Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima li nade za nas

Objavljeno prije

na

Dok bajkovita uvala Valdanos čami u tišini okovana stoljetnim maslinama – njeno ime ne silazi sa novinskih stubaca. Kako se bliži rok u kojem kompanija Kjubus luks treba Vladi Crne Gore da dostavi bankarske garancije kako bi dobila uvalu u zakup – sve više pitanja oko ovog posla isplivava na površinu. Samo nekoliko dana prije isteka tog roka iz Kjubus luksa – stiglo je sjetno obraćanje crnogorskoj Vladi.

RAZOČARANI I DESTRUKTIVNI: „Ukoliko Kjubus luks bude prisiljen da odustane od Valdanosa i investira negdje drugo, razočarenje za izuzetne ljude Ulcinja biće razarajuće”, ocijenili su predstavnici britanske kompanije. Ostalo je nejasno na koga misle kada kažu „izuzetni ljudi Ulcinja”. Jesu li to oni što su se ujedinili i digli glas protiv posla za koji misle da je loš, ili, možda, oni koji se o tome nisu izjašnjavali.

U nastavku pisma su bili otvoreniji.

„Bilo kakva moralna pobjeda MANS-a biće slaba kompenzacija za učinjenu štetu”. U pismu, kojeg je potpisao finansijski direktor kompanije, Stiv Meken piše i da će njegova kompanija razmotriti svaku iskrenu zabrinutost koju neko ima da će mu planovi preduzeća naškoditi. ,,Ne postoji namjera da svjesno učinimo da bilo ko bude na gubitku. Međutim, destruktivne aktivnosti bez ijednog jasnog, saopštenog razloga su neprihvatljive. Nijesmo sigurni šta je pozadina MANS-a, kao grupe koja pravi pritisak, ali pitamo se ko može imati benefit od njihovih napada”, kazao je Meken.

U MANS-u ostaju pri svom. „Vlada može samo da poništi tender, sve ostalo predstavlja samo truli kompromis gdje bi se nekako pokušalo opravdati očigledno kršenje zakona. Naravno, postoji mogućnost i da Kjubus Luks odustane od posla, za što bi naravno bio kriv MANS i naše dosadno insistiranje na poštovanju zakona”, objašnjava u razgovoru za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

„Slučajevi poput Valdanosa samo pokazuju koliko je tanka demokratska kozmetika kojom je premijer Igor Lukšić pokušava da ‘premaže’ stare, oprobane ministre-jurišnike iz Vlade svoga prethodnika. Transparentnost je imperativ, u saradnju sa NVO se kunu ministri redom, Facebook odlična stvar za zabaviti narod, ali čim je potrebno javnosti saopštiti konkretnu, osjetljivu informaciju ili preuzeti odgovornost za nešto, sve maske padaju i nova Vlada je ponovo ona stara. Nevladine organizacije se opet percipiraju kao špijuni, kočničari EU integracija i sveopšteg društveno-ekonomskog razvoja zajednice i države”, kaže Milovac.

ZAKONI I VLADA: On objašnjava da je Vujici Lazoviću upravo MANS kriv što je Crna Gora neprivlačna investitorima, jer MANS traži da se poštuju ,,tamo neki zakoni” I tenderske procedure. ,,Žalosno je vidjeti da Vlada, čak i nakon svih ovih godina, u nevladinom sektoru ne vidi prirodnog partnera i saveznika u povećanju transparentnosti društvenih procesa, ali i otkrivanju i sprječavanju različitih oblika kršenja zakona”.

MANS je u više navrata upozoravao Vladu da izabrana kompanija nije ispunila uslove date u tenderu. A dodatno su reagovali i kada im je dat rok od 10 dana za dostavljanje bankarskih i činidbenih garancija. Vlada je uprkos svim dokazima i dokumentaciji koju je MANS objelodanio u prethodnih nekoliko sedmica ocijenila da je tenderski postupak za Valdanos sproveden transparentno i u skladu sa zakonom.

MANS je zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj u tenderskom postupku za Valdanos, podnio krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i donedavnog predsjednika Savjeta za privatizaciju Vujice Lazovića. No, Lazović ostaje dosljedan. Tvrdi da je cijeli postupak sproveden u skladu sa zakonom.

Ipak, nije Lazović jedini iz vlasti koji ovih dana priča o Valdanosu. I novi ministar urbanizma, zaštite životne sredine i turizma Predrag Sekulić je ustvrdio da je bolje imati u Valdanosu turistički kompleks nego vojnu bazu. No, problem je samo što u Valdanosu vojne baze – nema.

„Uvala Valdanos nikada nije bila vojna baza već vojno turistički kompleks što su dvije potpuno različite kategorije. Takođe pogrešno postavljena dilema vojna baza ili turistički kompleks nema za cilj bavljenje problematikom životne sredine u ovom slučaju, što je nadležnost ovog ministarstva. Naprotiv, izjavama ovih i nekih drugih čelnika Vlade pokušava se legitimna zabrinutost javnosti i ukazivanje na ogroman broj propusta u ovom slučaju predstaviti kao tjeranje investitora, što je jeftina manipulacija i bježanje od suštine. A suština je da ovaj slučaj ima veliki broj problematičkih procjena i propusta koje su zahtijevale reviziju odluke o davanju uvale Valdanos u dugoročni zakup”, objašnjava Darko Pajović, direktor NVO Green Home.

On podsjeća da je Valdanos zaštićeno prirodno dobro punih 43 godine, ali i morska uvala sa velikim brojem vrijednih arheoloških lokaliteta od kojih mnogi još uvijek nijesu istraženi. Pajović tvrdi da su intervencije u zaštićenom prirodnom dobru kakvo je Valdanos po zakonu moguće samo u mjeri u kojoj ne ugrožavaju postojeće prirodne vrijednosti.

EKSKLUZIVA ILI PROPAST: Britanci tvrde da žele na Valdanosu da izgrade ekskluzivno odmaralište sa visokokategorisanim smještajnim kapacitetima, koji će biti u potpunom skladu sa lokalnom prirodom i velikim zasadima maslina. Tvrde da bi radovi mogli da počnu već krajem godine.

Za trideset godina, koliko Vlada želi dati u zakup Valdanos, zakupac bi godišnje plaćao 660 hiljada eura fiksnog zakupa, dok bi varijabilni dio zavisio od njegovog prihoda.

No, grupa intelektualaca i ulcinjskih NVO koje pokušavaju da zaštite uvalu Valdanos od nezakonitih poslova je napravila računicu po kojoj bi više novca bilo zarađeno kada bi taj vrijedni maslinjak bio revitalizovan i kada bi se tu ponovo skupljale masline. Prema njihovoj računici – od 150 maslina se zaradi najmanje deset hiljada eura – što bi za 18 hiljada stabala zarada na godišnjem nivou bila 1.200.000. „U zavisnosti od prerade ta cifra bi mogla biti i daleko veća. Svakako bi se duplo više zaradilo od maslina nego od- rente”, tvrde aktivisti ulcinjskih NVO.

Predsjednik Skupštine Udruženja maslinara Ulcinja Basrija Derviši rekao je da su maslinjaci u izuzetno lošem stanju, te da je čak 75 odsto maslinade sa 18.000 stabala pod makijom i žbunjem. „Znamo da je svojevremeno rodnost stabla u uvali Valdanos bila oko 100 kilograma, odnosno 28 kilograma ulja. Pomnožimo li to sa cijenom od sedam eura za 18.000 stabala i za period od 30 godina, kada je maslinjak uzet, dolazimo do cifre od blizu 106 miliona eura, koliko su izgubili maslinari ali i Crna Gora”, rekao je Derviši.

Valdanos je jedna od rijetkih sačuvanih prirodnih ljepota u Crnoj Gori u koju buldožeri još nisu zašli. Sem o ekološkom, treba povesti računa i o javnom interesu. Što našoj Vladi, makar do sada nije ponajbolje išlo.

Maslinjak u lošem stanju

Maslinjaci Valdanosu su oduzeti njihovim stvarnim vlasnicima i najveći dio maslina je u vrlo lošem stanju. To potvrđuje i dr Momčilo Radulović iz Centra za suptropske kulture u Baru. On, u razgovoru za Monitor, objašnjava da za ovako zapuštene masline poslije revitalizacije treba tri do pet godina dok ponovo postanu ekonomski isplativ rod. „Prve godine po revitalizaciji nema roda, druge možda jedan kilogram po stablu, treće pet do šest, pete 20 do 25 kg što pokriva troškove, a poslije sedam, osam godina stupa u puni rod”, kaže Radulović

„Oko 80 odsto maslina već 30 godina je potpuno zapušteno i zaraslo u šikaru i makiju. Za ovaj period se nijedan plod nije sakupio, a sada ga i nema. Oko 20 odsto stabala je dijelom dobro, a dijelom djelimično održavan dok je Vojska bila prisutna na ovoj lokaciji. Sada je i ovo zapušteno”, upozorava dr Radulović.

„Prosječan prinos starih stabala masline koja se orezuju, đubre i štite od maslinove muve i drugih štetočina i bolesti bar tri puta je oko 45 kg. Od 45 kg se dobija devet litara ulja. Ako to pomnožimo sa prosječnom cijenom maslinovog ulja od sedam eura dobijamo 63 eura bruto prihoda. Od toga kada odbijemo čišćenje oko stabla, đubrivo i đubrenje i rezidba oko petnaest eura, a za rad radnika po stablu približno osam eura – ostaje čist prihod po stablu oko 40 eura”, objašnjava dr Radulović.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo