedbu Ljubanovića da ima informacije o prodaji poslovnice i o dolascima generalnog direktora JAT-a Saše Vlaisavljevića u Budvu, gdje je vodio pregovore, kolege iz Beograda u potpunosti su negirale takvu mogućnost. Dok posjetu generalnog direktora Budvi smatraju privatnim aktivnostima koje se ne komentarišu!

Nekoliko mjeseci kasnije, 7. januara ove godine Budvani iz centrale dobijaju teleks u kojem se od Ljubanovića zahtijeva da obezbijedi prisustvo svih zaposlenih 12. januara, kada iz Beograda dolazi posebna komisija za razgovor o statusu JAT-a u Budvi.

Loše vijesti donijeli su direktori Zoran Kostić i Ranislav Kaplarević, koji su obavijestili radnike o prekidu radnog odnosa i hitnom zatvaranju poslovnice u narednih 15 dana! U šoku zbog neočekivanog gubitka posla, radnici su morali ukloniti sve stvari pa čak i namještaj iz prostorija u kojima su proveli tolike godine, pa je primopredaja obavljena 26. a račun predstavništva ugašen 31. januara.
Zaposlenima, koji su se odjednom našli na ulici, ponuđeno je šest ličnih dohodaka otpremnine i ništa više od toga. Pokušali su da izdejstvuju zakup prostorija pa da nastave da rade, ali je ta ideja odlučno odbijena.
Već 1. februara, tvrde sada već bivši radnici, poslovnica se našla u rukama zakupca, podgoričke firme čiji je vlasnik Peđa Božović, iskusni građevinski preduzetnik.
Zanimljivo je da u međuvremenu namjena poslovnog prostora JAT-a promijenjena, pa se u katastru nepokretnosti poslovnica vodi kao porodična stambena zgrada.
Čija je to stambena zgrada može se samo naslućivati, valjda generalnog Vlaisavljevića, koji odlazi na novu dužnost. Imenovan je za glavnog gradskog menadžera Beograda.
Monitor je bezuspješno pokušavao dobiti izravnu informaciju o tome kako je sprovedena procedura davanja pod zakup i ko će i u čiju korist graditi tolike stanove i spratove u centru Budve.

U JATU NEOBAVIJEŠTENI: Direktor poslovnih centara i imovine JAT-a Milan Cvejin, jedan od potpisnika ugovora o zakupu, rekao je da je prostor iznajmljen u skladu s važećim zakonskim propisima Republike Srbije.
Naglasio je da je JAT akcionarsko društvo, koje nije vlasnik imovine i nepokretnosti, nego samo korisnik, te nema pravo prodaje.To pravo ima isključivo Vlada Srbije.
Oglašena je javna ponuda o zakupu. Generalni direktor Vlaisavljević formirao je komisiju za izbor najboljeg ponuđača. Ugovor o zakupu s najboljim potpisao je lično.
U JAT-u su bili ljubazni i nudili svu dokumentaciju na uvid, ali na licu mjesta, u Beogradu! Ne funkcionišu putem elektronske pošte. Ni pod kakvim izgovorom nijesu htjeli otkriti ko je novi privremeni vlasnik
JAT-ove poslovnice u Budvi.

Navodni zakupac Peđa Božović, međutim, negira bilo kakvu umiješanost u posao oko zakupa JAT-a i planirane gradnje.
Pomenuti Cvejić nije imao informaciju da je po novom DUP-u JAT dobio mogućnost da gradi zgradu sa desetak spratova. Prvi put, kaže, čuje za tako nešto!
„Jugoslovenski aerotransport nema namjeru da zida nikakve zgrade u Budvi”, bio je jasan Cvejić.

Ipak, nije propustio priliku da JAT-ovu parcelu uveća uoči dobijanja dozvola za gradnju, pa je lokalnoj upravi u Budvi uputio zahtjev da se JAT uknjiži i na dio obližnjeg skvera koji dijeli sa Montenegrobankom. Ako neće graditi JAT, onda će valjda neko iz JAT-a.
Plaćanjem zakupa na svega 112 kvadrata poslovnog prostora, zakupac dobija nevjerovatnu priliku da putem prečeg prava na zakupljenom prostoru u elitnom dijelu turističke prijestonice sazida svoj dio planiranog stambenog bloka. Sa kim će dijeliti kvadrate, ko će sve iz nacionalne kompanije Srbije postati vlasnikom luksuznih stanova i poslovnih prostora u centru Budve- saznaćemo jednog dana.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo