Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tužbom protiv sjećanja

Objavljeno prije

na

Suđenje Ibrahimu Čikiću autoru knjige Gdje sunce ne grije optuženom za klevetu, još nije započelo u bjelopoljskom Osnovnom sudu. Čikić je devedesetih uhapšen i u montiranom procesu osuđen da je planirao oružani ustanak, zajedno sa čelnicima tadašnje Stranke demokratske akcije Crne Gore. On je u svojoj knjizi opisao pretrpljenu torturu, a tužbu za klevetu protiv njega podnijelo je za sada jedanaest njegovih nekadašnjih sugrađana. On sada živi u Sarajevu i sudski poziv i optužnicu, nije dobio. Njega privatnom tužbom gone bjelopoljski ljekari i zatvorsko osoblje Među tužiocima su Milko Kljajević, Dušan Obradović i Radoman Vuković, koje u veoma pozitivnom svijetlu, među mnoštvom svojih tlačitelja, Čikić izdvaja kao korektne profesionalce Milko Kljajević bio je stari zatvorski kadar. Čovjek poznat po strogoći i siva eminencija zatvorske uprave. Danas je penzioner. U tužbi navodi da ga je Čikić oklevetao jer je ustvrdio da je nehumano postupao prema njemu. Tužbi se pridružio i Radoman Vuković, nekada zatvorski čuvar a sada takođe penzioner. I on tvrdi da je u knjizi spomenut u negativnom kontekstu, mada i njega Čikić izdvaja po korektnosti, jednako kao i Dušana Obradovića, u vrijeme Čikićevog tamnovanja komandira u zatvoru a danas penzionera. Među tužiocima su i trojica bjelopoljska ljekara, dr Tomislav Karišik, dr Vučić Popović i dr Rasim Zele Agić.

O dr Popoviću Čikić je napisao da je „posebno ekstremistički i pročetnički nastrojen i pun socijalfašističkog naboja”. Dr Popović, s početka devedesetih bio je poznat kao gorljivi sljedbenik Slobodana Miloševića ali politički nije bio angažovan. Danas je i on penzioner.
U negativnom kontekstu, tvrdeći da je imao namjeru da mu naškodi zdravlju, Čikić u svom romanu opisuje i dr Tomislava Karišika. I Karišik je danas penzioner a s početka devedesetih imao je izmiješane jugoslovenske i velikosrpske stavove.

U bjelopoljskom zatvoru, u vrijeme kada su tamo bili zatočeni čelnici SDA, tu su ustanovu opsluživala i dva zatvorska ljekara, dr Budimir Rakonjac i dr Rasim Agić. I dok se protiv grubog ponašanja zatvorskog osoblja prema zatvorenicima dr Rakonjac bunio, dr Agić, koji je tužio Čikića, ostajao je bez komentara. ,,Što je osjećao govorile su njegove suze kada bi me ugledao pretučenog”, kaže o njemu jedan od političkih zatvorenika koji ne želi da mu se pomene ime. Agić tuži Čikića jer je u knjizi naveo da je propustio da zabilježi povrede koje je zadobio u policijskoj torturi prije dolaska u zatvor. Dr Agić je i danas zatvorski ljekar.

Tužitelj je i nekadašnji upravnik zatvora Luka Bulatović. Njegov odnos prema zatvorenicima bio je kontroverzan – jedni će ga hvaliti, drugi će ga, poput Čikića, kuditi. Za upravnika je došao kao partijski kadar SK, kasnije, DPS-a. Danas penzionerske dane provodi podržavajući SNP.
Tužbu je predao i Neđeljko Petrović, penzionisani stražar. Zatvorenici iz tog vremena opisuju ga kao strogog i ozbiljnog, ,,pomalo nervoznog”.
Tužitelj je i Radojko Veličković, i on danas penzioner. Bio je komandir u zatvoru.
Vukić Šuković i Blažo Marijanović 1994. bili su stražari u zatvoru, danas su takođe penzioneri. I dok je Marjanović važio za veoma tihog čovjeka, Šuković je bio, tvrde zatvorenici, bio počesto grub. U bjelopoljskom zatvoru zapamtili su ga po tome što dugo nije pristajao da se povinuje naređenju i petokraku na stražarskoj kapi zamijeni trobojkom. ,,Da nijesi čitao Monitor ne bi ni bio ovdje”, ostaće upamćene njegove riječi koje je izrekao kad su zatvorenici zatražili štampu.

INTERVJU: IBRAHIM ČIKIĆ

MONITOR: Kako komentarišete tužbu jedanaest Bjelopoljaca protiv vas?
ČIKIĆ: Iz medija sam saznao da su protiv mene bivši radnika bjelopoljskog zatvora podignuli tužbu za navodnu klevetu zbog činjenica koje sam iznio u svojoj knjizi. Optužnicu nijesam u stanju komentarisati jer je nijesam ni dobio.
Umjesto da se vrhovni državni tužilac odluči da počne sa sprovođenjem istrage, kao što je svojevremeno 1996. obećao, sada dželati tuže žrtvu. Da nije tragično bilo bi komično.

MONITOR: Da li možete dokazati ono što pišete u knjizi?
ČIKIĆ: Jedini moj grijeh je, kao što neko u novinama ovih dana napisa, taj što sam se usudio da se sjećam torture koju su nadamnom izvršili pripadnici crnogorske policije i zatvorski čuvari.
Sama činjenica da me tuže bivši radnici bjelopoljskog zatvora govori da je to produžetak zločina iz 1994. a što se jasno vidi iz činjenice da su ,,privatni tužioci” zapravo upravnik, stražari i drugi pripadnici represivnog državnog aparata iz 1994. a ne bilo kakvi obični građani.
Riječ je o nastavku policijske igrarije u kojoj su mogućnosti svakakvih bezobrazluka i svinjarija neiscrpne.
I klovnovi koji optužuju i inspicijenti iza njihovih leđa koji ih iz sjenke guraju na scenu, jednako su uplašeni i tužni. Mnogima od njih moja knjiga visi nad glavom kao Damoklov mac! Izgledaju njunjavo i jadno.

MONITOR: Da li ćete se pojaviti na ročištu zakazanom za 15. juni?
ČIKIĆ: Pjesnik pravo kaže da ,,strah životu često obraz kalja”. To je ono što se da vidjeti kao jedini logički zaključak, na osnovu informacija do kojih sam došao. Dakle, želim da saopštim slobodoumnoj crnogorskoj javnosti da prvom ročištu nijesam prisustvovao samo zbog toga što nijesam dobio sudski poziv za raspravu. Iako sam slabog zdravlja i materijalnog stanja spreman sam da se pojavim na bilo kojem slobodnom sudu. Knjiga je sama istina pisana mastilom sastavljenim od krvi, a perom protkanim bolom. Obraz se čuvao devedesetih, a ne sada. Ja sam na promociji rekao: ,,Ne vjerujem da će zemaljski sud suditi zločincima, ali ja znam da je konačni sud Nebeski! Ipak, dok smo na zemlji važe zemaljski zakoni, oni koje ljudi prave onako kako njima odgovara. Da je crnogorski interes Evropa i da su na sceni evropski zakoni o kleveti nikada se ne bi dešavali ovakvi sudski procesi.

MONITOR: Kako komentarišete to da vas nijesu tužili visoki državni službenici, policijski čelnici i zvaničnici iz pravosuđa, glavni akteri torture, već ljudi koje sporadično pominjete u knjizi?
ČIKIĆ: Upravo to ukazuje da Crna Gora još živi devedesete godine, kao i ova farsa od suđenja. Tome u prilog ide još jedna apsurdna činjenica. Kao tužitelji se pojavljuju Milko Kljajević, Duško Obradović i Radoman Vuković, o kojima u knjizi pišem kao o jako poštenim i profesionalnim osobama (147.str. knjige) koje su i pored ogromnog pritiska od policije, sudskih i drugih organa sačuvali obraz, čast i dostojanstvo. To dovoljno govori da se u ovoj tužbi manipuliše ovim ljudima i da oni nijesu ni pročitali knjigu. Ovi o kojima me pitate svakako jesu. I ja se nadam da su sada ustrašeni i da čekaju, ako će Crna Gora u Evropu, ono što se mora desiti – optužnicu iz Tužilaštva.
Konačno, nadam se da će i moja knjiga i eventualni sudski procesi, tu mislim i na ovaj farsični koji se sprema protiv mene, ubrzati put Crne Gore prema Evropi.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo