Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I duša na prodaju

Objavljeno prije

na

drobni-pijesak

„Nasred primorja općine paštrovske ima jedna mala luka, pusto žalo, koju ljudi i dan današnji zovu ‘drobnijem pijeskom’. To je zemanom bivalo mjesto gdje se narod kupio na zbor i na odluke, kad je ta općina slobodno i neodvisno upravljala sama sobom. Četiri suđe (sudije) i dvanaest vlastela, od svakog plemena po jedan čovjek, slobodno i na poređe izabrani, sjedili bi pod jednom međom vrh pijeska, a ostali domaćini jedan do drugoga po pijesku i tu vijećali i sudili o najvažnijem poslima. Svake godine o Vidovu-dne, u pučini ljeta, birala je skupština otvorito suđe i vlastelu, predaval im zakonik, starostavnik, knjigu i srebrni pečat, a oni bi se kleli skupštini da će neumitno suditi, a zakone i odluke zborske vršiti”. Ovako je budvanski književnik Stjepan Mitrov Ljubiša u poznatoj priči Kanjoš Macedonović pisao o značaju pješčane plaže Drobni pijesak, smještene u centru Paštrovića, mjestu na kojem su donošene važne istorijske odluke i vršio izbor čuvenog paštrovskog suda Bankada. Ovo istorijsko mjesto Paštrovića danas je u cjelosti u vlasništvu Prve familije.
Investicioni potres koji je prije godinu dana protutnjao ovim krajem ostavio je pleme Paštrovića koje baštini bogatu i slavnu istoriju ne samo bez zemlje, nego i bez onih mjesta od posebnog značaja koja odišu istorijom, tradicijom i starim običajima. Po riječima jednog od uglednih mještana riječ je o tužnom i dramatičnom trenutku u istoriji Paštrovića u kome su posjedi mukotrpno sticani vjekovima prodati za samo godinu dana.
Sa zemljom je otišla i istorija. Ako se ima u vidu da je Paštrovićima 1954. godine oduzeto njihovo administrativno središte Sveti Stefan, prodajom imanja na Drobnom pijesku Paštrovići su ostali i bez svoje duše.

BEPLER UMJESTO KANJOŠA: Na mjestu istorijskog lokaliteta paštrovskog „zbora” svoju hotelsku imperiju preko povezanih firmi širi moćni veleposjednik Bepler i Džejkobson.

Preko američke firme Roychamp trading LLC, registrovane u Podgorici, čiji je ovlašćeni zastupnik izvjesni Baria Frago Orlando iz Paname, a direktor Dragan Bećirović iz Kolašina, u zaleđu poznate plaže kupljena je parcela površine oko 42.000 metara kvadratnih.
Opština Budva je krajem 2007. godine usvojila novi Prostorni plan opštine sa važnošću od 15 godina. Prema odrednicama ovog najvažnijeg planskog dokumenta zemljište oko plaže Drobni pijesak dobilo je status zaštićene lokacije.

Takvo rješenje kvarilo je računicu ekipe okupljene oko Beplera, pa je ganc novi PPO morao na popravni. Osam mjeseci nakon usvajanja plana u lokalnoj skupštini predsjednik Opštine Rajko Kuljača biva primoran da isti mijenja po zahtjevu investitora i u julu 2008. donosi Programski zadatak za izradu izmjena i dopuna PPO Budva.
Tako su dugoročne vizije razvoja turističke prijestonice Crne Gore pretočene u planski dokumenat najvišeg nivoa na kome su radili timovi domaćih i uvoznih planera i utrošena ogromna sredstva, izdržale probu vremena od nepunu godinu dana!
Programski zadatak koji potpisuje Kuljača raritet je među ovakvom vrstom dokumenata jer je nedopustivo da se obrađivaču Prostornog plana označavaju brojevi katastarskih čestica na kojima treba nešto ucrtati.
Kuljača nalaže planerima da „zonu ambijentalne gradnje na potezu od Crvene glavice do Perazića dola preinači u turizam”. Sve što je prethodnom varijantom PPO bili sačuvano da se „novim pogledom na lokacije” zazida! Pažnja se usmjerava na lokacije Kamenovo, Galije-Bijeli Rat, Debeli Rat, Slava luka, Drobni pijesak, Skočiđevojka, Smokvica, Miločerska plaža…

PLATI PA UCRTAVAJ: Izmjene se poklapaju sa granicama parcela povlašćenih novopečenih vlasnika paštrovskih voćnjaka, maslinjaka, livada i šuma koje se pretvaraju u građevinsko zemljište. Dok su susjedne parcele u vlasništvu mještana ostale neurbanizovane.
Izmijenjeni Prostorni plan usvaja se na sjednici SO 16. marta, nekoliko dana uoči izbora. Predstavnici Mjesne zajednice Reževići revoltirani su postupkom skupštinskih organa jer njima kao zainteresovanoj strani skupštinski materijali sa planskom dokumentacijom nijesu bili dostavljeni na vrijeme zbog čega nisu bili u mogućnosti da učestvuju u raspravi.
Predsjednik Savjeta MZ Reževići Dragan Vuković kaže da je PPO usvojen u tajnosti i da je pravljen po mjeri naručilaca. Posebno je ogorčen na stavom Revizione komisije čiji su članovi imali sluha isključivo za interese tajkuna dok su zahtjevi mještana za ucrtavanjem objekata odbijeni u cjelosti.
„Da dolazimo iz Nikšića, Podgorice, Rusije ili sa Kipra i da smo platili koliko treba, ne bi bilo problema”, smatraju nezadovoljni stanovnici Reževića.
Usvajanjem izmjena PPO odbornici koalicije DPS-SDP omogućili su građevinskim moćnicima koji se skrivaju iza brojnih firmi sa of-šor destinacija da svojim graditeljskim poduhvatima u potpunosti izmijene reljef i mediteranske pejzaže čitave jedne regije. Pored viška kapaciteta iz prve verzije PPO, izmjenama i dopunama docrtano je oko 7.000 novih ležajeva po uhodanoj formuli hoteli-vile-apartmani za tržište, samo u zaleđu plaža i uvala iza Svetog Stefana.
Kompaniji Roychamp na Drobnom pijesku ucrtan je hotel od 750 ležajeva, brojne renta vile i apartmansko naselje.
Kompaniji-sestri, kiparskoj Danebrook limited na lokaciji Bijeli rat oko 1.000 ležajeva u hotelu i apartmanima za prodaju.
FAMILIJA PREVARENA: Izgledi da će kompanija Bepler na Drobnom pijesku nešto i graditi u ovom trenutku veoma su mali. Ne samo zbog ekonomske krize, nego iz posve bizarnog razloga.
Kupili su zemlju od lažnog, odnosno nesavjesnog prodavca. Njihova zemlja u katastru nepokretnosti opterećena je teretom zabrana i sudskih privremenih mjera na osnovu brojnih tužbi nasljednika prethodnih vlasnika.
Slučaj Drobni pijesak posebno je zanimljiv, jer se po kazivanju oštećenih porodica 1. avgusta 1995. godine, prvog dana stupanja na snagu novog katastra, na oko 14.000 kvadrata tuđeg zemljišta uknjižio Nikola Radović iz Petrovca, navodno bez ikakvog pravnog osnova i dokaza o vlasništvu, čiji su nasljednici zemlju prodali.
Zemlja se putem novog katastra prosto otimala po principu ko brži do katastra – njegova parcela. Tuđu imovinu prisvajali su i prodavali mnogi, država, opština i pojedinci.

Pred Osnovnim sudom u Kotoru vodi se veliki broj parnica za dokazivanje prava vlasništva na katastarskim parcelama koje su nakon stupanja na snagu novog katastra nepokretnosti od 1995. promijenile vlasnike bez prethodno utvrđenog pravnog osnova.
Sude se raniji vlasnici i njihovi nasljednici sa državom ili opštinom, sa rođacima i komšijama. Poništavaju se kupoprodajni ugovori milionskih vrijednosti.

Kompaniju Roychamp nasljednici pravih vlasnika tuže za preko 15.000 kvadrata. Potražuje se i dio parcele uz samu obalu na kojoj Bepler iz hotela Avala drži plažni bar i restoran.

Zastupnik Roychampa je advokatska kancelarija Ana Kolarević. Mještani koji zahtijevaju povraćaj svog vlasništva ne žele da govore za medije iz straha da će razljutiti gospodare koji vedre i oblače u Crnoj Gori.

Vjeruju da im tajnost u vođenju sudskog postupka obezbjeđuje veće izglede na uspjeh.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

RAT KOTORSKIH KLANOVA NASTAVLJEN NA KRFU: Ubice brže od policije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Egzekutori Alanu Kožaru i Damiru Hadžiću nijesu ostavili ni najmanju mogućnost da prežive, već su, kako tvrde upućeni u detalje zločina, njihova tijela namjeravali da poliju benzinom i zapale

 

Krvavi rat kotorskih kriminalnih grupa koji traje već šestu godinu odnio je još dvije žrtve. U četvrtak 23. jula, u popodnevnim satima na Krfu i dalje nepoznate osobe ubile su Baranina Alana Kožara i Damira Hadžića iz Užica, koji su operativno važili za osobe bliske škaljarskom klanu. Iako to niko do sada nije zvanično objavio, više je nego jasno da dvostruka likvidacija ima potpis konkurentskog kavačkog klana.

Scene koje su se prošlog četvrta mogle vidjeti na Krfu bile su nalik na one iz akcionih filmova. Prije nego što su škaljarci izašli iz svog automobila, koji su taman parkirali, ispred kuće koju su iznajmili, nepoznate osobe prišle su vozilu, a potom u njih iz dva različita oružja ispalile 29 hitaca. Iako su sa sobom imali oružje, Kožar i Hadžić nijesu stigli da uzvrate vatru.

Ubice im nisu ostavli ni najmanju mogućnost da prežive, već su, kako tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, njihova tijela namjeravali da poliju benzinom i zapale, kako bi istražitelji što teže otkrili identitet žrtava. Šta ih je spriječilo u toj namjeri za sada nije poznato pošto, prema saznanjima lokalne policije, nema očevidaca ove mafijaške likvidacije. Prema pisanju grčkih medija, tijela ubijenih u izrešetanom automobilu pronašao je, kasno popodne, maser sa kojim su Kožar i Hadžić prije ubistva dogovorili profesionalnu masažu.

Sudski vještak tamošnjim medijima je objasnio da su obojica imala višestruke povrede po cijelom tijelu, odnosno da im je više od deset metaka ispaljeno u vrat, prsa, ruke i noge. Prema njegovim riječima cijela ,,operacija smrti” dvojice Balkanaca trajala je samo nekoliko sekundi. Na osnovu dokaza izuzetih iz automobila, ali i izgleda tijela, tamošnji vještaci su zaključili da su se Kožar i Hadžić tog popodnevna vraćali sa plaže.

Osim oružja, grčki istražitelji su kod žrtava pronašli falsifikovana dokumenta. Kožar je imao falsifikovana dokumenta i putovao je sa pasošem Slovenije pod imenom Robert Bitenc, dok je Hadžić koristio slovenački pasoš na ime Martina Pospišeka. To je bio razlog da grčki mediji kao prvu informaciju objave da su ubijeni državljani ove zemlje, dok su crnogorski mediji, iz svojih izvora, već imali potvrdu da u toj pucnjavi nijesu ubijeni Slovenci već Kožar i Hadžić.

Izgleda da su Kožar i Hadžić unaprijed planirali koliko će ostati na Krfu. To govori podatak da je apartman u njihovo ime na tri mjeseca, 21. juna, iznajmila treća osoba. U tom apartmanu istražitelji su pronašli 11.500 eura i pištolj glok, koji je, kako se sumnja, pripadao jednoj od dvije žrtve.

Grčki mediji prenose i da je grupa oficira bezbjednosti otputovala za Srbiju da bi od kolega iz Beograda prikupili što više podataka o zaraćenim kriminalnim grupama, kako bi pokušali da rasvijetle dvostruko ubistvo. Cilj helenske policije je, pišu mediji, da u saradnji sa srpskim kolegama pronađe „jezgra“ kriminalaca u srpskoj i crnogorskoj zajednici u Atini. Pored toga, grčka policija je ispitivala moguću umiješanost ovdašnjih mafijaša u ilegalne aktivnosti u Grčkoj, uglavnom trgovinu narkoticima i krijumčarenje cigareta.

Kada je riječ o egzekutorima, grčki istražitelji ne isključuju mogućnost da su ubice još na Krfu, zbog čega se i dalje vrše detaljne provjere.Tamošnje bezbjednosne struktrure podsjećaju da je Grčka već bila mjesto krvavog obračuna kotorskih kriminalnih klanova i to u januaru ove godine kada su u Atini likvidirani Stevan Stamatović i Igor Dedović, koji su operativno važili za vođe škaljaraca. Oni ne isključuju mogućnost da su sada ubijeni jedno vrijeme boravili sa svojim prijateljima, zbog čega su sada u toku provjere radi utvrđivanja kuda su se proteklih mjeseci kretali Kožar i Hadžić. Reader.gr navodi da je grčka policija utvrdila da su Kožar i Hadžić posljednjih godina proputovali Evropu sa lažnim pasošima kao i da su nedavno boravili u turskom ljetovalištu Antalija. Upravo u tom turskom ljetovalištu, podsjetimo, 2018. godine uhapšen je jedan od vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić, koji se trenutno nalazi u spuškom zatvoru (u međuvremenu je izašao iz pritvora – vidjeti antrfile).

Grčke vlasti brine to što je crnogorska mafija našla utočište u Grčkoj, pa će pokušati da utvrdi koliko se pripadnika suparničkih klanova iz Crne Gore nalazi u toj zemlji. Svoju operativu, kako tvrde mediji, usmjerili su na prikupljanje podataka o tome kada i gdje će se dogoditi sljedeće naručeno ubistvo. Čini se ipak da to gdje će biti sljedeći napad i ko je sljedeća meta istražitelji, baš kao i javnost, mogu samo da naslućuju.

Ubistvo Kožara i Hadžića, očigledan je dokaz da se bjegunci mogu godinama kriti i bježati od tužilaštva i policije, ali ne i od metaka koje su im namijenili pripadnici suprotstavljenog klana.

Alan Kožar je duže od deceniju u policijskoj evidenciji registrovan kao bezbjednosno interesantno lice. Više puta je optuživan i sumnjičen za teška krivična djela, a prema policijskim podacima vođa je najjačeg barskog kriminalnog klana koji usko sarađuje sa škaljarcima i zemuncima Luke Bojovića.

Crnogorski pravosudni organi potraživali su, zbog sumnje da je 2016. godine organizovao kriminalnu grupu u Baru i Budvi, čiji pripadnici su postali Nišlija Milan Dinić neke i dalje nepoznate osobe, a čiji zadatak je bio da ubiju Danilovgrađanina Slobodana Šaranovića. Dinić je, navodno, 24. decembra te godine odustao od plana i Šaranoviću predao pištolj, mobilni telefon i karticu. Šaranović je, ipak, ubijen nekoliko mjeseci kasnije tačnije 11. marta 2017. godine, ispred svog stana u budvanskom naselju Dubovica.

Kožar je bio čovjek od povjerenja vođi zemunskog klana Luki Bojoviću čija porodica je godinama ratovala sa porodicom Šaranović. Ubijeni Slobodan Šaranović teretio se za ubistvo Nikole Bojovića, Lukinog brata. On je, navodno, to ubistvo naručio iz osvete, zbog ubistva svog brata Branislava. U to vrijeme  Luka Bojović je bio u prijateljskim i poslovnim kontaktima s barskom kriminalnom grupom koju je predvodio pokojni Luka Đurović. Nakon što je Đurović poginuo u saobraćajnoj nesreći, vođstvo nad klanom je preuzeo upravo Kožar.

Kožaru se sudilo zbog optužbi da je organizovao postavljanje eksplozivne naprave ispod auta policijskog komandira u Baru, Ivana Đokovića, ali je pravosnažno oslobođen od tih optužbi. Pravosnažno je osuđen na šest godina i deset mjeseci zatvora zbog podmetanja tri eksplozivne naprave na gradilište Hotela Splendid u Bečićima i pokušaja iznude od biznismena Žarka Radulovića, suvlasnika hotela. Tu kaznu je izdržao 2013. godine.

Srpska policija tragala je za Damirom Hadžićem zbog sumnje da je upravo on ispalio smrtonosni rafal u jednog od visokorangiranih pripadnika kavačkog klanaDavorina Baltića. Baltić je ubijen u Beogradu 1. januara 2018. dok je automobilom ulazio u garažu zgrade na Vračaru u kojoj je živio. Sa Baltićem u automobilu bila je srbijanska policajka Marija Nikolić, koja je u pucnjavi ostala nepovrijeđena.

Hadžić je srpskoj policiji godinama poznat i važio je za bitnog čovjeka Filipa Koraća i saradnika Igora Dedovića. Dovodi se u vezu i sa serijom razbojništava i pljački juvelirnica i zlatara širom Evrope. Hapšen je u Milanu nakon pokušaja pljačke blindiranog vozila za prevoz novca. U Užicu je 2012. ranjen u pucnjavi u kladionici.

I dok su u Grčkoj padale nove žrtve krvavog rata narkoklanova, pripadnici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije rasvijetlili su ubistvo Saše Klikovca (38), ubijenog 18. jula ispred porodičnog restorana ,,Kod Crnogorca”, u naselju Cijevna nadomak Podgorice.

Lisice su, zbog sumnje da je vozio ubicu, prvo stavljene na ruke Podgoričaninu Marku Šakoviću (29), a par dana kasnije i njegovom dvije godine starijem sugrađaninu Milošu Markoviću, za kog se veruje da je pucao na Klikovca iz vozila kojim je upravljao njegov pomagač. Policija je slučaj rasvijetlila za samo četiri dana, nakon što su na planini Radovče pronašli golf koji je korišćen u zločinu, i iz njega izuzeli mnoštvo tragova koji su ih doveli do osumnjičenih.

Nedugo zatim uslijedilo je hapšenje Šukovića koji je, prema nezvaničnim informacijama, istražiteljima priznao sve što je uradio, uz ime saučesnika koji je pucao u Klikovca. On je ispričao da su nekoliko dana pratili Klikovca i čekali pogodan trenutak da zločinački naum sprovedu u djelo. Za razliku od Šukovića, Marković je policiji operativno poznat od ranije i to kao osoba bliska jednom ogranku škaljarskog kriminalnog klana.

 

VOĐA ŠKALJARSKOG KLANA NAPUSTIO SPUŠKI ZATVOR:
Sloboda za Vukotića

Kotoranin Jovan Vukotić koji slovi za vođu škaljarskog klana izašao je u utorak iz spuškog zatvora. Vukotića Više državno tužilaštvo sumnjiči da je sa Milićem – Minjom Šakovićem i pokojnim Igorom Dedovićem, prije nekoliko godina pokušao da ubije dvojicu navodnih članova kavačkog klana Vojina Stupara i Miloša Radonjića.

Tridesetdevetogodišnji Kotoranin u februaru je ekstradiran iz Srbije u Crnu Goru. On je u tužilaštvu, ali i prije ekstradicije iz Srbije, više puta negirao optužbe, tvrdeći da mu sve smještaju ,,prljavi” policajci i da nije bio u Crnoj Gori kada se pucalo u Kotoru. U istrazi pokušaja ubistva dvojice kavčana saslušan je 19. juna 2019. godine u prostorijama Okružnog zatvora u Beogradu, a 8. februara 2020. pred podgoričkim Višim sudom.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA TORTURA I KAKO JE SPRIJEČITI: Teška ruka pendrek-demokratije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropski komitet za sprečavanje mučenja (CPT) je ukazao na „nestandardne predmete“ – bejzbol palice i električne kablove – koje je pronašao u CB Podgorica, koji je naveden i kao lokacija na kojoj su žrtve policijske torture mučene

 

Zvjersko prebijanje Jovana Grujičića, Benjamina Mugoše i M.B., poslednji je u nizu slučajeva koji bacaju sjenku na postupanje uniformisanih službenika Uprave policije. Taj događaj, istovremeno, u fokus javnosti vraća dilemu da li se crnogorska policija vraća davno oprobanim metodama iznuđivanja priznanja od osumnjičenih.

Repertoar torture  je, prema tvrdnjama pretučene trojke, raznovrstan: navlačenje pancirnih prsluka na gornji dio tijela i udaranje bejzbol palicama preko istih, udaranje po tabanima, upotreba elektro-šokera na više djelova tijela uključujući genitalije, davljenje plastičnom kesom, šamaranje, repetiranje pištolja… Zbog onog što su preživjeli oni su podnijeli  krivičnu prijavu, u kojoj su detaljno naveli šta su im policajci radili, u maju, nakon što su ih uhapsili zbog sumnje da su učestvovali u postavljanju eksplozivne naprave ispred kafe bara Grand i porodične kuće policijskog službenika Duška Golubovića.

Iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA) ističu da se u ovom slučaju, na osnovu službenih dokumenata, zna ko su službenici CB Podgorica koji su učestvovali u ispitivanju. Batinaši su, ipak, i dalje nepoznati. I pored toga što je Grujičićev otac podnio krivičnu prijavu protiv svih koji su, kako tvrdi, učestvovali u otmici njegovog sina iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, ali i onih koji su ga pretukli u Centru bezbjednosti. „ … je Jovana tjerao, izmučenog i imrcvarenog, da hoda na ruke i noge u prostoriji dok je on istovremeno pokušavao da ga jaše, praveći selfije mobilnim telefonom uz riječi ‘svima ću ovo da pošaljem da vide kakav si mangup’. Napominjem da su zadnje dvije metode slomile Jovana koji je nakon toga njima rekao da će sve da prizna i da potpiše izjave koje su mu dali. Nakon tog priznanja Jovanu je zaprijećeno da ne smije tražiti advokata“, dio je prijave koju je podnio Grujičićev otac.

Opis mučenja koji smo tu vidjeli odgovara taktikama mučenja koje su u Latinskoj Americi protiv ljevičara koristili pripadnici vojnih hunti, kaže za Monitor Tea Gorjanc – Prelević. „Što reče neko, samo što ih iz helikoptera nisu bacali u more“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OPŠTINA BUDVA DVA MJESECA U FINANSIJSKOJ BLOKADI: Pritisak težak desetine miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da novoformirana odbornička većina održi sjednicu budvanskog parlamenta u subotu, 08. avgusta, na čijem će se dnevnom redu, pored planiranih smjena članova raznih upravnih odbora i Savjeta RTV Budva, naći i dirigovana odluka o podizanju kredita za vraćanje miliona Vladi

 

Da su životi građana Budve manje važni od vlasti, političkih igara i finansijskih špekulacija, pokazuje  situacija u kojoj zaposleni u ovoj turističkoj opštini dva ili tri mjeseca ne primaju zarađene plate. Usred turističke sezone i otežanih životnih uslova zbog epidemije korona virusa, oko hiljadu zaposlenih početkom ljeta ostalo je bez mjesečnih zarada.

Voljom ministra finansija Darka Radunovića, po čijem je nalogu Privredni sud uveo privremenu mjeru blokade računa Opštine krajem maja, uoči sveobuhvatne akcije preotimanja vlasti u Budvi, zaposleni u lokalnoj upravi nijesu primili dvije zarađene plate. Radnicima u JU Muzeji i galerije Budve i Javnom servisu RTV Budva duguju tri lična dohotka.

Podsjećamo, Ministarstvo finansija isplatilo je krajem prošle godine 29,3 miliona eura austrijsko-njemačkoj firmi WTE/EVN na ime aktiviranih garancija koje je dala Vlada za projekat izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u Bečićima. Iako postupak oko dokazivanja stvarnog iznosa uloženih sredstava u izgradnju  kolektora u naselju Vještice nije okončan, kao ni istražni postupak državnog tužilaštva, Vlada je na prvi zahtjev Njemaca isplatila tražene milione, koje sada potražuje od Opštine Budva.

Naplata milionskog troška iz budžeta Vlade jedan je od razloga izvršenog prevrata u Budvi, nasilne promjene legalno izabrane vlasti u kojoj su učestvovale brojne državne institucije. Uz pomoć jakih policijskih snaga na čelne funkcije u Opštini postavjeni su predstavnici nove odborničke većine, DPS, Crnogorske, SD i nezavisnog odbornika Stevana Džakovića. Glavni zadatak tako ustoličenih predsjednika Opštine Nikole Divanovića (DPS) i predsjednice Skupštine, Anđele Ivanović iz Crnogorske, je zaduživanje Budve za 30-ak miliona eura, kako bi Vlada nadomjestila minus u svojoj kasi. Odluka o kreditnom zaduženju mora biti donijeta do kraja avgusta, za kada su zakazani redovni lokalni izbori.

DPS pokazuje potpuno odsustvo brige za egzistenciju građana zaposlenih u opštinskoj administraciji i njihovih porodica, jer na računu Opštine ima novca  za isplatu plata. Pravnim i fizičkim nasiljem Budva je dovedena u ponižavajuću situaciju, da joj sa republičkog nivoa diriguju načinom upravljanja sopstvenim sredstvima, da jedan ministar lokalnoj samoupravi može da zabrani isplatu zarađenih plata iz redovnih opštinskih prihoda. Budva koja je najznačajnija turistička opština u Crnoj Gori,  iz koje Vlada ubira milione prihoda po raznim osnovama, trpi dvomjesečno iživljavanje Vladinih institucija nad građanima ovog grada.

Svakodnevne scene na vratima Opštine gdje pripadnici privatnog obezbjeđenja ne dozvoljavaju ulazak u opštinske prostorije odbornicima sa liste Demokrata i DF-a, pokazuju da ponižavanje Budve i njenih građana kao da nema granica. Te scene posredstvom medija odlaze u svijet.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo