APEL DEMOKRATSKOJ JAVNOSTI
Vlast opet progoni Ibrahima Čikića

Povodom slučaja Ibrahima Čikića, grupa građana je inicirala apel upućen crnogorskoj i međunarodnoj javnosti, Skupštini i Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore, Evropskoj komisiji, OEBS-u, UN-u, organizacijama za zaštitu ljudskih prava:

Apel je postavljen na web-sajtu Monitora www.monitor.co.me i otvoren je za dalja potpisivanja. U apelu se navodi: ,,Vlada Mila Đukanovića ne prestaje sa progonom svojih političkih protivnika. Najnoviji je slučaj Ibrahima Čikića. Zajedno sa još dvadeset sunarodnika, on je 1994. doživio najsuroviju policijsku torturu, a zatim i montirani sudski proces, u kojem je osuđen na dvije godine zatvora. Ovaj proces bio je sastavni dio velikog etničkog čišćenja (genocida), kojeg je u to vrijeme, protiv nesrpskih naroda, sistematski sprovodila vlast Slobodana Miloševića. U koaliciji sa ovom vlasti tada je bila i crnogorska vlast. Na čelu crnogorske vlade bio je tadašnji i sadašnji premijer Milo Đukanović.

Ovoj i ovakvoj vlasti, kratkovida i loša međunarodna realpolitika, dala je jednu vrstu prećutnog oprosta. Zbog toga je zločin protiv Ibrahima Čikića i ostalih do današnjeg dana ostao nerasvijetljen i nekažnjen. Još gore, ovaj zločin se vratio. Kada je 2008, u knjizi Gdje sunce ne grije, Ibrahim Čikić samo opisao ono svoje teško zlostavljanje iz 1994, veoma brzo, u proljeće 2009, uslijedila je osveta vlasti. Ovog puta pod maskom ‘privatnih tužbi’ za klevetu.

Duboko pogođeni svim ovim, pozivamo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, da u skladu sa svojim zakonskim obavezama, preduzme sve što je neophodno, da se konačno rasvijetli i kazni zločin nad Ibrahimom Čikićem i ostalima iz 1994-1995, kao i zakamuflirano produžavanje ovog zločina 2009.

Pozivamo Skupštinu Crne Gore, da konačno donese zakon o lustraciji. Da je ovaj zakon donijet prije dvije godine, slučaj Ibrahima Čikića danas ne bi bio moguć.

Pozivamo EU, posebno EK, da u zalaganjima za suočavanje sa prošlošću, kažnjivost zločina i vladavinu prava, bude dosljedna. A to za početak znači, da prestane da podržava one koji i danas najgrublje krše upravo ove vrijednosti, kao što to čini Vlada Mila Đukanovića.

Najzad, pozivamo i cjelokupnu domaću i međunarodnu demokratsku javnost, da se pridruže ovom apelu, i na taj način, Ibrahimu Čikiću i drugim žrtvama političkih progona, pruže neophodnu solidarnost i podršku, njihovim progoniteljima zasluženu kritiku i osudu, a Crnoj Gori šansu da se vrati u političku i svaku drugu normalnost”.

Inicijalni potpisnici apela:

1. Milan Popović, profesor UCG
2. Balša Brković, pisac, urednik Vijesti
3. Vanja Ćalovic, direktorica MANS
4. Ervina Dabižinović, ANIMA
5. Željko Ivanović, direktor Vijesti
6. Svetozar Jovićević, profesor UCG
7. Esad Kočan, glavni urednik Monitora
8. Filip Kovačević, docent UCG
9. Ljupka Kovačević, ANIMA
10. Momo Koprivica, saradnik UCG
11. Milka Tadić Mijović, direktorica Monitora
12. Andrej Milović, student
13. Stevo Muk,direktor Instituta ALTERNATIVA
14. Snežana Nikčević, novinarka RTCG
15. Milika Pavlović, književnik
16. Miodrag Perović, profesor UCG
17. Milenko Popović, profesor UM
18. Vjera Begović Radović, profesorica UCG
19. Šerbo Rastoder, profesor UCG,
20. Ilija Vujošević, profesor UCG
21. Duško Vuković, novinar
22. Aleksandar Saša Zeković, istraživač kršenja ljudskih prava

STEJT DEPARTMENT O CRNOJ GORI
Poseban nadzor zbog trafikinga

Crna Gora nije napredovala u borbi protiv trgovine ljudima, iako Vlada čini napore u tom pravcu, naveo je američki Stejt department u godišnjem izvještaju o trafikingu ljudima, pa se nalazi u grupi zemalja pod posebnim nadzorom. Stejt department je ocijenio da je Crna Gora zemlja tranzita za komercijalnu seksualnu eksploataciju.
,,Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminisanje trafikinga, ali čini značajne napore da to uradi”, navedeno je u izvještaju Stejt departmenta za 2008. godinu.
U izvještaju se ukazuje i da Vlada nije obezbijedila adekvatne dokaze o napretku u kažnjavanju osuđenih trgovaca ljudima ili proaktivnom identifikovanju žrtava trafikinga među ranjivim grupama.
Zbog svega toga, Crna Gora se nalazi u grupi pod posebnim nadzorom, u kojoj su još Angola, Bahrein, Bangladeš, Belize, Burundi, Kambodža, Kamerun, Kongo, Kina, Ekvatorijalna Gvineja, Irak, Pakistan, Rusija i Šri Lanka.
Albanija, Kosovo, Srbija i BiH nisu pod posebnim nadzorom.

ELEKTROPRIVREDA PROTIV OBEŠTEĆENJA GRAĐANA
Ko uzme, ne vraća

Ako se donese odluka da se obeštete građani koji su plaćali nezakonito uvećane račune za struju, Vlada će vjerovatno ukinuti subvencije – kažu u Elektroprivredi Crne Gore. To je odgovor ove kompanije na zahtjev civilnog sektora da se, nakon odluke Upravnog suda o ukidanju Odluke regulatorne Agencije za energetiku o izmjeni tarifa za električnu energiju iz novembra prošle godine, građanima vrati novac tako što će se smanjiti naredni računi za struju. „Tražimo od vas da iznos na prvim sljedećim računima za električnu energiju umanjite za 10, 1% od iznosa obračunatog građanima u periodu decembar 2008- jun 2009 i da javnost informišete o ukupnom iznosu obračunatom domaćinstvima po nezakonitoj odluci Regulatorne agencije za energetiku za vrijeme važenja ove Odluke i razlici koja je više plaćena odnosno zaračunata po tom osnovu”, navodi se u pismu koje su Odboru direktora Elektroprivrede uputili Goran Đurović, Stevo Muk i Daliborka Uljarević.