Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ni džabe ne pomaže

Objavljeno prije

na

Prije manje od godinu, od cijena poslovnih prostora u Podgorici običnim smrtnicima se vrtjelo u glavi. U centru grada, 15 kvadrata se izdavalo za 5000 eura mjesečno. Stručnjaci su tada Monitoru objašnjavali da Podgorica nema dovoljno poslovnog prostora i da je zato sasvim očekivana visoka cijena zakupa. Kao i da poslovne prostore rijetko ko prodaje. Danas većina poslovnih prostora zjapi prazna. Poslovni centri Nikić, Palada, pojedini butici u samom centru grada, traže nove zakupce. Nezvanično se može čuti da je Delta učinila svoje i da su se renomirani bendovi preselili u najveći tržni centar. Zvanično da kriza trese na sve strane. Vlasnik poslovnog centra Nikić Ljubo Nikić kaže za Monitor da je u njegovom tržnom centru trenutno zakupljeno dvadesetak poslovnih prostora. Prije godinu ih je bilo devedeset. “Kriza je počela da se osjeća prije godinu dana, jer sam tada izdavao metar kvadratni od 40 do 50 eura, a sada sam spreman spreman da ga izdam i za 12 eura, ali nemam kome.”

Nikić kaže da se privatnim poslom bavi skoro četrdeset godina i da ne pamti da je bilo slobodnog lokala u ulici Slobode. Sada ih ima makar deset. Objašnjava i da prije dvije i po godine nije mogao da nađe slobodan magacin u Zeti, a da su ga vlasnici izdavali i po deset eura za metar kvadratni.

“Situacija je danas katastrofalna. Početkom 90-ih, kada smo svaki dan dodavali po jednu ili dvije nule, znao sam da će kriza proći, a sada joj ne nazirem kraj”.

Najgore je što, kako kažu u podgoričkim agencijama za nekretnine, za poslovnim prostorima nema nikakve potražnje. Mogu ga i džabe dati, niko se ne interesuje, kažu u jednoj od agencija.

Jedan od velikih investitora koji gradi poslovno stambeni kompleks povjerio se svom prijatelju da je bio srećan prije neki dan kada mu je zazvonio telefon. Nekoga je zanimala cijena. Nijesu se dogovorili, ali, i to je nešto – tri mjeseca se niko nije interesovao za centar koji gradi.

U In nekretninama Monitoru je rečeno da skoro uopšte nema interesovanja za zakup poslovnih prostorija i da mnogi zvrje prazni.

,,Cijena zakupa metra kvadratnog je oko 15 eura, ali su vlasnici spremni da je smanje jer mnogi zatvaraju butike i većina poslovnih prostora zjapi prazna.”

Na prvi pogled i tržni centar Palada, luksuzno zdanje kod mosta Milenijum, djeluje pusto.

Miroslav Mališić, vlasnik Ribnica komerca koja je vlasnik Palade kaže da u njegovom poslovnim prostorima imaju office centre neke od najznačajnijih kompanija koje posluju u Crnoj Gori – Dalmacija cement, Roš, koji je najveći proizvođač ljekova. ,,Većina butika je zatvorena. Skoro svi su otišli, a razlog je kriza u tekstilnoj industriji”.

Mališić priznanje da je ,,Delta povukla dosta brendova”, ali da su sada mnogi u nebranom groždju jer je sa Miškovićevom firmom teško raskinuti ugovor. Mnogi se žale da ne znaju što da rade, da li da ostanu ili da plaćaju penale zbog nepoštovanja ugovora.

I Nikić i Mališić najavljuju da će se okrenuti drugim poslovima. Manji trgovci, vlasnici malih butika koji godinama žive od tog posla, nemaju tu mogućnost. U, sada praznim, radnjama neko je dosad zarađivao platu. Ti ljudi se dosad nijesu pojavili u zvaničnoj evidenciji nezaposlenih. Kao što znamo, kod nas, mimo svijeta, raste zaposlenost, ne broj nezaposlenih.

,,Nema bankrota, nema porasta nezaposlenosti”, lijepo nam je rekao premijer Milo Đukanović. Krizu ne vidi, ko neće i kome se može.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo