Povežite se sa nama

DRUŠTVO

HOTELIJERI ZAZIDALI PRILAZ KULTURNOM DOBRU: Napoleonov most okovan betonom i gvožđem

Objavljeno prije

na

Nelegalnom dogradnjom hotela,  biznismen Veselin Pejović je zazidao i zatvorio jedinu pješačku stazu kojom se sa šetališta prilazi starom kamenom mostu, takozvanom Napoleonovom mostu, zaštićenom kulturnom dobru iz 18. vijeka.  Njegovom intervencijom most je ostao da „visi“u vazduhu kao nepristupačna, nepotrebna i neupotrebljiva građevina, hrpa starog kamenja koja svakome smeta

 

Turistička sezona u najpoznaitjoj turističkoj opštini i zvanično je počela dok je građevinska sezona okončana. U prvoj gradskoj zoni građevinski radovi obustavljaju se na osnovu opštinskih uredbi 15. maja, najkasnije do kraja tog mjeseca. Međutim, pravila ne važe podjednako za sve. Oni koji se osjećaju moćno i zaštićeno, za koje zabrane, kazne, zakoni i propisi ne predstavljaju nikakvu prepreku, nastavljaju sa gradnjom svojih gabaritnih objekata ne osvrćući se na propise i turiste koji se ne mogu načuditi gdje su se obreli.

Zbog pohlepe moćnih i bahatih investitora građanima Budve svakodnevni život postaje otežan. Oni uzurpiraju sve što misle da će im zatrebati, javne prostore, ulice, trotoare, zelene površine, kako bi njihova zdanja bila što veća a oni posjedovali što više soba i kreveta, stolica i stolova, jedine vrijednosti i jedine valute priznate u turističkoj prijestonici Crne Gore. Ako im se kakvo kulturno dobro nađe na putu, nema te zaštite koja će ga spasiti od njihovih pogubnih planova.

Jedan od investitora koji odgovara opisu je prebogati nikšićki biznismen Veselin Pejović, vlasnik hotela Budva, pozicioniranig na glavnom budvanskom šetalištu uz Slovensku obalu. I pored toga što mu je nadležna inspekcijska služba Ministarstva održivog razvoja i turizma nedavno uručila rješenje o rušenju bespravno podignutog dijela hotela Budva, uprkos zabrani daljeg izvođenja građevinskih radova, Pejović prkosno, u centru Budve, ovih dana gradi i dovršava svoj divlji objekat. Biznismen iz Nikšića, pobjednik tranzicije i novokomponovani hotelijer, pred Budvanima javno demonstrira moć, pokazuje da je  iznad zakona, MORT-a i lokalne uprave, važećih planova i svega onoga što ovakvo ponašanje deklarativno sankcioniše. Rješenje o rušenju donijeto je 24. aprila a 5. juna on i dalje,u centru Budve, neometan, gradi.

Da apsurd bude veći, nelegalnom dogradnjom hotela, Pejović je zazidao i zatvorio jedinu pješačku stazu kojom se sa šetališta prilazi starom kamenom mostu, takozvanom Napoleonovom mostu, zaštićenom kulturnom dobru iz 18. vijeka. Njegovom intervencijom most je ostao da „visi“u vazduhu kao nepristupačna, nepotrebna i neupotrebljiva građevina, hrpa starog kamenja koja svakome smeta.

Doprinos takvom statusu starog spomenika kulture dao je i vlasnik susjednog hotela Oaza, koji je zatvorio prilaz mostu sa svoje strane gvozdenim ogradama i saksijama sa cvijećem, da mu prolaznici ne kvare atmosferu. Dio pješačke staze  uz potok, označenom u planu DUP Budva Centar kao zelena površina, zazidao je i treći investitor, ICL Inženjering iz Podgorice, vlasnik kompleksa od četiri solitera u centru grada. Vlasnicima okolnih nebodera i hotela nije bilo dovoljno što su amputirali Napoleonov most iz upotrebe, već su ga dodatno omeđili ogradama od kovanog gvožđa sa sve četiri strane, do potpunog besmisla. Tako je Napoleonov most postao –  most kome niko ne može prići i kojim niko ne prolazi.

Mali skladni kameni most iz Napoleonove epohe, izgrađen na Bubuća potoku, na potezu Velje vode, između 1807. i 1813. godine, za vrijeme kratke vladavine Francuza Budvom, sačuvan je do danas u svom originalnom obliku. Popularno je nazvan Napoleonov most i ima status kulturnog dobra od 1956. godine. Upisan je u Registar zaštićenih spomenika kulture Rješenjem o stavljanju pod zaštitu broj 876/1-56. Most koji povezuje morsku obalu, odnosno budvansku promenadu sa unutrašnjim dijelom grada smatra se prvosagrađenim mostom u Budvi. Međutim, ovo vrijedno graditeljsko nasljeđe Budve nije dostupno  građanima i posjetiocima.

Upitan za stav povodom bespravne dogradnje hotela Budva, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, nedavno je kazao kako je urbanističko-građevinska inspekcija donijela rješenje o rušenju zapadnog krila hotela Budva, kompanije Uniprom hoteli, te da je investitor podnio žalbu.„Živimo u civilizovanoj zemlji koja je kandidat za ulazak u EU, ne možemo tek tako da rušimo objekte. Upravni postupak po žalbi mora se sprovesti do kraja“, poentirao je Radulović

Zanimljivo je kakve će dalje korake u slučaju „civilizovanog“ nasilja nad kulturnim dobrom  Napoleonov most i zauzimanju javnih površina, zauzeti Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Postavlja se i pitanje kako je hotelijer Pejović uzurpirao javnu pješačku stazu JT peš-st. br. 37-37, koja pod ovom oznakom egzistira u važećem DUP-u Budva centar. Da li je možda kupio ovu javnu prometnicu, što u Budvi nije nemoguće. Zaziđivanje javnog puta krivično je djelo, pa treba vidjeti kakve korake će preduzeti lokalna uprava u Budvi, ne samo prema firmi Uniprom hoteli nego i susjedima koji su prisvojili dio staze duž Bubuć potoka, po DUP-u JT – peš.staza 31-31, jer su im njihove parcele od više hiljada kvadrata bile male.

Da ironija bude veća u slučaju Napoleonovog mosta, Projektom revalorizacije kulturnih dobara koju je započelo Ministarstvo kulture prije nekoliko godina, obuhvaćeno je i ovo kulturno dobro u Budvi. Osnovana je Komisija za revalorizaciju Napoleonovog mosta, raspisan je konkurs za sanaciju mosta prema izrađenom konzervatorskom projektu. Posao je dodijeljen kompaniji Montal DSD DOO iz Podgorice. Ministarstvo je izdvojilo oko 30.000 eura za sanaciju mosta koji je bio u prilično zapuštenom stanju. Radovi su izvedeni u decembru 2015. godine, novac je uložen, most je saniran ali je ostao izvan upotrebe. Zašto je uopšte vršena sanacija ako Komisija za revalorizaciju i Ministarstvo kulture nisu postupkom revalorizacije omogućili „unapređenje stanja kulturnog dobra“, „održivo upravljanje kulturnim dobrom“, „turističku valorizaciju, popularizaciju i prezentaciju kulturne baštine“, kako se taj postupak opisuje u svim godišnjim programima zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore. Valjda se podrazumijeva da se postupkom sanacije obezbijedi slobodan pristup mostu, da se uklone nelegalno postavljene ograde, te da se takav, obnovljen za sve pare, preda na upotrebu građanima Budve i mnogobrojnim turistima. Zar nije nelogično da se studiozno renoviranom Napoleonovom mostu ne može prići niotkuda.  Čemu re-valorizacija ako most ne služi svojoj svrsi, da povezuje a ne da zaboravljen i okovan gvožđem u centru turističke Budve, podsjeća na neki logor. Na samom kamenom mostu nema oznake da predstavlja registrovano kulturno dobro. Da uopšte postoji ukazuje jedna tabla, putokaz na prilazu Budvi ka kulturnim spomenicima i znamenitostima grada.

Ne može se ni lokalna uprava u Budvi pohvaliti brigom za stanje kulturne baštine na svojoj teritoriji. Budva je jedan od rijetkih gradova koji u organizaciji lokalne uprave nema poseban sektor posvećen kulturi. Nerijetko ranije gradske vlasti znale su da se koriste šupljom poštapalicom kako je Budva prijestonica ne samo turizma nego i klulture. Valjda su mislili kako festival Grad teatar, ulični karnevali ili muzički koncerti na koje su utrošeni nebrojeni milioni eura iz gradske kase, predstavljaju vrhunske kulturne domete. Dok im je vrijedno srednjevjekovno graditeljsko nasljeđe naočigled propadalo, prepušteno devastaciji i zloupotrebama od strane moćnih i zaštićenih investitora.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

PORODILJSKO ODSUSTVO: Ćuti, radi i ne rađaj

Objavljeno prije

na

Objavio:

Greška je sistemska i odavno je uočena. Naime, Zakon o radu zabranjuje raskid ugovora o radu sa zaposlenom koja ostane u drugom stanju ili planira trudnoću, ali ne štiti one koje su ugovor zaključile na određeno vrijeme, što poslodavci u velikom broju slučajeva koriste da ga ne produže

 

,,Svaka tri mjeseca produžavali su mi ugovor na određeno vrijeme. Nakon godinu i po takvog rada, kada sam poslodavca obavijestila da sam trudna odmah mi je rečeno da nema više posla za mene u toj firmi”, priča za Monitor Podgoričanka kojoj dijete sada ima dvije godine i koja mjesecima ne može da nađe posao jer jedno od glavnih pitanja na tzv. intervjuima za zaposlenje je da li planira da ima još djece.

,,Šta da odgovorim na takvo pitanje? Uvijek me bude stid i njih i sebe. Prinude te da biraš između majčinstva i zaposlenja. Ne bi se odrekla materinstva, pa da mi nude platu od 3.000, a ne bijednih 300 eura. I da te mršnu kad im se prohtije”, priča.

Poslodavac je otpustio 53 odsto ispitanica zbog trudnoće, pokazalo je istraživanje Centra za ženska prava koje je obuhvatilo 143 ispitanice koje su bile trudne barem jednom od 2008. Ovo istraživanje, koje je prezentovano prije nekoliko mjeseci, pokazalo je i da svaka treća žena koja je u prethodnih deset godina bila trudna nije bila plaćena tokom porodiljskog odustva, odnosno nije primala državne beneficije.

Greška je sistemska i odavno je uočena. Naime, Zakon o radu zabranjuje raskid ugovora o radu sa zaposlenom koja ostane u drugom stanju ili planira trudnoću, ali ne štiti one koje su ugovor zaključile na određeno vrijeme, što poslodavci u velikom broju slučajeva koriste da ga ne produže.

,,Jedna od najčešćih pritužbi naših koleginica, koja je u potpunosti opravdana, odnosi na činjenicu da Zakonom o radu nije propisana apsolutna zabrana davanja otkaza zaposlenoj ženi dok je trudna, ukoliko je zaposlena na određeno vrijeme’’, kaže za Monitor  Ivana Mihajlović, savjetnica za pravna pitanja u Uniji slobodnih sindikata CG.

Objašnjava da ,,samo žena kojoj u toku trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme otpočne porodiljsko bolovanje, ima privremenu zaštitu od otkaza do povratka sa porodiljskog bolovanja, dok zaposlena žena koja otpočne trudiničko bolovanje u toku trajanja ugovora o radu ne uživa ovakav tretman. Ovaj i ovakav izuzetak govori kako o odnosu zakonodavca prema materinstvu i natalitetu, tako i o činjenici da ugovor o radu na određeno vrijeme predstavlja klasičan primjer prekarnog ugovora koji u potpunosti zaposlene stavlja u podređen i nesiuran položaj’’.

Statistika govori da je od 100 zaključenih ugovora o radu preko 90 onih koji su zaključeni na određeni vremenski period.

Mihajlović kaže da sindikat insistira na ,,propisivanju zakonske obaveze da poslodavci ne smiju raskinuti radni odnos sa ženama koje su angažovane na određeno vrijeme, a nalaze se na trudničkom bolovanju, s tim da država preuzme obavezu da poslodavcu preko centra za socijalni rad refundira naknadu zarade za vrijeme tog odsustva’’.

Velika su očekivanja od novog zakona o radu, koji bi ovo pitanje trebao da reguliše. Advokatica Maja Živković koja se udruženju Roditelji bavi ovom tematikom za Monitor kaže da su trudnice potpuno nezaštićene:  ,,Svi željno isčekujemo novi Zakon o radu kojim je predviđeno da trudnice ubuduće budu zaštićene na isti način kao i porodilje, ali se čekanje odužilo i više od dvije godine. Dešava se da zaposlene trudnice odu na trudničko bolovanje i shvate da im nije produžen ugovor o radu tek onda kada odu da produže trudničko’’.

Koordinatorka radne grupe za izradu nacrta zakona doc. dr Vesna Simović-Zvicer najavila je da će novim zakonom biti predviđeno da će ženi kojoj ugovor o radu ističe za vrijeme odsustva sa rada zbog održavanja trudnoće, radni odnos produžiti dok koristi to pravo, a nakon toga i dok traje poroditeljko i roditeljsko odsustvo. Produženje ugovora o radu predviđeno je i za oca djeteta koji koristi roditeljsko odsustvo.

,,Do sada smo u radu uglavnom imali pritužbe žena koje su zaposlene u privatnom sektoru, na određeno vrijeme i koje su tražile zaštitu od diskriminacije. Njihovi zahtjevi odnosili su se na problem neuplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje, kao i na izostanak produžavanja ugovora o radu zaključenog na određeno vrijeme, zbog trudnoće’’, kazali su za Monitor iz Institucije zaštitnika ljudskih prava I sloboda.

Iz kancelarije Obudsmana ukazuju na nekoliko slučajeva u kojima su reagovali. U jednom je radnica nakon isteka ugovora na određeno dobila otkaz u sedmom mjesecu trudnoće, nakon pet godina rada, u drugom slučaju je radnici, nakon sedam godina rada na istom mjestu, rečeno da nema pravo na trudničko i porodiljsko odsustvo.

I za naš list iz kancelarije Ombudsmana su ponovili da je prvenstveno neophodno  pojačati ulogu inspekcijskih službi. A druge strane iz Inspekcije rada su više puta priznali da  su nemoćni, ili njihovim rječnikom kazano ,,nemaju mehanizme’’ da zaštite trudnice, pa im preporučuju da se obrate nadležnom sudu.

Iz udruženja Roditelji problematizuju i pitanje iznosa nadoknade, odnosno plate u toku trudničkog ali i porodiljskog. ,,Dio poslodavaca isplaćuje samo dio zarade preko žiro računa, a ostatak na ruke, pa u toku odsustava samo taj prijavljeni iznos daje trudnici/porodilji jer mu se on samo i refundira od države. Često zbog toga žene povezuju pravo na refundaciju sa sobom, ne shvatajući da je to pravo poslodavca i da bez obzira na refundaciju one treba da dobijaju zaradu kao i prije odlaska na odsustvo’’, kaže Živković.

Ona ističe i da je ,,problem siva ekonomija i uslovljavanja žena refundacijom, a za to je potrebna mnogo veća promjena sistema, koju ni ne znamo koliko je realno očekivati. Siva ekonomija i u ovoj oblasti pokazuje koliko šteti građaninu, u ovom slučaju majkama’’.

Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja u Crnoj Gori je u januaru prošle godine bilo 2.106 porodilja koje su u radnom odnosu, a u decembru 1.462. Nezaposlenih porodilja, registrovanih u Zavod za zapošljavanje, bilo je ukupno u januaru 3.782, a u decembru 3.275.

Iz kancelarije Ombudsmana ističu: ,,Zabrinjavajuće je da u ovim spornim situacijama žene uglavnom nisu imale neki problem u vidu propusta u radu, nediscipline ili drugih vrsta nepoštovanja radnih obaveza, ali im jednostavno dalje nije bio zaključivan ugovor na određeno, što je nedopustivo’’. Za ,,grijeh’’ im je uzeto što su trudne.

Sve ovo se dešava u zemlji koju već deceniju mori bijela kuga i iz koje mladi bježe ne osvrćući se.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BALKAN NAKON TURNEJE DRŽAVNOG SEKRETARA POMPEA: Neki novi vjetrovi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon duže pauze SAD su se vratile na Balkan.  To je važna vijest. Uz ljubaznosti, zvaničnici u Podgorici su morali da tokom posjete Pompea, i ranije Palmera, čuju neprijatne kritike na svoj račun. Američke diplomate su tražile fokusiranu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te slobodu medij.zPompeo je izričito pomenuo ranjavanje  novinarke Vijesti Olivere Lakić i upozorio  da počinioci moraju biti otkriveni i kažnjeni

 

Crna Gora je bila prva stanica na Balkanu tokom prošlonedjeljne posjete državnog sekretara Majka Pompea ovom dijelu svijeta. Pompeo je drugi visoki američki dužnosnik koji je posjetio ovu zemlju u relativno kratkom periuodu. U avgustu 2017. godine, samo dva mjeseca nakon što je Crna Gora primljena u Severnoatlantsku alijansu, ovdje je boravio potpredsjednik SAD Majk Pens.

Američki zvaničnici su u Podgorici, iz usta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, čuli ono što godi njihovim ušima. “SAD mogu računati na apsolutno partnerstvo Crne Gore, kako bi svi zajedno uradili ono što je najbolje za region Zapadnog Balkana”, saopštio je crnogorski predsjednik.

Državni sekretar je pohvalio Crnu Goru ističući kako naša država ne samo da podržava regionalnu stabilnost kao članica NATO-a, već dijeli američke prioritete i u čitavom spektru vanjsko-političkih pitanja.

To se, prije svega, odnosi na otvorena regionalna pitanja: funkcionalnost Bosne i Hercegovine, uspostavljanje dijaloga Beograda i Prištine, te na uključivanje država Zapadnog Balkana u, kako sada u Vašingtonu vole kazati, zapadne institucije.

Kao rezultat te nove dinamike realno je očekivati da će EU uskoro odlučiti da otpočne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što bi konačno bio  znak da politika proširenja nije zamrla. “Te dvije zemlje su učinile ono što smo od njih tražili”, tvrdi se u zajedničkom pismu evropskih zvaničnika – odlazećeg i budućeg predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera i Ursule fon der Lajen, predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska i predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sasolija. Napominje se da je EU pred strateškim izborom, jer će otvaranje pregovora biti “test sposobnosti Unije da održi svoja obećanja i gleda u budućnost”.

Budućnost su i nove regionalne inicijative, kao ona o uspostavi mini-Šengena, o čemu su u Novom Sadu u srijedu razgovarali Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev.

Nakon ovonedjeljnih  izbora na Kosovu, na kojima je pobijedila opozicija, sigurno je da će biti ukinute takse od 100 odsto na uvoz roba iz Srbije, čime će se otkloniti uslov Beograda za početak pregovora. Ranije je srpski predsjednik Aleksandar Vučić boravio u Vašingtonu na poziv Pompea, đe mu je sugerisano da prekine sa strategijom pritiska na neke zemlje da povuku odluku o priznavanju Kosova.

Da više ništa ne prepušta slučaju pokazuje odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da, nakon što je za specijalnog predstavnika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan imenovan vješt i posvećen diplomata Metju Palmer,pojača tim i da specijalni izaslanik Bijele kuće za dijalog između Srbije i Kosova bude ambasador SAD u Njemačkoj Ričard Grenel. On je već u srijedu boravio u Prištini gdje je razgovarao sa kosovskim političarima, pa će poslije godinu dana dijalog ponovo otpočeti. Dan kasnije Grenel je  bio u Beogradu.

Projekcija je u Vašingtonu da bi čitav posao oko priznavanja Kosova mogao biti završen na proljeće naredne godine, jer je Trampu u kampanji važan neki vanjskopolitički uspjeh.

Mnogo više napora trebaće uložiti u Bosni i Hercegovini, koja je, uz Kosovo, ključni razlog za politički ofanzivni povratak SAD na Balkan. Upravo je u toj zemlji, kako navode američki analitičari, najozbiljnije rusko prisustvo (ekonomsko, političko, medijsko, obavještajno i paravojno). Politikom Milorada Dodika, kojeg podržava Moskva, BiH je kao “nefunkcionalna ili propala država” na putu da dugo ostane van EU i NATO. Odbor za oružane snage Senata SAD nedavno je preporučio Trampovoj administraciji da  udvostruči napore u BiH upravo zbog ruskog uticaja. “Banja Luka je  postala mjesto najvećeg ruskog upliva Rusije. Vjerovatno više i od Beograda”, smatraju senatori.

U Vašingtonu naglašavaju da ne treba zanemariti i uticaj Kine, koja investira u zemlje regiona, među kojima i u Crnu Goru. Imajući u vidu sve zaoštrenije odnose SAD i Kine, uključujući i trgovinski rat između njih,  Vašington, kao i EU, ne gledaju blagonaklono na ulaganja Pekinga.

Zvaničnici u Podgorici su morali da tokom posjete Pompea, i ranije Palmera, čuju još neprijatnije kritike na svoj račun. Američke diplomate su tražile „fokusiranu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, te slobodu medija“.

„ Ranije ove godine upoznao sam Oliveru Lakić, novinarku koja je ranjena u nogu zbog izvještavanja o švercu cigareta. Takvi napadi na novinare su napadi na demokratiju i zajedničke principe NATO saveza. Počinioci napada moraće odgovarati“, rekao je Pompeo.

Slične poruke je saopštio i Palmer ukazujući da  SAD željele da vide depolitizaciju Savjeta  RTCG.  “ To je važno za Crnu Goru kako bi ispunila evropske standarde i kvalifikovala se za članstvo u EU i postala dio nje”, rekao je on.

Iako tome nije dat posebni značaj, nakon posjete Pompea je ostao gorak ukus zbog pokušaja Vlade u Podgorici da državnom sekretaru stave u usta rečenicu da je “Crna Gora lider u regionalnim naporima u borbi protiv korupcije, jačanju pravne države i garantovanju slobode medija”.

“Kad je riječ o domaćim pitanjima, očekujemo od vas, i vaše Vlade, preciznije, da predvodite regionalne napore u iskorjenjivanju korupcije, jačanju vladavine prava i garantovanju slobode medija. Znam da su naše diplomate ovdje veoma fokusirane na taj zadatak i pomoći će vam da to uradite kako treba”, rekao je tačno Pompeo.

Crnogorskim zvaničnicima će još teže biti to što se, po zahtjevu Vašingtona, ubrzo moraju zahvaliti na uslugama nekim svojim saradnicima koji su, barem u jednom periodu, bili bliski Moskvi.

Izbori na Kosovu, kao i ranije u Sjevernoj Makedoniji, pokazuju da isluženi kadrovi trebaju otići u mirovinu i da na Balkanu treba razviti neke nove zastave.

 

Pompeo obavio posao vrijedan 36 miliona eura

 

Tokom posjete Pompea Podgorici objavljeno je da je sklopljen ugovor o kupnji oružja. Crna Gora će od SAD-a do kraja naredne godine kupiti 67 najsavremenijih lakih oklopnih vozila. To je najveća prodaja vojne opreme u istoriji dvije zemlje, vrijedna 36 miliona dolara, i biće finansirana iz kredita. Crna Gora će tako, nakon Amerike i Slovenije, postati treća država čiji će vojnici moći da koriste ova vozila.  U Vašingtonu ističu da Crna Gora “ima uvjerljiv plan da do 2024. godine dosegne opredjeljenje NATO-a iz Velsa o dva odsto izdvajanja iz godišnjeg budžeta za troškove odbrane”.

 Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA:GRAĐEVINSKI LOBI JAČI OD PARTIJA NA VLASTI: Ispit vladajuće koalicije na Bečićima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad se učinilo da će na tekućoj 27. sjednici SO Budva  vladajuća koalicija donijeti ključne odluke i ukinuti planove za Budvu, Bečiće i Petrovac,  iznenada je povučena  Odluka o stavljanju van snage Odluke o donošenju DUP-a Budva-centar. Bio je to zapravo kompromis unutar koalicije da se obaranje plana Dup-a Budva-centar ostavi po strani, kako bi se rešavao problem Bečića i Petrovca

 

Tokom trogodišnje vladavine grupe stranaka u Budvi koje su u oktobru 2016. osvojile većinu u lokalnom parlamentu, gotovo ništa nije urađeno na sprečavanju dalje degradacije vrijednog prostora  poznate turističke opštine. U godinama koje su prethodile promjeni vlasti Budva i njena prepoznatljiva rivijera do te mjere su urbanistički uništene pogrešnom planskom politikom Demokratske partije socijalista, da se sa pravom postavlja pitanje, da li je ostalo nešto vrijedno što treba sačuvati.Upravo te riječi i predizborni slogani , „da sačuvamo što se  sačuvati može“ i „zaustavićemo dalju izgradnju solitera i stanova za tržište“, ili „poništićemo loše planove krojene po mjeri građevinskog lobija“ bile su poziv za mnoge birače u Budvi, da glasaju opozicione partije u nadi da će data obećanja ubrzo sprovesti u djelo. Međutim, sa izuzetkom jednogodišnjeg moratorijuma na gradnju stanova u centru Budve i opšteg moratorijuma na gradnju u centru Petrovca, ni jedan urbanistički plan od onih koji su prostoru najpoznatije turističke rivijere namijenili eksperti Arhitektonskog fakulteta iz Beograda, pod rukovodstvom kontroverznog planera, profesora Miodraga Ralevića, do danas  nije ukinut.  I dalje su na snazi njegove katastrofalne urbanističke orgije nad prirodnim ljepotama Budve, Bečića i Petrovca, njegovi neprimjereni urbanistički parametri prepisani iz planova Vankuvera, Long Biča i drugih svjetskih megalopolisa.

Nakon kraćeg zastoja  gradnja ponovo dominira Budvom, soliteri se i dalje zidaju duž Slovenske plaže i u užem gradskom jezgru, Bečići su utonuli u beton a jedno od najljepših mjesta za porodični odmor turista sa svih destinacija, Petrovac, izgubio je svoj nekadašnji izgled i značaj. Pokušaji nove vlasti da gradnju zaustavi bili su bezuspješni. Stranačka nadgornjavanja dvije vodeće političke grupacije u budvanskoj koaliciji, Demokratskog fronta i Demokrata, dovode do blokada dobrih predloga koji za tri godine nisu zavrijedili da se nađu na dnevnom redu skupštinskih zasijedanja. Za to vrijeme, u skladu sa interesima moćnih investitora,  produžava se važnosti detaljnih urbanističkih planova Budve, Bečića, Pržna, Petrovca, kojimaje rok primjene odavno istekao. Stanje status kvo opstaje zahvaljujući ne samo lokalnoj upravi nego i Ministarstvu održivog razvoja i turizma i ministru Pavlu Raduloviću, kako bi se u gradnju nebrojenih stanova i apartmana po budvanskoj rivijeri plasirao kapital nepoznatog porijekla, firmi nepoznate vlasničke strukture.

Taman kad se učinilo da će na tekućoj 27. sjednici SO Budva  vladajuća koalicija donijeti ključne odluke i ukinuti planove za Budvu, Bečiće i Petrovac, kako je i navedeno predlogom dnevnog reda zasijedanja, iznenada je povučena  Odluka o stavljanju van snage Odluke o donošenju DUP-a Budva-centar. Bio je to zapravo kompromis unutar koalicije da se obaranje plana Dup-a Budva-centar ostavi po strani, kako bi se rešavao problem Bečića i Petrovca.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 18. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo