Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 986

Objavljeno prije

na

ZAGREB
Putni list nepostojeće države

Crna Gora za tri godine nije uspjela da napravi putni list sa svojim grbom i drugim državnim oznakama. Kao što se vidi iz faksimila uz ovaj tekst, putni list nepostojeće SR Jugoslavije još se izdaje u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu, čime se, pored ostalog, crnogorski građani dovode u neprijatnu situaciju na graničnim prelazima.

BUDVA
Zapušteno blago

Kako Budvani zauzeti gradnjom, turizmom i ugostiteljstvom brinu o kulturno-istorijskom nasljeđu svoga drevnog grada najbolje svjedoči ova fotografija. U centru Budve na mjestu hotela Avala nalazi se najznačajniji arheološki lokalitet grada na kome je 1936. godine otkrivena budvanska nekropola sa oko 50 grobova čiji su sadržaji jedino svjedočanstvo o prohujalim vjekovima i životu na ovom prostoru. Ostaci nekropole potiču iz dviju epoha – helenističkog i rimskog perioda. Njeni očuvani dijelovi su nakon izgradnje Avale izmješteni ispred hotela gdje su, izloženi i zaštićeni kao izuzetno graditeljsko nasljeđe najviše vrijednosti, privlačili veliku pažnju stručnjaka, turista i posjetilaca Budve. Nakon privatizacije i gradnje nove Avale, iz hotela su izbačeni i stari rimski mozaici. Smješteni u vreće završili su u nekom od gradskih podruma. Neprocjenjivo blago nema dužnu pažnju nadležnih državnih i opštinskih organa. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture odavno je od Budve digao ruke. Ostaci budvanske nekropole su zapušteni, bez ograde i table sa informacijama o kakvom se bogatstvu radi.

B. P.


UOČI PRESUDE FLORENS ARTMAN
Strah od ograničenja slobode govora

U ponedjeljak, 14. septembra, Tribunal u Hagu izreći će presudu u slučaju Artman. Florens Artman, francuska novinarka i nekadašnja portparolka Karle del Ponte, glavne tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), optužena je prošle godine da je ,,svjesno i namjerno ometala provođenje pravde time što je otkrila informacije o dvije odluke Žalbenog vijeća od 20. septembra 2005. i 6. aprila 2006., u svojoj knjizi Mir i kazna i u članku objavljenom na Internetu”.  Artman je kritikovala odluke i pravno obrazloženje kojim Žalbeno vijeće ICTY-a odobrava Srbiji zahtjev za povjerljivim statusom najosjetljivijih dijelova transkripata Vrhovnog savjeta obrane SRJ iz devedesetih godina, za koje se vjeruje da sadrže dokaze o učešću države Srbije i njezinih institucija u genocidu u Srebrenici. Ovi dijelovi arhiva VSO-a nisu bili dostupni niti javnosti, niti Međunarodnom sudu pravde pri donošenju presude u februaru 2007. u predmetu Bosne protiv Srbije za genocid. Srebreničkim žrtvama su stoga bila oduzeta temeljna prava da traže finansijsku naknadu.  Suđenje Artman pred ICTY-em je započelo 15. juna 2009. i završilo 3. jula 2009. Za vrijeme suđenja, tužitelj je tvrdio da knjiga i članak u kojima je Artman otkrila postojanje i sadržaj dvije povjerljive odluke Žalbenog vijeća bili čin javnog prkosa naredbama ICTY-a. Tužitelj je zatražio kaznu u visini od 7000 – 15.000 eura. Odbrana Artmanove, međutim, tvrdi da su informacije za koje se Artmann tereti bile javne i prije izlaženja njezine knjige. Srbija je javno priznala da je od ICTY-a tražila i dobila da osjetljivi dijelovi dokumenata VSO-a budu zaštićeni. Postojanje i sadržaj odluka Žalbenog vijeća koji se odnose na sporazum između Srbije i ICTY-a su detaljno javno raspravljani u Beogradu i mnogim domaćim i stranim medijima. Čak je i sam ICTY u javnosti citirao sporne odluke Žalbenog vijeća u nekoliko javnih sudskih dokumenata. Obrana zahtijeva oslobađanje i tvrdi da bi čak i simbolična kazna poništila desetljeća sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava (ECHR). Osuda bi, ističe odbrana, pored ograničavanja slobode govora, imala i zastrašujući uticaj na pravo žrtve da zna istinu.

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo