Crnogorski zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, koji je premijer Milo
Đukanović predao francuskom predsjedniku i tadašnjem predsjedavajućem Evropskog vijeća Nikoli Sarkoziju, blokiran je u Vijeću i prije nego što je Komisija dala svoje mišljenje o pripremljenosti Crne Gore na političkom, pravosudnom i tehničkom planu, objavila je agencija Agence Europe.

Aplikacija je blokirana zbog protivljenja Holandije, Njemačke, Španije, Francuske i Belgije.

“Smatramo da Crna Gora ima još posla, kao što je rečeno i u posljednjem redovnom izvještaju Komisije, prije nego što se može ozbiljno razmotriti njezin zahtjev”, rekao je diplomata iz jedne od navedenih zemalja.

Uobičajeno, kandidature se automatski prebacuju Vijeću koje poziva Komisiju da pripremi svoje mišljenje, što je proces koji traje prosječno godinu dana.
Potpredsjednica Vlade Crne Gore Gordana Đurović negirala je da je crnogorska aplikacija blokirana u Savjetu Evropske unije. „Naša aplikacija se nalazi u proceduri razmatranja, i nema nikakvog govora o blokadi procesa”, izjavila je Đurović podgoričkom radiju Antena M.

GLOBAL INTEGRITI O KORUPCIJI U CRNOJ GORI Opasnost od pljačke državnih resursa

Crna Gora ima toliko slabe mehanizme za zaštitu od korupcije da se, kako pišu podgoričke Vijesti, našla na listi od 13 zemalja pod posebnim nadzorom kojima prijeti velika pljačka javnih resursa, objavila je američka organizacija Global integriti u redovnom godišnjem izvještaju za prošlu godinu.

Crna Gora je najgore prošla od zemalja regiona obuhvaćenih istraživanjem. Na listi od 45 država ona se nalazi na 35. mjestu u grupi sa ,,veoma slabim rejtingom”, sakupivši svega 56 od mogućih 100 poena. Srbija i Bosna i Hercegovina sa 62 odnosno 63 poena imaju ,,slab” rejting, a Makedonija sa 76 bodova ,,umjeren”. U izvještaju za 2006. Crna Gora je imala 58 poena.

,,Crna Gora se i dalje suočava sa dubokim problemima u ukupnom vršenju vlasti i sistemu anti-korupcije. Izuzetno slabi propisi koji onemogućavaju djelotvoran nadzor nad preduzećima u državnom vlasništvu, rad policije koji ometa njena politizacija i nedjelotvorna zaštita onih koji prijavljuju korupciju u javnom i privatnom sektoru – među najprimjetnijim su problemima. Pored toga, odgovornost izvršne vlasti predsjednika, premijera i ministara rangirana je kao veoma slaba uglavnom zato što osnovni mehanizmi i prepreke za sukob interesa ne postoje ili su nedjelotvorni”, ocijenio je Global integriti.

Zaštita od korupcije predviđena crnogorskim zakonodavstvom ocijenjena je sa 77 bodova, ali je primjena u praksi dobila samo 33 poena. Najslabije ocjene Crna Gora je dobila za zaštitu ,,zviždača u pištaljku” – onih koji prijavljuju korupciju (osam bodova) i nadzor nad državnim preduzećima (12), a najbolje su prošli ,,glasanje i učešće na izborima” (92), antikoruptivno zakonodavstvo (89), i Državna revizorska institucija sa 80 bodova.

Istovremeno, kada je objelodanjen izvještaj Global integriti, crnogorska Komisija za suzbijanje korupcije, usvojila je izvještaj. Potpredsjendica vlade Gordana Đurović, koja predsjedava ovim tijelom, izjavila da je zadovoljna rezultatoima koje su postigle državne službe i ostali organi zadženi za suzbijanje korupcije. Toj su se ocjeni, međutim suprostavili drugi članovi Komisije, prije svega Vanja Ćalović iz MANS-a, a Aleksandar Damjanović iz SNP-a

U SUSRET PARLAMENTARNIM IZBORIMA Opozicija razjedinjena

Kako će izgledati konačne izborne liste za vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori, koji su raspisani za 29. mart, još se ne zna.
Za sada je poznato da će se u jednoj izbornoj koaliciji naći Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Hrvatska građanska inicijativa i Bošnjačka stranka.

Ništa od jedinstvene opozicione liste, nakon odluka Socijalističke narodne partije, Pokreta za promjene i Nove da samostalno izađu na izbore.

Narodna stranka odlučiće narednih dana o načinu izlaska na izbore, ali ne odbacuje mogućnost stvaranja koalicije sa Demokratskom srpskom strankom.

Demokratski centar nastupiće u koaliciji sa Liberalnom partijom i na parlamentarnim i na lokalnim izborima.

Stranka srpskih narodnjaka, Stranka srpskih radikala i Srpski nacionalni savjet najavili su potpisivanje sporazuma o zajedničkom nastupu na martovskim parlamentarnim izborima pod nazivom Srpska nacionalna lista.

Podsjetimo, izbori su raspisani nakon što je skupštinska većina podržala odluku Vlade o skraćenju mandata parlamentu i uprkos upozorenjima opozicionih stranaka da izborni zakon nije uslaglašen sa Ustavom.

Osim parlamentarnih izbora biće održani i lokalni izbori u Nikšiću, Budvi i Tivtu.