Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I duša na prodaju

Objavljeno prije

na

„Nasred primorja općine paštrovske ima jedna mala luka, pusto žalo, koju ljudi i dan današnji zovu ‘drobnijem pijeskom’. To je zemanom bivalo mjesto gdje se narod kupio na zbor i na odluke, kad je ta općina slobodno i neodvisno upravljala sama sobom. Četiri suđe (sudije) i dvanaest vlastela, od svakog plemena po jedan čovjek, slobodno i na poređe izabrani, sjedili bi pod jednom međom vrh pijeska, a ostali domaćini jedan do drugoga po pijesku i tu vijećali i sudili o najvažnijem poslima. Svake godine o Vidovu-dne, u pučini ljeta, birala je skupština otvorito suđe i vlastelu, predaval im zakonik, starostavnik, knjigu i srebrni pečat, a oni bi se kleli skupštini da će neumitno suditi, a zakone i odluke zborske vršiti”. Ovako je budvanski književnik Stjepan Mitrov Ljubiša u poznatoj priči Kanjoš Macedonović pisao o značaju pješčane plaže Drobni pijesak, smještene u centru Paštrovića, mjestu na kojem su donošene važne istorijske odluke i vršio izbor čuvenog paštrovskog suda Bankada. Ovo istorijsko mjesto Paštrovića danas je u cjelosti u vlasništvu Prve familije.
Investicioni potres koji je prije godinu dana protutnjao ovim krajem ostavio je pleme Paštrovića koje baštini bogatu i slavnu istoriju ne samo bez zemlje, nego i bez onih mjesta od posebnog značaja koja odišu istorijom, tradicijom i starim običajima. Po riječima jednog od uglednih mještana riječ je o tužnom i dramatičnom trenutku u istoriji Paštrovića u kome su posjedi mukotrpno sticani vjekovima prodati za samo godinu dana.
Sa zemljom je otišla i istorija. Ako se ima u vidu da je Paštrovićima 1954. godine oduzeto njihovo administrativno središte Sveti Stefan, prodajom imanja na Drobnom pijesku Paštrovići su ostali i bez svoje duše.

BEPLER UMJESTO KANJOŠA: Na mjestu istorijskog lokaliteta paštrovskog „zbora” svoju hotelsku imperiju preko povezanih firmi širi moćni veleposjednik Bepler i Džejkobson.

Preko američke firme Roychamp trading LLC, registrovane u Podgorici, čiji je ovlašćeni zastupnik izvjesni Baria Frago Orlando iz Paname, a direktor Dragan Bećirović iz Kolašina, u zaleđu poznate plaže kupljena je parcela površine oko 42.000 metara kvadratnih.
Opština Budva je krajem 2007. godine usvojila novi Prostorni plan opštine sa važnošću od 15 godina. Prema odrednicama ovog najvažnijeg planskog dokumenta zemljište oko plaže Drobni pijesak dobilo je status zaštićene lokacije.

Takvo rješenje kvarilo je računicu ekipe okupljene oko Beplera, pa je ganc novi PPO morao na popravni. Osam mjeseci nakon usvajanja plana u lokalnoj skupštini predsjednik Opštine Rajko Kuljača biva primoran da isti mijenja po zahtjevu investitora i u julu 2008. donosi Programski zadatak za izradu izmjena i dopuna PPO Budva.
Tako su dugoročne vizije razvoja turističke prijestonice Crne Gore pretočene u planski dokumenat najvišeg nivoa na kome su radili timovi domaćih i uvoznih planera i utrošena ogromna sredstva, izdržale probu vremena od nepunu godinu dana!
Programski zadatak koji potpisuje Kuljača raritet je među ovakvom vrstom dokumenata jer je nedopustivo da se obrađivaču Prostornog plana označavaju brojevi katastarskih čestica na kojima treba nešto ucrtati.
Kuljača nalaže planerima da „zonu ambijentalne gradnje na potezu od Crvene glavice do Perazića dola preinači u turizam”. Sve što je prethodnom varijantom PPO bili sačuvano da se „novim pogledom na lokacije” zazida! Pažnja se usmjerava na lokacije Kamenovo, Galije-Bijeli Rat, Debeli Rat, Slava luka, Drobni pijesak, Skočiđevojka, Smokvica, Miločerska plaža…

PLATI PA UCRTAVAJ: Izmjene se poklapaju sa granicama parcela povlašćenih novopečenih vlasnika paštrovskih voćnjaka, maslinjaka, livada i šuma koje se pretvaraju u građevinsko zemljište. Dok su susjedne parcele u vlasništvu mještana ostale neurbanizovane.
Izmijenjeni Prostorni plan usvaja se na sjednici SO 16. marta, nekoliko dana uoči izbora. Predstavnici Mjesne zajednice Reževići revoltirani su postupkom skupštinskih organa jer njima kao zainteresovanoj strani skupštinski materijali sa planskom dokumentacijom nijesu bili dostavljeni na vrijeme zbog čega nisu bili u mogućnosti da učestvuju u raspravi.
Predsjednik Savjeta MZ Reževići Dragan Vuković kaže da je PPO usvojen u tajnosti i da je pravljen po mjeri naručilaca. Posebno je ogorčen na stavom Revizione komisije čiji su članovi imali sluha isključivo za interese tajkuna dok su zahtjevi mještana za ucrtavanjem objekata odbijeni u cjelosti.
„Da dolazimo iz Nikšića, Podgorice, Rusije ili sa Kipra i da smo platili koliko treba, ne bi bilo problema”, smatraju nezadovoljni stanovnici Reževića.
Usvajanjem izmjena PPO odbornici koalicije DPS-SDP omogućili su građevinskim moćnicima koji se skrivaju iza brojnih firmi sa of-šor destinacija da svojim graditeljskim poduhvatima u potpunosti izmijene reljef i mediteranske pejzaže čitave jedne regije. Pored viška kapaciteta iz prve verzije PPO, izmjenama i dopunama docrtano je oko 7.000 novih ležajeva po uhodanoj formuli hoteli-vile-apartmani za tržište, samo u zaleđu plaža i uvala iza Svetog Stefana.
Kompaniji Roychamp na Drobnom pijesku ucrtan je hotel od 750 ležajeva, brojne renta vile i apartmansko naselje.
Kompaniji-sestri, kiparskoj Danebrook limited na lokaciji Bijeli rat oko 1.000 ležajeva u hotelu i apartmanima za prodaju.
FAMILIJA PREVARENA: Izgledi da će kompanija Bepler na Drobnom pijesku nešto i graditi u ovom trenutku veoma su mali. Ne samo zbog ekonomske krize, nego iz posve bizarnog razloga.
Kupili su zemlju od lažnog, odnosno nesavjesnog prodavca. Njihova zemlja u katastru nepokretnosti opterećena je teretom zabrana i sudskih privremenih mjera na osnovu brojnih tužbi nasljednika prethodnih vlasnika.
Slučaj Drobni pijesak posebno je zanimljiv, jer se po kazivanju oštećenih porodica 1. avgusta 1995. godine, prvog dana stupanja na snagu novog katastra, na oko 14.000 kvadrata tuđeg zemljišta uknjižio Nikola Radović iz Petrovca, navodno bez ikakvog pravnog osnova i dokaza o vlasništvu, čiji su nasljednici zemlju prodali.
Zemlja se putem novog katastra prosto otimala po principu ko brži do katastra – njegova parcela. Tuđu imovinu prisvajali su i prodavali mnogi, država, opština i pojedinci.

Pred Osnovnim sudom u Kotoru vodi se veliki broj parnica za dokazivanje prava vlasništva na katastarskim parcelama koje su nakon stupanja na snagu novog katastra nepokretnosti od 1995. promijenile vlasnike bez prethodno utvrđenog pravnog osnova.
Sude se raniji vlasnici i njihovi nasljednici sa državom ili opštinom, sa rođacima i komšijama. Poništavaju se kupoprodajni ugovori milionskih vrijednosti.

Kompaniju Roychamp nasljednici pravih vlasnika tuže za preko 15.000 kvadrata. Potražuje se i dio parcele uz samu obalu na kojoj Bepler iz hotela Avala drži plažni bar i restoran.

Zastupnik Roychampa je advokatska kancelarija Ana Kolarević. Mještani koji zahtijevaju povraćaj svog vlasništva ne žele da govore za medije iz straha da će razljutiti gospodare koji vedre i oblače u Crnoj Gori.

Vjeruju da im tajnost u vođenju sudskog postupka obezbjeđuje veće izglede na uspjeh.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo