Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVA DIONICA AUTO-PUTA PUŠTENA U SAOBRAĆAJ: Na pola puta

Objavljeno prije

na

Dionica auto-puta Smokovac – Mateševo otvorena je na Dan državnosti 13. jula, a planirani rok za završetak radova je bio 10. maj 2019. godine. U međuvremenu je i cijena projekta uvećana za makar 100 miliona. Slavimo

 

Tri godine, dva mjeseca i tri dana. Toliko je kasnila izgradnja prve dionice prvog crnogorskog auto-puta Bar – Boljari. Prema ugovoru o izgradnji, najveći infrastrukturni projekat u nezavisnoj Crnoj Gori trebalo je da bude završen 10. maja 2019. godine. Osim kašnjenja prekoračena je i cijena izgradnje za oko sto miliona. Prilikom ugovaranja izgradnje zaboravljena je, pa naknadno dodata, jedna cijela petlja (Smokovac), elektro i vodovodna mreža, a nekoliko pristupnih puteva i dalje je sporno, odnosno, nezavršeno.

Prema studijama opravdanosti izgradnje auto-puta, prve iz 2009. kompanije Scott Wilson i druge iz 2012. godine koju je radila URS Infrastructure & Environment UK Limited, dionica Smokovac – Mateševo nije zadovoljavala ni osnovne kriterijume za finansiranje od međunarodnih finansijskih institucija. Uprkos upozorenjima međunarodne zajednice da je auto-put neisplativ za malu Crnu Goru, Vlada Mila Đukanovića je ušla u projekat, uzevši (u dolarima) kredit od kineske Exim banke.

Za razliku od crnogorske javnosti, tadašnje DPS Vlade su znale da ova dionica ne ispunjava uslove da bude finansirana od institucija iz EU, pa je sada jasnije zbog čega su partnere tražili van Evrope.

Saobraćajnicu je gradila kineska državna kompanija za izgradnju puteva i mostova (China Road & Bridge Corporation – CRBC). Izvođači su bili oslobođeni plaćanja PDV-a u Crnoj Gori. Pod poreskim olakšicama poslovale su i sve firme podizvođači, ako novac troše za izgradnju auto-puta. Prema nalazima novinara i nevladinih organizacija, inspekcije nijesu bile najraspoloženije da kontrolišu da li su postojale poreske malverzacije u ovim preduzećima tokom gradnje auto-puta. Prema Ugovoru iz 2014. CRBS je planirala, projektovala i gradila auto-put. U Evropi je, standard da kompanije izvode radove po projektu koji im investitor dodijeli. Tako je Hrvatska na izgradnji Pelješkog mosta CRBC angažovala samo kao izvođača radova, dok su Hrvati sami uradili projekat.

Direktorica NVO Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović za Monitor kaže da se kineska kompanija CRBC ponašala kao da joj taj posao nije prioritet. To, navodi Mrdovićeva, pokazuju i njeni projekti u regionu – u Srbiji su u roku ili sa malim kašnjenjem zavšavani putni i željeznički projekti, dok su Pelješki most završili prije zadatog roka.

Naša sagovornica tvrdi da se i po izboru kadrova vidi njihova posvećenost izgradnji našeg auto-puta. „CRBC je u Crnu Goru poslala relativno mlad inženjerski kadar, što može ukazivati da su naš ’posao vijeka’ posmatrali kao manje zahtjevan (ili bitan) u odnosu na druge projekte, koje realizuju širom svijeta. Projekat su povjerili tridesetjednogodišnjem građevinskom inženjeru, kao glavnom menadžeru projekta, za kojeg se pokazalo da ima sedam godina iskustva u sličnim projektima, tri godine u vođenju gradilišta i četiri godine u vođenju projekta“, kaže Mrdovićeva.

Sada se problematizuju i odštetni zahtjevi kineske kompanije zbog problema na izgradnji prioritetne dionice auto-puta. Do početka ove godine oni su iznosili više od 190 miliona eura. Za sve sporove, prema ugovoru, nadležan je Arbitražni sud u Šangaju, dok je Crna Gora izmirenje obaveza garantovala dijelom svoje teritorije. Mrdovićeva procjenjuje da bi iznos potraživanja mogao biti i veći. Njena NVO nedavno je objavila da je CRBC usljed mjera izazvanih epidemijom koronavirusa zatražio 43,6 miliona, koliko su procijenili da košta to što od februara 2020. do sredine te godine nisu mogli da grade po planiranoj dinamici radova.

„Ranija Vlada tražila je od kineske strane da ‘zbog pozitivnog odnosa javnosti’ cijena prioritetne dionice bude ispod 800 miliona eura, a kada je pristala na cijenu od 809 miliona u startu se znalo da to ne obuhvata trošak trajnog napajanja auto-puta strujom i vodom. Cijena radova na izgradnji prioritetne dionice je u međuvremenu uvećana za bezmalo stotinak miliona eura”, pojašnjava Mrdovićeva.

Premijer Dritan Abazović ranije je kazao da će prva dionica auto-puta koštati milijardu eura. Vlada još nema preciznu brojku da prikaže koliko će građani plaćati za „projekat vijeka“. Ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je formiranje komisije koja će ispitati troškove na auto-putu i informisati javnost koliko je novca potrošeno i na šta.

Damjanović kaže da se zbog visokog javnog duga naredna dionica auto-puta do Andrijevice ne smije graditi iz budžetskih sredstva. Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je 2019. godine iskazana zabrinutost zbog visokog javnog duga Crne Gore i preporučeno je da se gradnja auto-puta ne nastavlja dok se javni dug ne smanji na 60 odsto BDP-a. Javni dug je sa depozitima na kraju prošle godine iznosio 75 odsto BDP-a.

Abazović je više puta pomenuo da će se nastavak auto-puta finansirati iz privatno-javnog partnerstva. Damjanović je pomenuo mogućnosti privatno-javnog partnerstva sa firmama iz Srbije i Mađarske, jer je riječ o auto-putu Bar – Beograd – Budimpešta. Izvjesno je samo da Kinezi neće uskoro raditi velike infrastrukturne projekte u Crnoj Gori, a čini se ni u regionu.

Kada su zvanično počeli radovi na auto-putu, tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović, dao je garancije da će biti završen za četiri godine. Ni on ni bilo ko drugi nije odgovarao zbog ovolikog kašnjenja i prekoračenja cijena, a pregovori sa CRBC-om  oko konačne cijene i moguće krivice za kašnjenje počeće tek nakon okončanja radova.

Ova dionica neće biti u potpunosti funkcionalna ni nakon svečanog otvaranja. Tek treba da počne rekonstrukcija i proširenje puta od Mateševa do Kolašina, a nedostaju i pristupni putevi od Lijeve Rijeke i Veruše do njihove petlje i ulaza na auto-put. Dionica još nema ni ime, a jedini pristigli predlog je od Opštine Kolašin – da se nazove po princezi Kseniji Petrović Njegoš, koja se smatra prvom ženom vozačem u Crnoj Gori.

Prije početka izgradnje projektovano je da će putarina i drugi komercijalni prihodi od ove dionice donositi godišnje 31,3 miliona eura. To znači da je za ovaj period kašnjenja izgubljeno oko  95 miliona prihoda. Ranije je bilo planirano da nakon završetka prve, odmah počne izgradnja druge dionice od Mateševa do Andrijevice duge 23 kilometra. Prema procjeni iz 2019. godine njena izgradnja bi koštala 273 miliona eura. Zbog rasta cijena građevinskog materijala nova procjena je da bi ona sada mogla koštati i 400 miliona eura.

Vlada je nedavno utvrdila cijene putarina za korišćenje auto-puta. Ona za motore iznosi 1,5 eura, za automobile 3,5, dok je cijena za teretna motorna vozila sa prikolicom – 17 eura. Predviđene su cijene i za uključenja sa petlji Pelev brijeg i Veruša, pa za isključenje na Mataševu treba izdvojiti dva eura od Pelevog brijega i 1,5 eura od Veruše.

Iz Ministasrtva kapitalnih investicija, kojim upravlja Ervin Ibrahimović, kažu da je cijena određena uzimajući u obzir troškove izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja auto-puta.

Izgrađenih blizu 41,5 kilometara auto-puta u velikoj mjeri čine mostovi (20) i tuneli (16). Poslednji kilometar vodi u ćorsokak, pa neće biti u upotrebi, s obzirom na to da će prije njega biti isključenje za Mateševo. Selo sa kojim (zasad) auto-put povezuje Podgoricu.

 

Devastiranje Tare

U dijelu izgradnje poddionice auto-puta uz rijeku Taru do petlje na Mateševu „Suza Evrope“ je ozbiljno devastirana, a upozorenja domaće i međunarodne javnosti su dala vrlo malo rezultata. Jedan od stubova mosta na Jabuci izgrađen  je direktno u koritu rijeke.

Evropski parlament, Evropska komisija i UNESCO su više puta upozorili Vladu Crne Gore na ono što se dešava na gradilištima auto-puta uz rijeku Taru. U svakom od komentara potvrdili su da se nesporno radi o devastaciji rijeke koja je pod međunarodnom zaštitom.

„Skrivani su rezultati inspekcijskog nadzora, zapisnici i propisane mjere su   proglašavani za tajna dokumenta. Nisu dostupne ni informacije o izrečenim i naplaćenim kaznama zbog devastacija“, naveli su ranije iz MANS-a.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo