Povežite se sa nama

OKO NAS

I OVE GODINE SLABE ULCINJSKE BERBE: Sve se svelo na turizam

Objavljeno prije

na

Ni ove godine, već 11 zaredom, na bazenima ulcinjske Solane neće biti berbe slanih kristala. Veoma slaba će biti berba u Maslinadi, pa se svelo na dobit od turizma. A i ona je slabija nego godinu ranije

 

 

Ulcinjska Solana je ove godine trebalo da proslavi devet decenija od početka rada. Ali, ovaj veliki jubilej nema ko da slavi, jer već 11 godina na Solani nema proizvodnje slanih kristala ni radnika.

“Najgore je što se ne zna ni kada će konačno biti formirano preduzeće koje bi upravljalo Solanom i čiji bi ključni zadatak bio da se pokrene proizvodnja soli. Jer, to je preduslov da se sačuva biodiverzitet na ovom jedinstvenom prostoru i da se vrate radnici. No, za to je potrebno malo više napora i malo soli u glavi”, kaže ulcinjska novinarka Arjona Resuljani.

Kako ističe, Crna Gora je jedina država na Mediteranu koja ne proizvodi so, a na uvoz je za ovih 11 godina utrošeno oko 14 miliona eura.

Ipak, zahvaljujući aktivnostima Centra za zaštitu i proučavanje ptica i JP Nacionalni parkovi Crne Gore, koje upravlja prostorom Solane,  u posljednje vrijeme obnavljaju se nasipi i pumpe, a morska voda kanalom ide u bazene. To znači da se život vraća na oko 15 miliona kvadratnih metara u neposrednom zaleđu Velike plaže, i da će ptice ponovo masovno slijetati na ulcinjsku Solanu, njihov najveći aerodrom na istočnoj obali Jadrana.

Stariji solari sa žaljenjem konstatuju da su ove godine bili izvrsni meteorološki uslovi da berba bude odlična, jer su vrućine tropske, a nema padavina.

Vremenski uslovi su bili odlični i za rod masline, ali će ove godine biti veoma slaba berba u ulcinjskoj Maslinadi. “Velike su vrućine, što odgovara maslini, a ne odgovara maslinovoj mušici koja najčešće oštećuje plodove. No, u vremenu oprašivanja nije došlo, kako mi maslinari kažemo, do vezivanja plodova, pa, nažalost, imamo ovakvu situaciju“, kaže maslinar Šukrija Bakali.

On navodi da zabrinjava što već dvije godine zaredom nema prave berbe na 86.000 starih stabala u Maslinadi od autohtone sorte žutice. „To je zabrinjavajuće za maslinare, posebno one koji su sebe uložili u ovu djelatnost. Ali, mi maslinari smo uporni ljudi, tako da nas ne može obeshrabriti poneka slabija godina. Nadamo se boljoj narednoj godini, a maslina je blagoslovena biljka i ona će nam sigurno to vratiti“, uvjeren je Bakali.

Inače, ciklus žutice u pet godina je sljedeći: jedne godine ima izvrstan rod, dvije prosječan, a dvije veoma slab.

Stoga su se Ulcinjani posljednjih decenija odlučili da se mnogo više posvete turizmu, gdje je zarada mnogo veća. Međutim, i ta je grana privrede veoma osjetljiva, precizan seizmograf koji registruje sve potrese u jednoj državi i društvu, pa i na mnogo širem prostoru.

Potvrđuje to i ova sezona na ulcinjskoj rivijeri, koja će biti za oko petinu slabija od prethodne. Zvanični podaci pokazuju da je gostiju za 18 odsto manje nego godinu ranije, a noćenja za 14 odsto. Uz činjenicu da je početak glavne sezone kasnio pet do šest dana, lako je zaključiti da će praktično špic trajati 40 dana. A to je isuviše kratko za očekivanu zaradu većeg, onih koji se bave ovom privrednom granom.

Mnogo je, naravno, razloga za ovaj značajan pad, ali još je značajnije razumjeti da će sa ovakvim destinacijskim menadžmentom svaka naredna turistička berba biti slabija. Tu se prvenstveno misli na cjenovnu politiku, odnosno na činjenicu da Ulcinj više nije jeftino turističko mjesto. “Ako smo previše podigli cijene i ne opravdamo vrijednost za novac, tržište će nas kazniti. Ove godine nas kažnjava slabijom potrošnjom, a iduće sezone slabijim dolaskom. Ti gosti očekuju veći kvalitet i bolju usluga”, kaže Resuljani.

Primjetno je da zbog krize  gosti sa zapadnog tržišta manje troše, kao što je činjenica da ove sezone na ulcinjskoj rivijeri u velikom broju preovladavaju turisti iz regiona. Ima se utisak kao da su se vratile devedesete.

Izvjesno je i da će se nastaviti budvanizacija Ulcinja. To znači gradnja stanova za tržište, što uz rast broja ostalih smještajnih kapaciteta, već ima posljedice po vidnom padu evidentiranih gostiju u privatnom smještaju.

“Kolač je ove 2024. nešto manji nego prošle godine, dijeli ga puno više učesnika, i normalno da ne možemo svi isto dobiti”, primjećuje jedan ulcinjski turistički radnik.

U svakom slučaju, tek kada se u septembru plate svi računi i dažbine, moći će se pouzdano kazati kakva je bila ovogodišnja turistička sezona, koju, sada je već sigurno, niko neće posebno pamtiti. Ipak, turizam ne funkcioniše po sistemu retrovizora i nije trka na sto metara, već na duge staze.

                                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo