Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Rasprodaja Ulcinja

Objavljeno prije

na

„Prema Ulcinju se primjenjuju dvostruki standardi. Razvoja u ovom gradu nema i ne može biti ako nam neko oduzima teritoriju uz more i nameće sve ove privatizacije. Kako je krenulo, mi nećemo imati više ni gdje da se kupamo”, kaže poznati ulcinjski advokat Mustafa Čapuni. Kao glavni razlog za to navodi plansko ukidanje ingerencija lokalne samouprave koja ne odlučuje o planovima razvoja, dok poslanik u crnogorskom parlamentu i lider Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi smatra da su, prije svega, u pitanju diskriminirajući zakoni koji se sprovode prema područjima u kojima Albanci čine većinu stanovništva. Poslanik Nove demokratske snage – FORCA Genc Nimanbegu je, obraćajući se u Skupštini Crne Gore mandataru Milu Đukanoviću, rekao da je Ulcinj jedinstven slučaj u svijetu u kojem je turistička privreda nazadovala. „Ovaj grad ima danas manje hotelskih kreveta nego prije 30 godina”, kazao je on.

HOTELI, ŠTO TO BI?: Ulcinjani svakako najviše žale za hotelom Galeb, koji je decenijama bio simbol grada. Danas je taj bivši hotel, koji je kupila podgorička firma Rokšped, ruina i parkiralište!? „Nevjerovatno je da je opština Ulcinj dozvolila da se sruši najbolji objekat na našoj rivijeri, sagrađen 1982. godine, a da prije toga planom nije predvidjela da se na tom mjestu sagradi novi hotel”, kaže Nimanbegu.
On je podsjetio da je obaveza kupca bila da do kraja prošle godine u taj objekat uloži 15 miliona eura!
Takođe nije poznato ni što se dešava, ko je vlasnik zemljišta i kada će početi gradnja hotela Jadran, koji je stradao u zemljotresu 1979. godine i koji ima najljepšu lokaciju u Ulcinju! Svi koji posjete Ulcinj mogu tek vidjeti jednu tablu na kojoj stoji da će radovi na izgradnji tog objekata početi u trećem kvartalu 2000. godine!?
Odložen je početak gradnje hotela Lido, koji je krajem 2006. godine kupila budvanska kompanije s ruskim kapitalom Kapital estejt. Kupoprodajnim ugovorom bilo je predviđeno 37,9 miliona eura investicija. „Ključni razlog što se ništa nije uradilo je kompletiranje dokumentacije”, saopštili su iz te firme.
Hotel Mediteran takođe ima problema sa administracijom, a ne sa finansijama. Pošto su vlasnici tog hotela američki državljani, za ovaj slučaj se kod čelnika opštine Ulcinj zainteresovao i ambasador SAD u Podgorici Roderik Mur.

Inače, da su se poštovali samo kupoprodajni ugovori Ulcinj bi danas imao najmanje tri hiljade kvalitetnih ležajeva u hotelima.
Poseban slučaj je hotel Otrant, koji se nalazi na samom početku Velike plaže. Taj objekat je 2004. godine, u spornoj proceduri, kupila ruska kompanija Barkli, a sada njime gazduje španski Iberostar. Kao „šlag na tortu” crnogorska Vlada je ove sedmice raspisala tender za prodaju 60,73 odsto akcija Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera (čija je ukupna vrijednost 63 miliona eura), čime će praktično, kao privredni subjekt, biti sahranjena kompanija koja je izgradila moderni Ulcinj.

VALDANOS: Da crnogorska Vlada ne poštuje ni stavove zvaničnika opštine Ulcinj pokazuje sljedeći primjer. „Zakonom o maslinarstvu maslinjak Valdanos je stavljen pod posebnu zaštitu uz izričitu zabranu bilo kakve izgradnje stambenih i drugih objekata u maslinjaku kao i sječa i oštećenje maslinovih stabala. Proizilazi obaveza da se Valdanos u daljoj razradi Plana planira isključivo kao zona atraktivnog izletišta u blizini velikih turističkih koncentracija. Eventualna izgradnja novih turističkih kapaciteta na tom području bila bi moguća samo na obodima brda Mandre”, stoji, pored ostalog, u Izvještaju koji je 28. juna 2007. godine nakon javne rasprave o Nacrtu Prostornog plana Crne Gore Komisija opštine Ulcinj, koju je formirao njen gradonačelnik Gzim Hajdinaga, dostavila crnogorskoj vladi.
Što se tako drastično promijenilo za manje od dvije godine, zašto u Valdanosu sada treba graditi, zašto taj prostor izdati u najmanje 30-ogodišnji najam nereferentnoj firmi, zašto nastaviti sa pravnim nasiljem nad stvarnim vlasnicima zemljišta i nad maslinama, zašto da ta uvala ponovo bude zatvorenog tipa, zašto na ulazu u Valdanos već četiri godine stoji obezbjeđenje, samo su neka od pitanja koje postavljaju građani Ulcinja. Ali, pravih odgovora nema.

ZASTAVE, PARE I VLAST: „Pitanje je takođe ko ima pravo, na osnovu čega i zašto, da na 90 godina izda u zakup Veliku plažu i Adu. To su čitave tri generacije. To znači da na sebe preuzimate odgovornost ne za unuke, već i praunuke”, kaže koordinator grupe ulcinjskih nevladinih organizacija i nezavisnih intelektualaca Džemal Perović.
On ističe da jedino Skupština Crne Gore, po Zakonu o državnoj imovini, ima pravo da na rok od preko 30 godina izda u zakup neki dio teritorije Crne Gore, a ne crnogorska Vlada.
Prema njegovim riječima, ključno je pitanje što o svemu ovome nije raspravljao i odlučivao ulcinjski parlament. Zato je on rekao da će svim strankama biti ponuđena deklaracija kojom bi se, na posebnoj sjednici SO Ulcinj, iskazao stav svih političkih subjekata u ovoj opštini prema tenderima koje je, kršeći procedure i zakone, raspisala crnogorska Vlada.
I Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori zatražio je da Skupština opštine Ulcinj bude upoznata i konsultovana u vezi tendera koji su raspisani na teritoriji Ulcinja, jer, kako se dodaje, oni mogu imati nesagledivo štetne posljedice po ovu opštinu i Albance u Crnoj Gori.
„Kada su prodati Trsteno, Maljevik ili Zavala, te pare su išle u kasu opština. Ako se proda bilo što u Ulcinju, pare idu Vladi Crne Gore. Dakle, pare ne ostaju u ovom gradu da bi se koristile za izgradnju infrastrukture”, tvrdi Čapuni i zaključuje da se u Ulcinju više troši kada su u toku izborne kampanje, nego što se ulaže u razvoj.
I zaista: dok su Ulcinjanima davane vreće obećanja, nacionalne zastave da njima mašu i „Dom kulture” da tamo igraju i sviraju, novac i vlast svih ovih godina išle su drugdje.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo