Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA PRIVLAČI SVE VIŠE DIGITALNIH NOMADA: Šansa koju ne treba propustiti

Objavljeno prije

na

Crna Gora ima sve predispozicije da postane digitalno nomadsko čvorište. Dobru internet vezu, bogatu prirodu, razna mjesta koja treba posjetiti, ukusnu hranu. Da bi privukla digitalne nomade i iskoristila njihov potencijal, država mora da riješi pitanje boravka i oporezivanja

 

,,Zajednica digitalnih nomada poznaje dublje potrebe stranih turista, jer su i sami na neki način ‘strani turisti’, a i borave u Crnoj Gori duže vrijeme. Kako se svijet polako digitalizuje, sve više turista i razmišlja o radu onlajn. Uticaj digitalnih nomada intrigira ljude i čini da se oni više interesuju za ovu vrstu posla. Više digitalnih nomada u Crnoj Gori znači i više turista. Više turista znači i veću otvorenost države, što privlači potencijalne investitore“, kaže za Monitor Kach Umandap, jedna od tek nekolicine digitalnih nomada u Crnoj Gori.

U Herceg Novom boravi od 2019. Rođena je 1988. u Laguni, na Filipinima. Sa samo 20 godina odlučila je da napusti uobičajeni životni stil i posao sa radnim vremenom od devet do pet, i krenula na put u nepoznato. Putovala je u preko 173 zemlje na sedam kontinenata, vodeći sve vrijeme svoj onlajn biznis. Živjela je na Bliskom istoku, u Vijetnamu, Peruu, Kostariki, Kolumbiji, Floridi i Dominikanskoj Republici skoro 14 godina. Dvije godine je živjela na jedrilici, putujući po Karibima i tada je shvatila da sa pravim alatima i znanjem svako može da radi na daljinu, ma gdje bio. ,,Te 2019. odlučila sam da je pravo vrijeme da se nastanim i konačno kupim kuću. Nakon dugog razmišljanja, izabrala sam Crnu Goru kao najbolju državu za život. Jeftina je u poređenju sa drugim zemljama u Evropi,  i idealno je mjesto za digitalne nomade, koji žele i da se skrase – kao ja“, ističe Monitorova sagovornica.

Biti digitalni nomad znači zarađivati novac na internetu tokom putovanja. ,,Sve dok imate opremu i internet, svijet je vaša kancelarija. Nema potrebe da podnosite zahtjev za godišnji odmor i čekate odobrenje, jer ćete kao digitalni nomad imati slobodu da radite bilo gdje“, kaže Umandap.

Zajedno sa kolegama, u Crnoj Gori je osnovala NVO Montenegro Digital Nomad Collective, koja se bavi unapređenjem uslova za dolazak digitalnih nomada i promocijom zemlje kao odličnog odredišta za nomade. Osim toga, suosnivačica je Two Monkeys Travel Group i FilipinoPassport.com bloga.

,,Crna Gora ima brzu, pristupačnu i pouzdanu internet vezu koja je ključna ako ste digitalni nomad. Tu je i mnogo mjesta koje treba posjetiti, ukusna hrana, i ljubazni ljudi za upoznavanje. Kao digitalni nomad u Crnoj Gori, nećete imati problema da tražite mjesta za rad, jer ih ima mnogo. Možda bi valjalo da se, sem engleskim, naučite služiti i nekim od oficijalnih jezika ove države“, ističe još ona.

Kulturu Crne Gore ona prvo iskusi iz prve ruke, a onda je promoviše na svojim kanalima na društvenim mrežama i na svojoj veb stranici. ,,Sve je u moći društvenih medija. Brza i pristupačna internet veza je jedno, ali je drugo imati sjajnu zajednicu digitalnih nomada. Crna Gora se polako pretvara u digitalno nomadsko čvorište koje može biti od velike pomoći ljudima koji žele da rade onlajn u ovoj zemlji u budućnosti“.

Program za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025. godine sa Akcionim planom za 2022. godinu usvojen je prošle godine. Predviđeno je da 2023. godine u Crnoj Gori bude 250, a dvije godine kasnije hiljadu digitalnih nomada.  Plan je i da naša država sa sadašnje 50. pozicije na nomadlist.com, jednoj od najpoznatijih veb platformi za procjenu odredišta za digitalne nomade, za dvije godine bude na 45-oj, a da 2025. godine bude na 35. mjestu u svijetu.

,,Smatramo da je neke ciljeve, koji su postavljeni Programom, moguće dostići za kraće vrijeme i da su trebali biti ambicioznije zamišljeni. Previše se pažnje posvetilo vizi za digitalne nomade. Ona jeste važna za regulisanje boravka, ali već postoje ljudi iz SAD-a, EU, Australije, koji mogu doći na do 90 dana bez upuštanja u duge birokratske procese. Potrebno je promovisati Crnu Goru na tim tržištima. Ipak, važno je što se tim programom pitanje digitalnih nomada podiglo na najviši državni nivo”, kaže za Monitor Jovan Radnić koji je zajedno sa Kach Umandap nedavno osnovao nevladinu organizaciju Montenegro Digital Nomads Collective. On je osnovao i Meanderbug, kao novi koncept startupa, koji je tek počeo sa radom. Uspio je i da sa kolegama mapira  preko 70 pješačkih staza širom Crne Gore i obezbjedi važan servis za podršku turistima.

Prema Radnićevim riječima, regulativa još ne prepoznaje digitalne nomade što onemogućava njihov boravak na duže od tri mjeseca, osim u slučaju da odluče da apliciraju za privremeni boravak što ih svrstava u kategoriju rezidenata. ,,Ovo je problematično za rezidente zemalja za koje Crna Gora ima vizni režim putovanja, recimo za posjetioce iz Azije, koji moraju da se prijave za posebnu vizu. Umjesto da čekamo na promjenu regulative i uvođenje takozvanih viza za digitalne nomade, prvo treba da se fokusiramo na promociju i dovedemo što više onih koji mogu turistički boraviti bez vize”, objašnjava Radnić. Trenutno je u Skupštini na čekanju zakon čijim bi se usvajanjem regulisao boravak digitalnih nomada u trajanju do dvije godine. Sada je on, maksimalno – 90 dana.

Regulisati pitanje boravka je neophodno za privlačenje digitalnih nomada. ,,Zakon o strancima definiše uslove za ulazak, izlazak, kretanje, boravak i rad stranaca, shodno kojima i sada određeni broj digitalnih nomada radi u Crnoj Gori, ali je neophodno preciziranje i liberalnije definisanje uslova za privremeni boravak. Potrebno je izmijeniti i dopuniti zakon u dijelu boravka digitalnih nomada u Crnoj Gori kako bi se potrebe ove zajednice i države ispunile”, navodi se u Programu za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025.

Dodatni izazov u Crnoj Gori predstavlja oporezivanje zarada digitalnih nomada i/ili nedostatak poreskih olakšica. ,,Digitalnim nomadima je ovo veoma važno pitanje s obzirom na to da ih pojedine zemlje tretiraju kao svoje državljane i oporezuju ih u cjelosti. To znači da poreski obveznici mogu da budu sve osobe koje dohodak ostvaruju u zemlji u kojoj borave. Mnoge države su napravile iskorak i reforme i eliminisale porez na dohodak za digitalne nomade kako bi ih u većem broju privukli”, navodi se u istom dokumentu.

Prema istraživanju koje se navodi u ovom Vladinom programu, digitalni nomad potroši više od trećine (36 odsto) mjesečne zarade na smještaj, hranu i prevoz. Taj prihod obično ostaje unutar države u kojoj boravi.

Neke procjene od prije pandemije virusa COVID-19, piše britanski The Economist, pokazuju da će do 2035. godine u svijetu gotovo milijardu ljudi raditi od kuće, a svako od njih je  potencijalni digitalni nomad. Korona je ubrzala uvećavanje broja ljudi koji poslove obavljaju van svojih kancelarija.

Neke države su prepoznale potencijal koji za njihov razvoj imaju digitalni nomadi. U Estoniji oni mogu, sa digitalnom vizom za nomade (DNV), boraviti  do godinu dana, a izbjegava se i duplo oporezivanje. Gruzija ne naplaćuje vizu za digitalne nomade i frilensere koji tu borave manje od 183 dana u godini. Velika je olakšica i to što plaćaju porez na dohodak nakon tog perioda od samo jedan odsto, i to ukoliko zarade manje od 155 hiljada dolara.

U Hrvatskoj je postala sedma država u svijetu čije je zakonodavsto omogućilo digitalnim nomadima rad u zemlji. Za nekoliko mjeseci prihvaćeno je oko hiljadu aplikacija iz 25 država, a svako ko dokaže da je digitalni nomad – oslobođen je poreza.

,,Rizikujte, istražujte i dopustite sebi da vidite svijet. Nije lako biti digitalni nomad, ali – ništa nije lako. Nije dovoljno imati odgovarajuću i kompletnu opremu. Morate imati strast da započnete i disciplinu da nastavite ono što ste započeli. Dakle, ako se jednom zapitate da li ste spremni, zapamtite da ako ne pokušate, odgovor će uvek biti ‘ne’”, zaključuje Kach Umandap.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo