Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 975

Objavljeno prije

na

niko-raicevic
SUDSKI SPOR DIREKTORA I NASTAVNICE
Pet tužbi protiv Aile Šoškić

Prije nekoliko dana održano je suđenje po krivičnoj tužbi Aile Šoškić, nastavnice Osnovne škole Dragiša Ivanović iz Podgorice, protiv direktora te škole Nika Raičevića, pred Osnovnim sudom u Podgorici (sudija Veljko Radovanović). Šoškić je tužila Raičevića za političke pritiske. On je potvrdio da je izgovorio svaku riječ u telefonskom razgovoru sa novinarom Vijesti, koji je objavljen 6. marta, ali da nije mislio na Ailu Šoškić već na drugu osobu iz kolektiva čije ime nije htio da otkrije. Njegov iskaz se kosi sa iskazom svjedoka novinara Vijesti Brana Mandića, koji tvrdi da je u telefonskom razgovoru Raičević pomenuo samo Ailu Šoškić, nazivajući je pogrdnim imenima. “Predložila sam sudu da se presluša audio snimak kako bi se otklonile nedoumice”, kaže Aila. U toku suđenja njegov advokat Ljubiša Novaković mahao je sa tri tužbe koje je podnio protiv Aile Šoškić i najavio još dvije. “Otišla sam u Osnovni sud i preuzela tužbe koje su protiv mene podnesene, jer putujem na dvomjesečni odmor. Trenutno imam kod sebe dvije tužbe, dok je treća poslata Osnovnom sudu u Kolašinu. Obje tužbe odnose se na klevetu. Prva za moje riječi izgovorene u dnevniku Vijesti 7. marta ove godine, a druga za intervju Monitoru”, kaže Aila Šoškić.

V. K.

 

DESET GODINA SIGURNE ŽENSKE KUĆE
O traumama progovoriti javno

Projekcijom filma Novo je da sam bila zlostavljana, Sigurna ženska kuća (SŽK) iz Podgorice počela je u utorak uveče obilježavanje deset godina rada. Na početku dokumentarno-igranog filma, u kome igraju glumica i profesor Mirjana Karanović i njena klasa, naveden je podatak da svaki sedmi dječak i svaka treća djevojčica dožive neku vrstu seksualnog zlostavljanja. Koautorka filma o seksualnom zlostavljanju djece Dušica Popadić iz Incest trauma centra naglasila je da scenario filma uglavnom čine autentični transkripti ispovijesti osam žena žrtava seksualnog nasilja u djetinjstvu. “Što je sredina zaostalija i više obojena patrijarhatom, to su veće šanse da u njoj ispliva porodično i seksualno nasilje”, odgovorila je Aida Perović-Ivanović iz SŽK na pitanje zašto se u posljednje vrijeme najviše incestuoznog nasilja prijavljuje u ruralnim krajevima na sjeveru Crne Gore. Perović-Ivanović kaže da je javno pokretanje bolnih tema koje se obično skrivaju, najbolja pomoć i ohrabrenje žrtvama. Ona kaže da nema statistike niti istraživanja koje bi dalo sliku koliko je incest i seksualno zlostavljanje djece ozbiljan društveni problem. U Izvještaju o pravima djeteta nema podataka o sličnim slučajevima, pa SŽK i koalicija NVO na jesen spremaju alternativni izvještaj u kome će biti sabrani konkretni podaci do kojih su istraživači došli. “Iskustvo je pokazalo da čim organizujemo neki događaj poput projekcije ovog filma, telefoni SŽK počnu neprestano da zvone i dolaze nam žrtve sa ispovijestima”, rekla je Perović- Ivanović. Psihološkinja Vera Mirović ocijenila je da se o traumama mora progovoriti javno: ,,Bitno je razviti svijest da to nije lični i pojedinačni problem,
nego problem društva”.

M. B.

APEL POVODOM SLUČAJA IBRAHIMA ČIKIĆA

Apel podrške Ibrahimu Čikiću, koji je objavljen u prethodnom broju Monitora, do sada je potpisalo preko stotinu građana. Apel se još potpisuje, na web adresi Monitora: monitor.co.me.

Uhapšen Čeku

Bivši kosovski premijer Agim Čeku uhapšen je ove sedmice u Bugarskoj. Bugarski tužioci zatražili su njegov trodnevni pritvor, dok su bugarske vlasti kazale da žele produženje pritvora kako bi se sa Interpolom, na osnovu čije optužnice je Čeku i uhapšen, konsultovali o preduzimanju daljih koraka. Kako je javila bugarska agencija BTA, bugarsko tužilaštvo će po isteku pritvora donijeti odluku dal i će Čeku biti izručen Srbiji, gdje se tereti za odgovornost za ratne zločine. Kosovska Vlada zatražila je od Interpola i drugih zemalja da ignorišu zahtjev srpskih vlasti. Čeku, koji je bio kosovski premijer od 2006. do 2008. godine, do sada je hapšen dva puta, u oktobru 2003. u Ljubljani i u februaru 2004. u Budimpešti. Oba puta je oslobođen.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo