Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Hrabrost u vremenima zla

Objavljeno prije

na

U velikoj sali sarajevskog Bosanskog kulturnog centra prošlog utorka održan je, kako reče Svetlana Broz, direktorica NVO Gariwo, najveći otvoreni čas etike. Pred velikim brojem poznatih ličnosti iz BiH i regiona i oko šest stotina maturanata iz više bosanskohercegovačkih gradova smjenjivala su se potresna svjedočenja (satkana u dokumentarnom filmu i usmenoj riječi) o petorici ljudi koji su u teškim vremenima, dovodeći u opasnost sopstvene živote – ličnim primjerima iskazali ili afirmisali građansku hrabrost. Njima je dodijeljena prestižna nagrada Duško Kondor, koju je ustanovila nevladina organizacija Gariwo sa namjerom da podstiče građansku hrabrost i utiče na svijest pojedinaca o činjenju dobrih djela. Duško Kondor, simbol građanske hrabrosti, ubijen je 22. februara 2007. godine, u političkom atentatu iza zatvorenih blindiranih vrata svog stana u Bijeljini. U Bijeljini je radio kao srednjoškolski profesor demokratije i ljudskih prava, direktor Škole i seminara građanske hrabrosti NVO Gariwo, kroz koje je prošlo preko 300 mladih. Bio je, po riječima Asmira Vodenčarevića, njegovog bivšeg učenika, „šezdesetogodišnjak sa snagom Tajsona, duhom Gandija, voljom Martina Lutera Kinga”.

SIMBOL POŠTENJA I INTEGRITETA: Ovogodišnju nagradu za građansku hrabrost dobili su Zoran Mandlbaum i posthumno Josip Reihl Kir, dr Zlatko Hrvić i dr Sekul Stanić. Nagrada za afirmaciju građanske hrabrosti dodijeljena je glavnom i odgovornom uredniku Monitora Esadu Kočanu.

Ističući da ta nagrada simbolizuje poštenje, dobrotu, integritet i hrabrost građana, visoki predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Incko podsjetio je na poruku istaknutog američkog aktiviste za građanska prava Martina Lutera Kinga: ,,Mi moramo izgraditi nasipe hrabrosti da zaustavimo poplavu straha”.

Prisutnima su se obratili i predsjednik Komisije za imenovanje nagrađenih Uve Kicinger, ambasador Kraljevine Norveške u BiH Jan Bratu, univerzitetski profesor iz Skoplja Ferid Muhić i dogradonačelnik Sarajeva Miroslav Živanović.

Ukazujući na značaj građanskog aktivizma i jačanja odgovornosti u svim segmentima političkog i društvenog života, oni su ocijenili da ova manifestacija istovremeno pokazuje da građansko i dalje živi u cijeloj Bosni i Hercegovini.

,,Svečana dodjela nagrade je svjedočenje o važnosti borbe za istinu, pravdu i istinske ljudske vrijednosti”, rekla je Svetlana Broz, obrazlažući razloge za dodjelu nagrade.

UPORNI PROTIVNIK RATA: Josip Reihl Kir bio je načelnik Policijske uprave Osijek. Ubijen je 1. jula 1991. godine u političkom atentatu u Tenji, kod Osijeka. Svakodnevno je, rizikujući sopstveni život, uporno javno govorio protiv ratne opcije u Hrvatskoj. Štitio je prava svakog građanina bez obzira na njegovu etno-nacionalnu ili drugu pripadnost. Ubjeđivao je građane da ne pristaju na razna zastrašivanja. Na pres konferencijama javno je prozivao novinare koji su istinu izokretali u laži. Time je još 1991. među prvima razotkrivao političku instrumentalizaciju velikog dijela medija u cilju zastrašivanja i manipulisanja građanima.

Na sjednici Skupštine Osijeka u junu 1991. javno je iza govornice poručio: „Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti”.

,,Sedamnaest godina potrošila sam pokušavajući da pred lice pravde izvedem nalogodavce njegovog ubistva. Nisam uspjela. Mislim da su to bili ljudi iz vrhova vlasti”, kaže njegova supruga Jadranka Reihl Kir, koja je primila nagradu.

UVIJEK SPREMAN DA POMOGNE: Dr Zlatko Hrvić bio je osnivač i šef mostarskog Centra za mentalno zdravlje, prvog takvog centra u BiH. Umro je 2006. godine.

Tokom 1992. godine, rizikujući život, kao direktor Psihijatrijske bolnice u Domanovićima ostao je u bolnici da bi zaštitio i spasio 158 najtežih psihijatrijskih bolesnika. Bili su prepušteni na milost i nemilost raznih paravojnih i vojnih formacija.

U dokumentarnom filmu o Zlatku Hrviću jedan od njegovih kolega ljekara svjedoči: “Pacijenti su nas tih dana pitali kada će ovi ludaci prestati da pucaju na nas?”

U aprilu 1992. godine, kada su bivša JNA i paravojne jedinice potpuno onemogućile dolazak dežurnih ekipa u bolnicu u Domanoviće, koja je uz to ostala bez struje, vode i hrane, doktor Hrvić je, sa dvojicom medicinskih tehničara, nadljudskim naporima uspijevao da obezbijedi minimalne količine vode i hrane da bi pacijenti preživjeli. Na kraju je svih 158 bolesnika bezbjedno evakuisao u Mostar, čime ih je spasio sigurne smrti. U ime svog supruga nagradu je primila doktorica Senada Hrvić.

HEROJ IZ FOČE: Dr Sekul Stanić, ljekar Opšte bolnice u Foči, ubijen je krajem 1992. godine u Miljevini. U aprilu te godine, kao direktor pomenute bolnice nesebično je pomogao na različite načine svojim kolegama i desetinama pacijenata da se spasu, jer su progonjeni na etničkoj osnovi.Spasio je i veći broj trudnica – porodilja od zlostavljanja, silovanja i sigurne smrti.

,,Do posljednjeg dana svog života ostao je dosljedan svojim moralnim principima, koje je platio životom”, navodi se u obrazloženju nagrade.

Njegova supruga Nada, koja je u ime supruga primila nagradu, kaže: ,,Suprug mi je javio da se sprema da napusti Foču i da lokalna vlast to jedva čeka. Međutim, iscenirali su aferu, uhapsili ga i zatvorili. Zvanično je saopšteno da je u zatvoru izvršio samoubistvo, ali u to ne vjerujem ni ja, niti bilo ko od onih koji su ga poznavali”.

MOSTARSKA RAJA: Zoran Mandlbaum bio je za vrijeme rata predsjednik Jevrejske opštine u Mostaru. Kao predsjednik Jevrejske opštine izdao je preko 200 potvrda sa kojima su građani, životno ugroženi zbog etničke pripadnosti, preko Hrvatske mogli otići u druge zemlje, spašavajući se od progona, mučenja i vrlo često sigurne smrti. U vrijeme najveće gladi i nestašice lijekova, dovozio je konvoje humanitarne pomoći u tzv. istočni Mostar, zbog čega je pokušan i atentat na njega, u zapadnom Mostaru, gdje je živio.

Govoreći o njegovim podvizima, jedna Mostarka u dokumentarnom filmu kaže: ,,Kada bi mi neko rekao da nacrtam Boga, ja bih nacrtala Zoranov lik!”

Zoran nam je, sjećajući se tih dana, ispričao i ovo:

,,U podijeljenom Mostaru uspio sam da sa jedne na drugu obalu Neretve krišom prevedem dvadesetak djevojaka koje su se našle sa svojim predratnim ljubavima i vjenčale. Tako sam pomogao sklapanje brojnih mješovitih brakova. Preko mog telefona brojni Mostarci uspostavljali su vezu sa rodbinom na raznim stranama svijeta. Jednog dana stigao mi je telefonski račun od 16.500 njemačkih maraka. Pošao sam u poštu da vidim šta da radim. Direktor, bio je Hrvat, rekao mi je: ‘Zorane, ne brini, sve ćemo prebaciti na račun HVO-a! Tako je i bilo”.

Na spisku kandidata za ovogodišnju nagradu Duško Kondor našlo se još četrdesetak onih koji su u ludom vremenu imali hrabrosti da se i po cijenu života suprotstave zlu.

Priznanje uredniku i Monitoru

Lijepo je bilo biti novinar Monitora na dan uručivanja nagrade Duško Kondor. Prvo, zbog toga što su njegov glavni i odgovorni urednik Esad Kočan i redakcija našeg lista dobili visoko priznanje za afirmisanje građanske hrabrosti, ali i zato što se tog dana, u svim kontaktima u Sarajevu, govorilo o velikom antiratnom doprinosu Monitora, njegovom odvažnom odupiranju sili i istrajnom svjedočenju o zlom vremenu i zločinima počinjenim u ime Crne Gore.

,,U vrijeme ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, kao novinar i glavni i odgovorni urednik Monitora, Esad Kočan je u svojim tekstovima i kolumnama kontinuirano i dosljedno iznosio svoje stavove protiv ratova i gorljivo promovisao antiratnu opciju, kao jedinu moguću i normalnu. Svjestan razorne moći tadašnje političke ideologije diktirane iz Beograda i Podgorice postao je suosnivač Monitora, u cilju objektivnog, nepristrasnog i nezavisnog izvještavanja građana Crne Gore”, navodi se u obrazloženju za dodjelu nagrade Esadu Kočanu. Dalje se kaže da je Kočan posljednje dvadeset tri godine svog rada posvetio ,,aktivnoj afirmaciji građanske hrabrosti kroz sopstveni primjer novinara koji ne odustaje od iznošenja istine u najopasnijim vremenima, u kojima nosioci politike zla, ratova, razaranja i ubijanja ne prezaju ni od bacanja bombi na redakciju crnogorskog nezavisnog nedjeljnika Monitor, zastrašivanja i premlaćivanja novinara, pravljenja spiskova građana koji na kioscima kupuju Monitor”.

,,Ovo je veliko priznanje i meni i redakciji Monitora za doprinos u suočavanju sa zlom i zločinom počinjenom u ime Crne Gore. Ni ja ni redakcija nijesmo imali ni pravo niti smo htjeli da ćutimo o tome. Siguran sam da ćemo i dalje svjedočiti, suočavati se sa zločinima i uznemiravati savjest onih koji su ih počinili. Takođe sam siguran da se nikad nećemo povinovati ni pred čijom silom ili je trpjeti niti ćutati pred bilo kojom nepravdom “, rekao je Kočan zahvaljujući se na nagradi.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo