Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA PRIVLAČI SVE VIŠE DIGITALNIH NOMADA: Šansa koju ne treba propustiti

Objavljeno prije

na

Crna Gora ima sve predispozicije da postane digitalno nomadsko čvorište. Dobru internet vezu, bogatu prirodu, razna mjesta koja treba posjetiti, ukusnu hranu. Da bi privukla digitalne nomade i iskoristila njihov potencijal, država mora da riješi pitanje boravka i oporezivanja

 

,,Zajednica digitalnih nomada poznaje dublje potrebe stranih turista, jer su i sami na neki način ‘strani turisti’, a i borave u Crnoj Gori duže vrijeme. Kako se svijet polako digitalizuje, sve više turista i razmišlja o radu onlajn. Uticaj digitalnih nomada intrigira ljude i čini da se oni više interesuju za ovu vrstu posla. Više digitalnih nomada u Crnoj Gori znači i više turista. Više turista znači i veću otvorenost države, što privlači potencijalne investitore“, kaže za Monitor Kach Umandap, jedna od tek nekolicine digitalnih nomada u Crnoj Gori.

U Herceg Novom boravi od 2019. Rođena je 1988. u Laguni, na Filipinima. Sa samo 20 godina odlučila je da napusti uobičajeni životni stil i posao sa radnim vremenom od devet do pet, i krenula na put u nepoznato. Putovala je u preko 173 zemlje na sedam kontinenata, vodeći sve vrijeme svoj onlajn biznis. Živjela je na Bliskom istoku, u Vijetnamu, Peruu, Kostariki, Kolumbiji, Floridi i Dominikanskoj Republici skoro 14 godina. Dvije godine je živjela na jedrilici, putujući po Karibima i tada je shvatila da sa pravim alatima i znanjem svako može da radi na daljinu, ma gdje bio. ,,Te 2019. odlučila sam da je pravo vrijeme da se nastanim i konačno kupim kuću. Nakon dugog razmišljanja, izabrala sam Crnu Goru kao najbolju državu za život. Jeftina je u poređenju sa drugim zemljama u Evropi,  i idealno je mjesto za digitalne nomade, koji žele i da se skrase – kao ja“, ističe Monitorova sagovornica.

Biti digitalni nomad znači zarađivati novac na internetu tokom putovanja. ,,Sve dok imate opremu i internet, svijet je vaša kancelarija. Nema potrebe da podnosite zahtjev za godišnji odmor i čekate odobrenje, jer ćete kao digitalni nomad imati slobodu da radite bilo gdje“, kaže Umandap.

Zajedno sa kolegama, u Crnoj Gori je osnovala NVO Montenegro Digital Nomad Collective, koja se bavi unapređenjem uslova za dolazak digitalnih nomada i promocijom zemlje kao odličnog odredišta za nomade. Osim toga, suosnivačica je Two Monkeys Travel Group i FilipinoPassport.com bloga.

,,Crna Gora ima brzu, pristupačnu i pouzdanu internet vezu koja je ključna ako ste digitalni nomad. Tu je i mnogo mjesta koje treba posjetiti, ukusna hrana, i ljubazni ljudi za upoznavanje. Kao digitalni nomad u Crnoj Gori, nećete imati problema da tražite mjesta za rad, jer ih ima mnogo. Možda bi valjalo da se, sem engleskim, naučite služiti i nekim od oficijalnih jezika ove države“, ističe još ona.

Kulturu Crne Gore ona prvo iskusi iz prve ruke, a onda je promoviše na svojim kanalima na društvenim mrežama i na svojoj veb stranici. ,,Sve je u moći društvenih medija. Brza i pristupačna internet veza je jedno, ali je drugo imati sjajnu zajednicu digitalnih nomada. Crna Gora se polako pretvara u digitalno nomadsko čvorište koje može biti od velike pomoći ljudima koji žele da rade onlajn u ovoj zemlji u budućnosti“.

Program za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025. godine sa Akcionim planom za 2022. godinu usvojen je prošle godine. Predviđeno je da 2023. godine u Crnoj Gori bude 250, a dvije godine kasnije hiljadu digitalnih nomada.  Plan je i da naša država sa sadašnje 50. pozicije na nomadlist.com, jednoj od najpoznatijih veb platformi za procjenu odredišta za digitalne nomade, za dvije godine bude na 45-oj, a da 2025. godine bude na 35. mjestu u svijetu.

,,Smatramo da je neke ciljeve, koji su postavljeni Programom, moguće dostići za kraće vrijeme i da su trebali biti ambicioznije zamišljeni. Previše se pažnje posvetilo vizi za digitalne nomade. Ona jeste važna za regulisanje boravka, ali već postoje ljudi iz SAD-a, EU, Australije, koji mogu doći na do 90 dana bez upuštanja u duge birokratske procese. Potrebno je promovisati Crnu Goru na tim tržištima. Ipak, važno je što se tim programom pitanje digitalnih nomada podiglo na najviši državni nivo”, kaže za Monitor Jovan Radnić koji je zajedno sa Kach Umandap nedavno osnovao nevladinu organizaciju Montenegro Digital Nomads Collective. On je osnovao i Meanderbug, kao novi koncept startupa, koji je tek počeo sa radom. Uspio je i da sa kolegama mapira  preko 70 pješačkih staza širom Crne Gore i obezbjedi važan servis za podršku turistima.

Prema Radnićevim riječima, regulativa još ne prepoznaje digitalne nomade što onemogućava njihov boravak na duže od tri mjeseca, osim u slučaju da odluče da apliciraju za privremeni boravak što ih svrstava u kategoriju rezidenata. ,,Ovo je problematično za rezidente zemalja za koje Crna Gora ima vizni režim putovanja, recimo za posjetioce iz Azije, koji moraju da se prijave za posebnu vizu. Umjesto da čekamo na promjenu regulative i uvođenje takozvanih viza za digitalne nomade, prvo treba da se fokusiramo na promociju i dovedemo što više onih koji mogu turistički boraviti bez vize”, objašnjava Radnić. Trenutno je u Skupštini na čekanju zakon čijim bi se usvajanjem regulisao boravak digitalnih nomada u trajanju do dvije godine. Sada je on, maksimalno – 90 dana.

Regulisati pitanje boravka je neophodno za privlačenje digitalnih nomada. ,,Zakon o strancima definiše uslove za ulazak, izlazak, kretanje, boravak i rad stranaca, shodno kojima i sada određeni broj digitalnih nomada radi u Crnoj Gori, ali je neophodno preciziranje i liberalnije definisanje uslova za privremeni boravak. Potrebno je izmijeniti i dopuniti zakon u dijelu boravka digitalnih nomada u Crnoj Gori kako bi se potrebe ove zajednice i države ispunile”, navodi se u Programu za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025.

Dodatni izazov u Crnoj Gori predstavlja oporezivanje zarada digitalnih nomada i/ili nedostatak poreskih olakšica. ,,Digitalnim nomadima je ovo veoma važno pitanje s obzirom na to da ih pojedine zemlje tretiraju kao svoje državljane i oporezuju ih u cjelosti. To znači da poreski obveznici mogu da budu sve osobe koje dohodak ostvaruju u zemlji u kojoj borave. Mnoge države su napravile iskorak i reforme i eliminisale porez na dohodak za digitalne nomade kako bi ih u većem broju privukli”, navodi se u istom dokumentu.

Prema istraživanju koje se navodi u ovom Vladinom programu, digitalni nomad potroši više od trećine (36 odsto) mjesečne zarade na smještaj, hranu i prevoz. Taj prihod obično ostaje unutar države u kojoj boravi.

Neke procjene od prije pandemije virusa COVID-19, piše britanski The Economist, pokazuju da će do 2035. godine u svijetu gotovo milijardu ljudi raditi od kuće, a svako od njih je  potencijalni digitalni nomad. Korona je ubrzala uvećavanje broja ljudi koji poslove obavljaju van svojih kancelarija.

Neke države su prepoznale potencijal koji za njihov razvoj imaju digitalni nomadi. U Estoniji oni mogu, sa digitalnom vizom za nomade (DNV), boraviti  do godinu dana, a izbjegava se i duplo oporezivanje. Gruzija ne naplaćuje vizu za digitalne nomade i frilensere koji tu borave manje od 183 dana u godini. Velika je olakšica i to što plaćaju porez na dohodak nakon tog perioda od samo jedan odsto, i to ukoliko zarade manje od 155 hiljada dolara.

U Hrvatskoj je postala sedma država u svijetu čije je zakonodavsto omogućilo digitalnim nomadima rad u zemlji. Za nekoliko mjeseci prihvaćeno je oko hiljadu aplikacija iz 25 država, a svako ko dokaže da je digitalni nomad – oslobođen je poreza.

,,Rizikujte, istražujte i dopustite sebi da vidite svijet. Nije lako biti digitalni nomad, ali – ništa nije lako. Nije dovoljno imati odgovarajuću i kompletnu opremu. Morate imati strast da započnete i disciplinu da nastavite ono što ste započeli. Dakle, ako se jednom zapitate da li ste spremni, zapamtite da ako ne pokušate, odgovor će uvek biti ‘ne’”, zaključuje Kach Umandap.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo