Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hrabrost u vremenima zla

Objavljeno prije

na

U velikoj sali sarajevskog Bosanskog kulturnog centra prošlog utorka održan je, kako reče Svetlana Broz, direktorica NVO Gariwo, najveći otvoreni čas etike. Pred velikim brojem poznatih ličnosti iz BiH i regiona i oko šest stotina maturanata iz više bosanskohercegovačkih gradova smjenjivala su se potresna svjedočenja (satkana u dokumentarnom filmu i usmenoj riječi) o petorici ljudi koji su u teškim vremenima, dovodeći u opasnost sopstvene živote – ličnim primjerima iskazali ili afirmisali građansku hrabrost. Njima je dodijeljena prestižna nagrada Duško Kondor, koju je ustanovila nevladina organizacija Gariwo sa namjerom da podstiče građansku hrabrost i utiče na svijest pojedinaca o činjenju dobrih djela. Duško Kondor, simbol građanske hrabrosti, ubijen je 22. februara 2007. godine, u političkom atentatu iza zatvorenih blindiranih vrata svog stana u Bijeljini. U Bijeljini je radio kao srednjoškolski profesor demokratije i ljudskih prava, direktor Škole i seminara građanske hrabrosti NVO Gariwo, kroz koje je prošlo preko 300 mladih. Bio je, po riječima Asmira Vodenčarevića, njegovog bivšeg učenika, „šezdesetogodišnjak sa snagom Tajsona, duhom Gandija, voljom Martina Lutera Kinga”.

SIMBOL POŠTENJA I INTEGRITETA: Ovogodišnju nagradu za građansku hrabrost dobili su Zoran Mandlbaum i posthumno Josip Reihl Kir, dr Zlatko Hrvić i dr Sekul Stanić. Nagrada za afirmaciju građanske hrabrosti dodijeljena je glavnom i odgovornom uredniku Monitora Esadu Kočanu.

Ističući da ta nagrada simbolizuje poštenje, dobrotu, integritet i hrabrost građana, visoki predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Incko podsjetio je na poruku istaknutog američkog aktiviste za građanska prava Martina Lutera Kinga: ,,Mi moramo izgraditi nasipe hrabrosti da zaustavimo poplavu straha”.

Prisutnima su se obratili i predsjednik Komisije za imenovanje nagrađenih Uve Kicinger, ambasador Kraljevine Norveške u BiH Jan Bratu, univerzitetski profesor iz Skoplja Ferid Muhić i dogradonačelnik Sarajeva Miroslav Živanović.

Ukazujući na značaj građanskog aktivizma i jačanja odgovornosti u svim segmentima političkog i društvenog života, oni su ocijenili da ova manifestacija istovremeno pokazuje da građansko i dalje živi u cijeloj Bosni i Hercegovini.

,,Svečana dodjela nagrade je svjedočenje o važnosti borbe za istinu, pravdu i istinske ljudske vrijednosti”, rekla je Svetlana Broz, obrazlažući razloge za dodjelu nagrade.

UPORNI PROTIVNIK RATA: Josip Reihl Kir bio je načelnik Policijske uprave Osijek. Ubijen je 1. jula 1991. godine u političkom atentatu u Tenji, kod Osijeka. Svakodnevno je, rizikujući sopstveni život, uporno javno govorio protiv ratne opcije u Hrvatskoj. Štitio je prava svakog građanina bez obzira na njegovu etno-nacionalnu ili drugu pripadnost. Ubjeđivao je građane da ne pristaju na razna zastrašivanja. Na pres konferencijama javno je prozivao novinare koji su istinu izokretali u laži. Time je još 1991. među prvima razotkrivao političku instrumentalizaciju velikog dijela medija u cilju zastrašivanja i manipulisanja građanima.

Na sjednici Skupštine Osijeka u junu 1991. javno je iza govornice poručio: „Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti”.

,,Sedamnaest godina potrošila sam pokušavajući da pred lice pravde izvedem nalogodavce njegovog ubistva. Nisam uspjela. Mislim da su to bili ljudi iz vrhova vlasti”, kaže njegova supruga Jadranka Reihl Kir, koja je primila nagradu.

UVIJEK SPREMAN DA POMOGNE: Dr Zlatko Hrvić bio je osnivač i šef mostarskog Centra za mentalno zdravlje, prvog takvog centra u BiH. Umro je 2006. godine.

Tokom 1992. godine, rizikujući život, kao direktor Psihijatrijske bolnice u Domanovićima ostao je u bolnici da bi zaštitio i spasio 158 najtežih psihijatrijskih bolesnika. Bili su prepušteni na milost i nemilost raznih paravojnih i vojnih formacija.

U dokumentarnom filmu o Zlatku Hrviću jedan od njegovih kolega ljekara svjedoči: “Pacijenti su nas tih dana pitali kada će ovi ludaci prestati da pucaju na nas?”

U aprilu 1992. godine, kada su bivša JNA i paravojne jedinice potpuno onemogućile dolazak dežurnih ekipa u bolnicu u Domanoviće, koja je uz to ostala bez struje, vode i hrane, doktor Hrvić je, sa dvojicom medicinskih tehničara, nadljudskim naporima uspijevao da obezbijedi minimalne količine vode i hrane da bi pacijenti preživjeli. Na kraju je svih 158 bolesnika bezbjedno evakuisao u Mostar, čime ih je spasio sigurne smrti. U ime svog supruga nagradu je primila doktorica Senada Hrvić.

HEROJ IZ FOČE: Dr Sekul Stanić, ljekar Opšte bolnice u Foči, ubijen je krajem 1992. godine u Miljevini. U aprilu te godine, kao direktor pomenute bolnice nesebično je pomogao na različite načine svojim kolegama i desetinama pacijenata da se spasu, jer su progonjeni na etničkoj osnovi.Spasio je i veći broj trudnica – porodilja od zlostavljanja, silovanja i sigurne smrti.

,,Do posljednjeg dana svog života ostao je dosljedan svojim moralnim principima, koje je platio životom”, navodi se u obrazloženju nagrade.

Njegova supruga Nada, koja je u ime supruga primila nagradu, kaže: ,,Suprug mi je javio da se sprema da napusti Foču i da lokalna vlast to jedva čeka. Međutim, iscenirali su aferu, uhapsili ga i zatvorili. Zvanično je saopšteno da je u zatvoru izvršio samoubistvo, ali u to ne vjerujem ni ja, niti bilo ko od onih koji su ga poznavali”.

MOSTARSKA RAJA: Zoran Mandlbaum bio je za vrijeme rata predsjednik Jevrejske opštine u Mostaru. Kao predsjednik Jevrejske opštine izdao je preko 200 potvrda sa kojima su građani, životno ugroženi zbog etničke pripadnosti, preko Hrvatske mogli otići u druge zemlje, spašavajući se od progona, mučenja i vrlo često sigurne smrti. U vrijeme najveće gladi i nestašice lijekova, dovozio je konvoje humanitarne pomoći u tzv. istočni Mostar, zbog čega je pokušan i atentat na njega, u zapadnom Mostaru, gdje je živio.

Govoreći o njegovim podvizima, jedna Mostarka u dokumentarnom filmu kaže: ,,Kada bi mi neko rekao da nacrtam Boga, ja bih nacrtala Zoranov lik!”

Zoran nam je, sjećajući se tih dana, ispričao i ovo:

,,U podijeljenom Mostaru uspio sam da sa jedne na drugu obalu Neretve krišom prevedem dvadesetak djevojaka koje su se našle sa svojim predratnim ljubavima i vjenčale. Tako sam pomogao sklapanje brojnih mješovitih brakova. Preko mog telefona brojni Mostarci uspostavljali su vezu sa rodbinom na raznim stranama svijeta. Jednog dana stigao mi je telefonski račun od 16.500 njemačkih maraka. Pošao sam u poštu da vidim šta da radim. Direktor, bio je Hrvat, rekao mi je: ‘Zorane, ne brini, sve ćemo prebaciti na račun HVO-a! Tako je i bilo”.

Na spisku kandidata za ovogodišnju nagradu Duško Kondor našlo se još četrdesetak onih koji su u ludom vremenu imali hrabrosti da se i po cijenu života suprotstave zlu.

Priznanje uredniku i Monitoru

Lijepo je bilo biti novinar Monitora na dan uručivanja nagrade Duško Kondor. Prvo, zbog toga što su njegov glavni i odgovorni urednik Esad Kočan i redakcija našeg lista dobili visoko priznanje za afirmisanje građanske hrabrosti, ali i zato što se tog dana, u svim kontaktima u Sarajevu, govorilo o velikom antiratnom doprinosu Monitora, njegovom odvažnom odupiranju sili i istrajnom svjedočenju o zlom vremenu i zločinima počinjenim u ime Crne Gore.

,,U vrijeme ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, kao novinar i glavni i odgovorni urednik Monitora, Esad Kočan je u svojim tekstovima i kolumnama kontinuirano i dosljedno iznosio svoje stavove protiv ratova i gorljivo promovisao antiratnu opciju, kao jedinu moguću i normalnu. Svjestan razorne moći tadašnje političke ideologije diktirane iz Beograda i Podgorice postao je suosnivač Monitora, u cilju objektivnog, nepristrasnog i nezavisnog izvještavanja građana Crne Gore”, navodi se u obrazloženju za dodjelu nagrade Esadu Kočanu. Dalje se kaže da je Kočan posljednje dvadeset tri godine svog rada posvetio ,,aktivnoj afirmaciji građanske hrabrosti kroz sopstveni primjer novinara koji ne odustaje od iznošenja istine u najopasnijim vremenima, u kojima nosioci politike zla, ratova, razaranja i ubijanja ne prezaju ni od bacanja bombi na redakciju crnogorskog nezavisnog nedjeljnika Monitor, zastrašivanja i premlaćivanja novinara, pravljenja spiskova građana koji na kioscima kupuju Monitor”.

,,Ovo je veliko priznanje i meni i redakciji Monitora za doprinos u suočavanju sa zlom i zločinom počinjenom u ime Crne Gore. Ni ja ni redakcija nijesmo imali ni pravo niti smo htjeli da ćutimo o tome. Siguran sam da ćemo i dalje svjedočiti, suočavati se sa zločinima i uznemiravati savjest onih koji su ih počinili. Takođe sam siguran da se nikad nećemo povinovati ni pred čijom silom ili je trpjeti niti ćutati pred bilo kojom nepravdom “, rekao je Kočan zahvaljujući se na nagradi.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo