Povežite se sa nama

Izdvojeno

IGNORANTSKI ODNOS DRŽAVE PREMA PROSVJETARIMA: Upozorenja koja niko ne čuje

Objavljeno prije

na

O odnosu države prema obrazovanju kao jednom od ključnih segmenata društva dovoljno govori podatak da je u obrazovanju u Crnoj Gori zapošljeno preko 14.000 ljudi, a njihove plate su godinama na nivou ili ispod prosječnih. Ne čude zato najave protesta prosvjetara

 

Darko je konobar koga kad naručujete piće ne oslovljavate tako, već sa – Profesore, može dojč. Završio je fakultet i imao je namjeru da predaje. Međutim u sistemu školstva, gdje ni pomoćno osoblje ne može da se zaposli bez ministrovog amina, nije bio politički podoban.

,,Sad više i ne tražim posao u struci. Plate su im manje nego što ja zaradim. Pri kraju mandata prošle ministarke plate su im kasnile. Pričale su mi kolege sa fakulteta da su ih opominjali iz banaka za rate, nijesu imali da vrate dugove na vrijeme. Ma i kod mene u kafiću pili su kafu na veresiju”, priča za Monitor.

U prvom kvartalu ove godine, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, najviše oglašenih radnih mjesta bilo je u uslugama smještaja i ishrane, pa u obrazovanju. Za poslove u obrazovanju oglašeno je 1519 radnih mjesta, na neodređeno 146, a određeno 1280, ostalo 93.

Prema posljednjem dostupnom izvještaju Zavoda o deficitarnim zanimanjima iz 2019, te godine oglašeno 370 radnih mjesta za profesora matematike, a zapošljena su tri, za profesora klavira 151 zapošljen je jedan, zapošljen je i jedan profesor fizike iako je oglasa bilo 105… Uzalud su raspisivani oglasi za profesora psihologije, profesor grupe predmeta kulinarstva, profesora elektronske grupe predmeta, profesora ekonomske grupe predmeta…

Da će nedostatak nastavnog kadra biti hroničan govore i posljednji podaci sa upisa na Univerzitetu Crne Gore iz 2019/20. Na Prirodno- matematičkom fakultetu na smjeru Matematika za  30 ponuđenih mjesta prijavilo se samo 11 brucoša, na studijskom programu Fizika raspisano 30 prijavilo se šest, Biologija 50 a prijavilo se 20. Slično je i na Filozofskom fakultetu u Nikšiću – Crnogorski jezik od 55 slobodnih mjesta prijavilo se 14, za Srpski jezik pet, na Geografiji od 50 mjesta samo 17…

O odnosu države prema obrazovanju kao jednom od ključnih segmenata društva dovoljno govori podatak da je u obrazovanju u Crnoj Gori zapošljeno preko 14.000 ljudi, a njihove plate su godinama na nivou ili ispod prosječnih. Da država nastavlja sa tradicijom nebrige prema obrazovanju govori i najnovije povećanje zarada. Naime, izmjene i dopune zakona o zaradama u javnom sektoru stupile su na snagu 1. jula. Njima će plate ljakarima biti povećane za oko 20 odsto. Povećanje, i to značajno do 70 odsto, dobiće i profesori na fakultetima. I ovog puta povećanje je zaobišlo nastavni kadar osnovnih i srednjih škola.

Prosjek plata u kategoriji Obrazovanje, naučni i straživački rad u Crnoj Gori je od 430 do 840 eura, 10 odsto zapošljenih prima veću platu od maksimalno navedene. Prosvjetni radnik sa višegodišnjim radnim stažom prima platu od oko 800 eura. Nakon višedecenijskog prosvjetnog rada penzija iznosi upola manje oko 400 eura.

Novi ministar prosvjete Miomir Vojinović je više puta istakao da je pored reformi obrazovanja neophodno poboljšati materijalni status prosvjetnih radnika. Istakao je da će insistirati da se zarade povećaju, ali i da se vrati dostojanstvo i ugled poziva.

Sredinom prošlog mjeseca predstavnici Sindikata prosvjete i Ministarstva prosvjete dogovorili su da se formira komisija koja će započeti rad na izmjenama i dopunama granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete, kako bi se definisali i koeficijenti složenosti prosvjetnim radnicima. Iz Sindikata su tada objasnili da je cilj poboljšanje materijalnog i ekonomskog položaja prosvjetnih radnika, kroz borbu za bolje plate i druge privilegije (jubilarne nagrade, prevoz, nastavnička zvanja itd.), zatim unapređenje pravnog položaja i pravne sigurnosti prosvjetnih radnika, kao i borba za dostojanstvo prosvjetnog poziva.

Nakon povećanja plata za predavače na fakultetima, predsednik Sindikata prosvjete Radomir Božović najavio je novu rundu pregovora sa nadležnima u Ministarstvu prosvjete. ,,Ne budu li naša očekivanja ispunjena ili budemo li i dalje zanemareni i zapostavljeni ni Sindikat prosvete neće sjediti skrštenih ruku. Imamo legitimne metode propisane zakonom”. Božović je istakao da protesti i štrajk nijesu isključeni: ,,Protesti, ukoliko do njih dođe, neće biti usmjereni protiv većih zarada ljekarima i univerzitetskim profesorima nego prema ignorantskog odnosa države prema osnovnom i srednjem obrazovanju”, kazao je Božović.

Dubinu ignorisanja Božović je objasnio i kroz priču o opremanju škola: ,,Mi smo u eri digitalizacije, već 5 G mreža startuje, imamo gradskih škola koje  nemaju kompjuter u svakoj učionici i koje nemaju internet. Pričamo o budućnosti a i dalje u mnogim školama radimo po principu krede i table”. Objasnio je i da u Osnovnoj školi Oktoih u Podgorici jedno odjeljenje prvaka nije moglo da se upiše zbog prostornih kapaciteta.

Shodno tome imamo i rezultate –  PISA testiranje svaki put nas iznova opomene koliko nam je obrazovni sistem loš. Posljednji put, 2019. godine, pokazalo se da je skoro svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno nepismen. I dok su u okruženju, i oni bolje rangirani od Crne Gore pozivali na alarm, u tadašnjem Ministarstvu prosvjete Crne Gore pominjali su i radost u skladu sa ,,državotvornom” politikom koju i danas vode.

Najnovije upozorenje došlo je iz Sarajeva, tamo je crnogorski tim zauzeo posljednje mjesto na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, koja je održana od 28. juna do 3. jula. Na takmičenju je učestvovalo 109 učenika iz 19 zemalja, a pobijedila je Rumunija sa 224 poena, pretposljednja Albanija imala je 20 bodova, a Crna Gora samo dva!

Dovoljno upozorenja, da ima ko da ih čuje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo