Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRVA DIONICA AUTO-PUTA PUŠTENA U SAOBRAĆAJ: Na pola puta

Objavljeno prije

na

Dionica auto-puta Smokovac – Mateševo otvorena je na Dan državnosti 13. jula, a planirani rok za završetak radova je bio 10. maj 2019. godine. U međuvremenu je i cijena projekta uvećana za makar 100 miliona. Slavimo

 

Tri godine, dva mjeseca i tri dana. Toliko je kasnila izgradnja prve dionice prvog crnogorskog auto-puta Bar – Boljari. Prema ugovoru o izgradnji, najveći infrastrukturni projekat u nezavisnoj Crnoj Gori trebalo je da bude završen 10. maja 2019. godine. Osim kašnjenja prekoračena je i cijena izgradnje za oko sto miliona. Prilikom ugovaranja izgradnje zaboravljena je, pa naknadno dodata, jedna cijela petlja (Smokovac), elektro i vodovodna mreža, a nekoliko pristupnih puteva i dalje je sporno, odnosno, nezavršeno.

Prema studijama opravdanosti izgradnje auto-puta, prve iz 2009. kompanije Scott Wilson i druge iz 2012. godine koju je radila URS Infrastructure & Environment UK Limited, dionica Smokovac – Mateševo nije zadovoljavala ni osnovne kriterijume za finansiranje od međunarodnih finansijskih institucija. Uprkos upozorenjima međunarodne zajednice da je auto-put neisplativ za malu Crnu Goru, Vlada Mila Đukanovića je ušla u projekat, uzevši (u dolarima) kredit od kineske Exim banke.

Za razliku od crnogorske javnosti, tadašnje DPS Vlade su znale da ova dionica ne ispunjava uslove da bude finansirana od institucija iz EU, pa je sada jasnije zbog čega su partnere tražili van Evrope.

Saobraćajnicu je gradila kineska državna kompanija za izgradnju puteva i mostova (China Road & Bridge Corporation – CRBC). Izvođači su bili oslobođeni plaćanja PDV-a u Crnoj Gori. Pod poreskim olakšicama poslovale su i sve firme podizvođači, ako novac troše za izgradnju auto-puta. Prema nalazima novinara i nevladinih organizacija, inspekcije nijesu bile najraspoloženije da kontrolišu da li su postojale poreske malverzacije u ovim preduzećima tokom gradnje auto-puta. Prema Ugovoru iz 2014. CRBS je planirala, projektovala i gradila auto-put. U Evropi je, standard da kompanije izvode radove po projektu koji im investitor dodijeli. Tako je Hrvatska na izgradnji Pelješkog mosta CRBC angažovala samo kao izvođača radova, dok su Hrvati sami uradili projekat.

Direktorica NVO Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović za Monitor kaže da se kineska kompanija CRBC ponašala kao da joj taj posao nije prioritet. To, navodi Mrdovićeva, pokazuju i njeni projekti u regionu – u Srbiji su u roku ili sa malim kašnjenjem zavšavani putni i željeznički projekti, dok su Pelješki most završili prije zadatog roka.

Naša sagovornica tvrdi da se i po izboru kadrova vidi njihova posvećenost izgradnji našeg auto-puta. „CRBC je u Crnu Goru poslala relativno mlad inženjerski kadar, što može ukazivati da su naš ’posao vijeka’ posmatrali kao manje zahtjevan (ili bitan) u odnosu na druge projekte, koje realizuju širom svijeta. Projekat su povjerili tridesetjednogodišnjem građevinskom inženjeru, kao glavnom menadžeru projekta, za kojeg se pokazalo da ima sedam godina iskustva u sličnim projektima, tri godine u vođenju gradilišta i četiri godine u vođenju projekta“, kaže Mrdovićeva.

Sada se problematizuju i odštetni zahtjevi kineske kompanije zbog problema na izgradnji prioritetne dionice auto-puta. Do početka ove godine oni su iznosili više od 190 miliona eura. Za sve sporove, prema ugovoru, nadležan je Arbitražni sud u Šangaju, dok je Crna Gora izmirenje obaveza garantovala dijelom svoje teritorije. Mrdovićeva procjenjuje da bi iznos potraživanja mogao biti i veći. Njena NVO nedavno je objavila da je CRBC usljed mjera izazvanih epidemijom koronavirusa zatražio 43,6 miliona, koliko su procijenili da košta to što od februara 2020. do sredine te godine nisu mogli da grade po planiranoj dinamici radova.

„Ranija Vlada tražila je od kineske strane da ‘zbog pozitivnog odnosa javnosti’ cijena prioritetne dionice bude ispod 800 miliona eura, a kada je pristala na cijenu od 809 miliona u startu se znalo da to ne obuhvata trošak trajnog napajanja auto-puta strujom i vodom. Cijena radova na izgradnji prioritetne dionice je u međuvremenu uvećana za bezmalo stotinak miliona eura”, pojašnjava Mrdovićeva.

Premijer Dritan Abazović ranije je kazao da će prva dionica auto-puta koštati milijardu eura. Vlada još nema preciznu brojku da prikaže koliko će građani plaćati za „projekat vijeka“. Ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je formiranje komisije koja će ispitati troškove na auto-putu i informisati javnost koliko je novca potrošeno i na šta.

Damjanović kaže da se zbog visokog javnog duga naredna dionica auto-puta do Andrijevice ne smije graditi iz budžetskih sredstva. Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je 2019. godine iskazana zabrinutost zbog visokog javnog duga Crne Gore i preporučeno je da se gradnja auto-puta ne nastavlja dok se javni dug ne smanji na 60 odsto BDP-a. Javni dug je sa depozitima na kraju prošle godine iznosio 75 odsto BDP-a.

Abazović je više puta pomenuo da će se nastavak auto-puta finansirati iz privatno-javnog partnerstva. Damjanović je pomenuo mogućnosti privatno-javnog partnerstva sa firmama iz Srbije i Mađarske, jer je riječ o auto-putu Bar – Beograd – Budimpešta. Izvjesno je samo da Kinezi neće uskoro raditi velike infrastrukturne projekte u Crnoj Gori, a čini se ni u regionu.

Kada su zvanično počeli radovi na auto-putu, tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović, dao je garancije da će biti završen za četiri godine. Ni on ni bilo ko drugi nije odgovarao zbog ovolikog kašnjenja i prekoračenja cijena, a pregovori sa CRBC-om  oko konačne cijene i moguće krivice za kašnjenje počeće tek nakon okončanja radova.

Ova dionica neće biti u potpunosti funkcionalna ni nakon svečanog otvaranja. Tek treba da počne rekonstrukcija i proširenje puta od Mateševa do Kolašina, a nedostaju i pristupni putevi od Lijeve Rijeke i Veruše do njihove petlje i ulaza na auto-put. Dionica još nema ni ime, a jedini pristigli predlog je od Opštine Kolašin – da se nazove po princezi Kseniji Petrović Njegoš, koja se smatra prvom ženom vozačem u Crnoj Gori.

Prije početka izgradnje projektovano je da će putarina i drugi komercijalni prihodi od ove dionice donositi godišnje 31,3 miliona eura. To znači da je za ovaj period kašnjenja izgubljeno oko  95 miliona prihoda. Ranije je bilo planirano da nakon završetka prve, odmah počne izgradnja druge dionice od Mateševa do Andrijevice duge 23 kilometra. Prema procjeni iz 2019. godine njena izgradnja bi koštala 273 miliona eura. Zbog rasta cijena građevinskog materijala nova procjena je da bi ona sada mogla koštati i 400 miliona eura.

Vlada je nedavno utvrdila cijene putarina za korišćenje auto-puta. Ona za motore iznosi 1,5 eura, za automobile 3,5, dok je cijena za teretna motorna vozila sa prikolicom – 17 eura. Predviđene su cijene i za uključenja sa petlji Pelev brijeg i Veruša, pa za isključenje na Mataševu treba izdvojiti dva eura od Pelevog brijega i 1,5 eura od Veruše.

Iz Ministasrtva kapitalnih investicija, kojim upravlja Ervin Ibrahimović, kažu da je cijena određena uzimajući u obzir troškove izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja auto-puta.

Izgrađenih blizu 41,5 kilometara auto-puta u velikoj mjeri čine mostovi (20) i tuneli (16). Poslednji kilometar vodi u ćorsokak, pa neće biti u upotrebi, s obzirom na to da će prije njega biti isključenje za Mateševo. Selo sa kojim (zasad) auto-put povezuje Podgoricu.

 

Devastiranje Tare

U dijelu izgradnje poddionice auto-puta uz rijeku Taru do petlje na Mateševu „Suza Evrope“ je ozbiljno devastirana, a upozorenja domaće i međunarodne javnosti su dala vrlo malo rezultata. Jedan od stubova mosta na Jabuci izgrađen  je direktno u koritu rijeke.

Evropski parlament, Evropska komisija i UNESCO su više puta upozorili Vladu Crne Gore na ono što se dešava na gradilištima auto-puta uz rijeku Taru. U svakom od komentara potvrdili su da se nesporno radi o devastaciji rijeke koja je pod međunarodnom zaštitom.

„Skrivani su rezultati inspekcijskog nadzora, zapisnici i propisane mjere su   proglašavani za tajna dokumenta. Nisu dostupne ni informacije o izrečenim i naplaćenim kaznama zbog devastacija“, naveli su ranije iz MANS-a.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

NAŠA TOTALNA DEMOKRATIJA: Svi sa svima, svi protiv svih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško je predvidjeti ishod kombinatorike ko bi mogao činiti novu vladu, nakon masovne političke neprincipijelnosti, i domaćih igrača i stranih faktora. Sigurno je tek da je šansa iz avgusta 2020. godine, nakon pada DPS-a, da se ovo društvo istinski reformiše, izgubljena. Treba stvoriti novu

 

Nakon 100 dana manjinske Vlade, raspravlja se o njenom – kraju. Sljedeće sedmice, u petak,19. avgusta, održaće se sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o Inicijativi za izglasavanje nepovjerenja vladi, koju su, nakon što je premijer Abazović potpisao Temeljni ugovor sa SPC, podnijeli – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija i Socijademokrate. Da bi inicijativa bila prihvaćena, potpisnicima nedostaje još pet glasova u parlamentu. Oči su trenutno uprte u Demokratsku Crnu Goru. Ta partija je prošle sedmice, iako je donedavno tvrdo zastupala stav da sa DPS-om neće donositi krupne odluke, saopštila da će se o tom pitanju izjasniti za „deset dana“, uz komentare koji bi se mogli tumačiti i kao mogućnost da sljedećeg petka podignu ruke za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj vladi.

Šta će se dogoditi 19. avgusta, nije izvjesno. Posebno što se trenutno, za razliku od atmosfere u vrijeme izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića u februaru ove godine, gotovo i ne razgovara o rješenjima izlaska iz ko zna koje po redu ovdašnje političke krize. Pitanja se nižu: šta će se dogoditi ako se izglasa nepovjerenje Abazovićevoj vladi? Čekaju li nas izbori ili nova vlada? Ukoliko je rješenje nova vlada, ko će je voditi, a ko činiti? Ko će joj dati podršku? Umjesto dijaloga i razgovora o tim pitanjima, politika se svela na bezbroj političkih izjava i saopštenja koja govore – svi protiv svih. Ali, za razliku od prethodnog perioda, i  – svi bi mogli sa svima zarad  vlasti. Principijelnost je, sve u svemu, postala odloženi teret u borbi za moć.

Jedini koji je za sada predložio model u slučaju pada vlade je Demokratski front. Oni se zalažu za tehničku vladu koju bi činili pobjednici avgustovskih izbora.

„Prvenstveno smo se obratili Abazoviću i potpredsjedniku Vlade Vladimiru Jokoviću da bi dobro bilo resetovati prethodnu većinu, vratiti stvari na narodnu volju naroda od 30. avgusta 2020. godine – saopštio je nedavno lider DF Andrija Mandić. Kazao je da smatra da je dao „poštenu ponudu”.

Ponuda nije naišla na reakciju. „Ako se ne izjasne, prepustićemo ih njihovoj sudbini“, saopštili su iz DF-a. Potom je Joković kazao da će o ponudi DF odlučivti partijski organi Socijalističke narodne partije (SNP), dodajući da su u oni načelno otvoreni za saradnju sa svima koji će raditi na ispunjenju njihovih prioriteta. SNP odluku još nije donio, a Abazović se tim povodom nije oglašavao.

Problem DF-a je to što ih Zapad ne vidi kao partnere. Svojevremeno je visoki američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio da „DF nije partner i blokira put u EU”. Slično je ponovio i sada tvrdnjom da će SAD podržati svaku vladu koja podržava EU i NATO. Zbog toga očito opcija koju ovaj politički savez predlaže nije scenario koji će se ozbiljnije razmatrati. Uz to,  u okviru DF postoje krupne programske razlike a koliko se zna i ozbiljne razlike i unutar Pokreta za promjene.

Upravo zbog podrške Zapada, pažnju javnosti skrenuo je sastanak lidera Demokrata Alekse Bečića i specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka u Bratislavi.

„Naš spoljnopolitički kurs je kurs naših evropskih susjeda i evropskih prijatelja“ – kazao je Bečić u razgovoru sa Lajčakom. Lider Demokrata tako je poslao poruku da Zapad treba, za razliku od DF-a, da ih vidi kao „partnere”. Demokrate i DF približili su u oktobru prošle godine interesi SPC, kada je ustoličenje mitropolita Joanikija postalo pitanje važnije od svih drugih. Pošto je Abazovićeva Vlada potpisala Temeljni ugovor sa SPC, Demokrate sada imaju ležerniju poziciju u komplikovanoj političkoj domaćoj kalkulaciji pod nadzorom Zapada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NAKON POTPSIVANJA TEMELJNOG UGOVORA, NE PRESTAJE ZAPALJIVA RETORIKA: SPC i DPS opet o patriotama i izdajnicima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispada da jedino ljubav prema Putinu i Rusiji ponovo može spojiti dva zavađena bloka u Crnoj Gori. DPS i Đukanović su „novu evropsku Crnu Goru“ gradili po Putinovim standardima i sistemima vrijednosti dok SPC-u nikada nije smetao model takvog surovog društva dok god su crkveni interesi bili zaštićeni i glavni arhijereji finansijski namireni

 

Uzalud se nadao dio javnosti i političke scene da će potpis na Temeljni ugovor (TU) između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Vlade Crne Gore umiriti retoričke strasti, makar kada je crkva u pitanju, koja je dobila skoro sve što je tražila uključujući i priznanje da SPC navodno postoji osam vijekova. DPS i satelitske partije su, kako su ranije najavili, pokrenule proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini Crne Gore i obećale da će kad oni dođu na vlast odmah staviti van snage potpisani dokument. Crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je u autorskom tekstu naglasio da oni koji su podržali TU su zapravo za „srednjevjekovnu, teokratsku državu“ koja je dobrim dijelom slična njegovom feudalnom konceptu države, samo bez popova i sa njim kao apsolutnim vladarem.

Na Cetinju su priređeni hepeninzi kačenja crnogorskih zastava na ograde Cetinjskog manastira, Vlaške crkve i Crkve Sv. Jovana u Bajicama uz noćnu digitalnu video projekciju zastave na apsidi manastira. Povod je bio navodno skidanje državne zastave i bacanje na zemlju od strane monahinje S.S. sa ograde manastira, na koji je zastava bila improvizirano zakačena. Na objavljenom video snimku se ne vidi da je monahinja bacila zastavu već je samo skinula i smotala. Policija je, reagujući po prijavi građana o skrnavljenju zastave, podnijela krivičnu prijavu protiv monahinje „za povredu ugleda Crne Gore“ a radnje gonjenja je potom preuzeo osnovni tužilac na Cetinju. Sredinom jula je ministar vanjski Ranko Krivokapić na otvaranju manifestacije 540 godina od osnivanja grada izjavio da će zastava Crnojevića biti vraćena i na manastir na kom se od prvog dana vijorila.

Potpisivanje TU je prokomentarisao i poglavar kanonski nepriznate Crnogorske crkve (CPC) Mihailo nazvavši ga „ciganski posao“. Tim je  izazvavo reagovanja  romskih udruženja koja su ga optužila za diskriminaciju i omalovažavanje romske zajednice.  Izvinjenje episkopa Mihaila nije uslijedilo. Nadležni se nijesu oglašavali.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MARKO BATO CAREVIĆ PODNIO OSTAVKU: Iznuđen odlazak gradonačelnika budve

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik Opštine Budva, Marko Bato Carević podnio je, 8. avgusta, ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nedostatku sposobnosti da sa koalicionim partnerima, održava partnerski odnos

 

Usred turističke sezone u Budvi se  odvija neuobičajen izborni proces. Smjena na čelnoj gradskoj poziciji, odlazak jednog predsjednika Opštine i imenovanje drugog i to tokom prinudne uprave u lokalnoj samoupravi uvedene prije par mjeseci, zbog blokade rada lokalnog parlamenta.

Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević podnio je 8. avgusta ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Carević je prethodno najavio svoj odlazak iz politike. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nesposobnosti da sa koalicionim partnerima, kako sa partijama sa svoje izborne liste tako i sa onima koje to nisu, održava partnerski odnos u vršenju vlasti u skladu s osvojenim mandatima na posljednjim lokalnim izborima.

Carevića je ponio uspjeh na izborima 30. avgusta 2020. godine kada je izborna lista DF-a koju je predvodio, osvojila 45 odsto glasova birača u Budvi, što mu je obezbijedilo 14 odborničkih mandata. Nedovoljno za apsolutnu vlast koju je on, od konstituisanja parlamenta, ipak sprovodio, ne hajući za stavove i mišljenja drugih, pogotovo građana Budve, koji nisu tako odlučili.

Na čelo Opštine Budva Carević je stupio u januaru 2019. po osnovu koalicionog sporazuma sa Demokratama o rotirajućem predsjedničkom mandatu na po dvije godine, nakon izborne pobjede ove dvije političke opcije na izborima 2016. godine, kada je DPS poslije  višegodišnje vladavine, poslat u opoziciju.

Ponovo je biran za gradonačelnika nakon avgustovskih izbora 2020., u punom mandatu od 4 godine. Mjesto predsjednika Skupštine pripalo je tada Demokratama. I to je bio posljednji trenutak postizborne saradnje između ove dvije političke grupacije. Što je na kraju dvogodišnjeg trvenja dovelo Budvu do prinudne uprave a Careviću skratilo sigurni četvorogodišnji mandat na svega 23 mjeseca.

Od 30. avgusta 2020. nije formirana koaliciona vlast koja bi donijela očekivane promjene u načinu vođenja grada. Nisu izabrani potpredsjednici Opštine. Većina funkcionera izvršne vlasti bila je u v.d. stanju, kršile su se procedure i propisi. Carević je vodio grad sam, dodijelio je sebi apsolutnu moć i obilato zloupotrebljavao član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi koji omogućava da prvi čovjek grada može privremeno donositi odluke koje su u nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane.

Međutim i stanje prinudne uprave pod kojim stenje „kraljica“ turizma u jeku turističke sezone Carević je vješto iskoristio da završi one poslove za koje u redovnoj proceduri, u Skupštini, nije mogao dobiti saglasnost odbornika. Apsurdnu situaciju u koju je zapala Budva, da joj visoko predstavničko tijelo vode nepoznata lica, koja su iz državne administracije upućena na privremeni rad u Budvu, DF koristi da zauzme što povoljnije pozicije u lokalnoj upravi pred nastupajuće izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo