Izdvojeno
CRNA GORA PRIVLAČI SVE VIŠE DIGITALNIH NOMADA: Šansa koju ne treba propustiti

Crna Gora ima sve predispozicije da postane digitalno nomadsko čvorište. Dobru internet vezu, bogatu prirodu, razna mjesta koja treba posjetiti, ukusnu hranu. Da bi privukla digitalne nomade i iskoristila njihov potencijal, država mora da riješi pitanje boravka i oporezivanja
,,Zajednica digitalnih nomada poznaje dublje potrebe stranih turista, jer su i sami na neki način ‘strani turisti’, a i borave u Crnoj Gori duže vrijeme. Kako se svijet polako digitalizuje, sve više turista i razmišlja o radu onlajn. Uticaj digitalnih nomada intrigira ljude i čini da se oni više interesuju za ovu vrstu posla. Više digitalnih nomada u Crnoj Gori znači i više turista. Više turista znači i veću otvorenost države, što privlači potencijalne investitore“, kaže za Monitor Kach Umandap, jedna od tek nekolicine digitalnih nomada u Crnoj Gori.
U Herceg Novom boravi od 2019. Rođena je 1988. u Laguni, na Filipinima. Sa samo 20 godina odlučila je da napusti uobičajeni životni stil i posao sa radnim vremenom od devet do pet, i krenula na put u nepoznato. Putovala je u preko 173 zemlje na sedam kontinenata, vodeći sve vrijeme svoj onlajn biznis. Živjela je na Bliskom istoku, u Vijetnamu, Peruu, Kostariki, Kolumbiji, Floridi i Dominikanskoj Republici skoro 14 godina. Dvije godine je živjela na jedrilici, putujući po Karibima i tada je shvatila da sa pravim alatima i znanjem svako može da radi na daljinu, ma gdje bio. ,,Te 2019. odlučila sam da je pravo vrijeme da se nastanim i konačno kupim kuću. Nakon dugog razmišljanja, izabrala sam Crnu Goru kao najbolju državu za život. Jeftina je u poređenju sa drugim zemljama u Evropi, i idealno je mjesto za digitalne nomade, koji žele i da se skrase – kao ja“, ističe Monitorova sagovornica.
Biti digitalni nomad znači zarađivati novac na internetu tokom putovanja. ,,Sve dok imate opremu i internet, svijet je vaša kancelarija. Nema potrebe da podnosite zahtjev za godišnji odmor i čekate odobrenje, jer ćete kao digitalni nomad imati slobodu da radite bilo gdje“, kaže Umandap.
Zajedno sa kolegama, u Crnoj Gori je osnovala NVO Montenegro Digital Nomad Collective, koja se bavi unapređenjem uslova za dolazak digitalnih nomada i promocijom zemlje kao odličnog odredišta za nomade. Osim toga, suosnivačica je Two Monkeys Travel Group i FilipinoPassport.com bloga.
,,Crna Gora ima brzu, pristupačnu i pouzdanu internet vezu koja je ključna ako ste digitalni nomad. Tu je i mnogo mjesta koje treba posjetiti, ukusna hrana, i ljubazni ljudi za upoznavanje. Kao digitalni nomad u Crnoj Gori, nećete imati problema da tražite mjesta za rad, jer ih ima mnogo. Možda bi valjalo da se, sem engleskim, naučite služiti i nekim od oficijalnih jezika ove države“, ističe još ona.
Kulturu Crne Gore ona prvo iskusi iz prve ruke, a onda je promoviše na svojim kanalima na društvenim mrežama i na svojoj veb stranici. ,,Sve je u moći društvenih medija. Brza i pristupačna internet veza je jedno, ali je drugo imati sjajnu zajednicu digitalnih nomada. Crna Gora se polako pretvara u digitalno nomadsko čvorište koje može biti od velike pomoći ljudima koji žele da rade onlajn u ovoj zemlji u budućnosti“.
Program za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025. godine sa Akcionim planom za 2022. godinu usvojen je prošle godine. Predviđeno je da 2023. godine u Crnoj Gori bude 250, a dvije godine kasnije hiljadu digitalnih nomada. Plan je i da naša država sa sadašnje 50. pozicije na nomadlist.com, jednoj od najpoznatijih veb platformi za procjenu odredišta za digitalne nomade, za dvije godine bude na 45-oj, a da 2025. godine bude na 35. mjestu u svijetu.
,,Smatramo da je neke ciljeve, koji su postavljeni Programom, moguće dostići za kraće vrijeme i da su trebali biti ambicioznije zamišljeni. Previše se pažnje posvetilo vizi za digitalne nomade. Ona jeste važna za regulisanje boravka, ali već postoje ljudi iz SAD-a, EU, Australije, koji mogu doći na do 90 dana bez upuštanja u duge birokratske procese. Potrebno je promovisati Crnu Goru na tim tržištima. Ipak, važno je što se tim programom pitanje digitalnih nomada podiglo na najviši državni nivo”, kaže za Monitor Jovan Radnić koji je zajedno sa Kach Umandap nedavno osnovao nevladinu organizaciju Montenegro Digital Nomads Collective. On je osnovao i Meanderbug, kao novi koncept startupa, koji je tek počeo sa radom. Uspio je i da sa kolegama mapira preko 70 pješačkih staza širom Crne Gore i obezbjedi važan servis za podršku turistima.
Prema Radnićevim riječima, regulativa još ne prepoznaje digitalne nomade što onemogućava njihov boravak na duže od tri mjeseca, osim u slučaju da odluče da apliciraju za privremeni boravak što ih svrstava u kategoriju rezidenata. ,,Ovo je problematično za rezidente zemalja za koje Crna Gora ima vizni režim putovanja, recimo za posjetioce iz Azije, koji moraju da se prijave za posebnu vizu. Umjesto da čekamo na promjenu regulative i uvođenje takozvanih viza za digitalne nomade, prvo treba da se fokusiramo na promociju i dovedemo što više onih koji mogu turistički boraviti bez vize”, objašnjava Radnić. Trenutno je u Skupštini na čekanju zakon čijim bi se usvajanjem regulisao boravak digitalnih nomada u trajanju do dvije godine. Sada je on, maksimalno – 90 dana.
Regulisati pitanje boravka je neophodno za privlačenje digitalnih nomada. ,,Zakon o strancima definiše uslove za ulazak, izlazak, kretanje, boravak i rad stranaca, shodno kojima i sada određeni broj digitalnih nomada radi u Crnoj Gori, ali je neophodno preciziranje i liberalnije definisanje uslova za privremeni boravak. Potrebno je izmijeniti i dopuniti zakon u dijelu boravka digitalnih nomada u Crnoj Gori kako bi se potrebe ove zajednice i države ispunile”, navodi se u Programu za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025.
Dodatni izazov u Crnoj Gori predstavlja oporezivanje zarada digitalnih nomada i/ili nedostatak poreskih olakšica. ,,Digitalnim nomadima je ovo veoma važno pitanje s obzirom na to da ih pojedine zemlje tretiraju kao svoje državljane i oporezuju ih u cjelosti. To znači da poreski obveznici mogu da budu sve osobe koje dohodak ostvaruju u zemlji u kojoj borave. Mnoge države su napravile iskorak i reforme i eliminisale porez na dohodak za digitalne nomade kako bi ih u većem broju privukli”, navodi se u istom dokumentu.
Prema istraživanju koje se navodi u ovom Vladinom programu, digitalni nomad potroši više od trećine (36 odsto) mjesečne zarade na smještaj, hranu i prevoz. Taj prihod obično ostaje unutar države u kojoj boravi.
Neke procjene od prije pandemije virusa COVID-19, piše britanski The Economist, pokazuju da će do 2035. godine u svijetu gotovo milijardu ljudi raditi od kuće, a svako od njih je potencijalni digitalni nomad. Korona je ubrzala uvećavanje broja ljudi koji poslove obavljaju van svojih kancelarija.
Neke države su prepoznale potencijal koji za njihov razvoj imaju digitalni nomadi. U Estoniji oni mogu, sa digitalnom vizom za nomade (DNV), boraviti do godinu dana, a izbjegava se i duplo oporezivanje. Gruzija ne naplaćuje vizu za digitalne nomade i frilensere koji tu borave manje od 183 dana u godini. Velika je olakšica i to što plaćaju porez na dohodak nakon tog perioda od samo jedan odsto, i to ukoliko zarade manje od 155 hiljada dolara.
U Hrvatskoj je postala sedma država u svijetu čije je zakonodavsto omogućilo digitalnim nomadima rad u zemlji. Za nekoliko mjeseci prihvaćeno je oko hiljadu aplikacija iz 25 država, a svako ko dokaže da je digitalni nomad – oslobođen je poreza.
,,Rizikujte, istražujte i dopustite sebi da vidite svijet. Nije lako biti digitalni nomad, ali – ništa nije lako. Nije dovoljno imati odgovarajuću i kompletnu opremu. Morate imati strast da započnete i disciplinu da nastavite ono što ste započeli. Dakle, ako se jednom zapitate da li ste spremni, zapamtite da ako ne pokušate, odgovor će uvek biti ‘ne’”, zaključuje Kach Umandap.
Andrea JELIĆ
Komentari
FOKUS
NOSIOCI LISTA: Zvijezde vodilje ili padalice

Izbore će obilježiti smjena generacija na crnogorskoj političkoj sceni i to što će rezultat odrediti politička kretanja u periodu bitno dužem od jednog izbornog ciklusa. Zato smo se odlučili da predstavimo nosioce partijskih i koalicionih izbornih lista. Prema redosljedu sa glasačkih listića
Manje od deset dana dijeli nas od vanrednih parlamentarnih izbora na kojima će glasači birati između 15 ponuđenih i prihvaćenih izbornih lista. Izbore će, prema mišljenju analitičara, obilježiti smjena generacija na crnogorskoj političkoj sceni i to što će rezultat odrediti politička kretanja u periodu bitno dužem od jednog izbornog ciklusa.
Zato smo odlučili da predstavimo čitaocima Monitora nosioce partijskih i koalicionih izbornih lista za koje mogu glasati 11. juna. Prema redosljedu sa glasačkih listića.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE PRED IZBORE: Stare prakse

Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović sjetili su se da im pomoćnici trebaju tik pred parlamentarne izbore zakazane za 11. jun
Kako se broj dana do parlamentarnih izbora, zakazanih za 11. jun, umanjuje, tako se broj partijski zapošljenih u ionako glomaznom državnom aparatu uvećava.
Ministarstvo kapitalnih investicija, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka) dvije nedjelje pred izbore traži čak šest direktora i direktorica direktorata na puni mandat od pet godina. Riječ je o pomoćnicima ministra, čiji mandat ne prestaje izborom nove Vlade ili ministra. Ako ministar ili ministarka koji na ovu funkciju dođe nakon izbora bude želio da smijeni svoje prve saradnike, moraće da nađe valjano opravdanje. Uz to, ove, uglavnom partijske zaposlenike, sljeduje, ukoliko je zatraže, i funkcionerska naknada u trajanju od godinu dana.
Traži se rukovodilac Direktorata za kapitalne i IPA projekte, iako je na toj funkciji sada vršiteljka dužnosti Ljubinka Ivanović, kojoj šestomjesečni v.d. mandat ističe 28. juna; direktor Direktorata za energetiku, gdje je nedavno vršiteljka dužnosti podnijela ostavku; direktor Direktorata za vazdušni saobraćaj, funkciju koju ne pokriva niko duže od dvije godine, a koju sada dijele državni sekretar Admir Šahmanović i načelnica Direkcija za vazduhoplovstvo Milica Mićunović. Potražuje se i direktor Direktorata za drumski saobraćaj i homologaciju vozila. Tu je funkciju do početka maja obavljao Miloš Rajković, kojeg je tada Vlada smijenila na zahtjev Ibrahimovića uz obrazloženje da nije ispunjavao uslove u pogledu iskustva za ovo radno mjesto. Rajković je Ibrahimovića optužio za nerad, mobing, diskriminaciju i više primjera nezakonitog postupanja. Konkurs je otvoren i za direktora Direktorata za geologiju i rudarstvo, na čijem je čelu, kao vršiteljka dužnosti Vera Keljanović kojoj, kao i Ivanoviću, mandat ističe krajem juna. Ministarstvo kapitalnih investicija traži i direktora Direktorata za željezničku infrastrukturu i saobraćaj, kojim sada, takođe kao vršilac dužnosti, upravlja Momčilo Jelić, čiji mandat traje do početka novembra ove godine.
Konkursi su otvoreni do 15. juna ili četiri dana nakon završetka izbora, a potom će Uprava za ljudske resurse kandidate koji ispunjavaju uslove obavijestiti o datumu, mjestu, vremenu i načinu provjere kompetencija, znanja i sposobnosti. Članovi komisije koju čine predstavnici Uprave za ljudske resurse i resora za koji je raspisan konkurs u ovom slučaju Ministarstva kapitalnih investicija, vršiće ove provjere. Predstavnike ministarstva u komisiji imenuje ministar.
Direktori direktorata samo se formalno biraju na konkursu na osnovu rezultata i bodovanja. Članovi komisije iz Ministarstva kapitalnih investicija i Uprave za ljudske resurse dijele bodove i na osnovu ličnog utiska. To je, često, presudno.
U tekstu konkursa, paradoksalno, piše da se provjeravaju kompetencije, znanje i sposobnosti kandidata, te da to podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat postavlja.
Nije Ibrahimović jedini koji se sjetio da mu pomoćnici trebaju tik pred izbore.
Na slično se odlučio i ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović (Bošnjačka stranka) koji je za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristup tržištu rada u tom ministarstvu predložio politikologa Mirsada Azemovića.
Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
NOŽ, ŽICA I PODGORICA: Posijano zri

Postoji li makar mogućnost da se u Podgorici ne bi klicalo nožu i žici da su građani Crne Gore i njihovi politički predstavnici imali volje i snage da se suoče sa bliskom nam prošlošću. Vremena smo imali. Sada ga je sve manje
I to smo dočekali. U nekadašnjem Titogradu, na vrhu ulice Slobode, navijači Sutjeske kliču: Nož, žica, Podgorica! Ne treba se čuditi. Ni nadati se kako će se na ovome završiti.
Nadležni su otpočeli sa izviđajem i saslušanjem pjevača koji sebe zovu vojvode. Političari su, uglavnom, osudili nacističke uzvike, odnosno, neprimjereno skandiranje. Svako prema svojim afinitetima.
Istovremeno do nas je stigla vijest da su nekadašnji čelnici Državne bezbednosti Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović u Hagu osuđeni na po 15 godina zatvora zbog počinjenih zločina protiv čovječnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: progona, ubistava, deportacija i nehumanih djela (progon i prisilno premještanje stanovništva) i po tački pet – za kršenja zakona ili običaja ratovanja. „Suđenje Stanišiću i Simatoviću trajalo je dve decenije i najduži je postupak koji se vodio pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Ovo je i poslednja presuda koju će izreći Rezidualni mehanizam”, izvjestio je N1.
I spora pravda je jedna od kuma ovoga što nam se dešava. Nije jedina.
U pokušaju relativizacije izliva mržnje na crnogorske ulice istakao se predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević.
Konstatujući da „neprimjereno skandiranje jednog broja navijača Sutjeske zaslužuje osudu”, Kovačević je za krivce proglasio i one kojima to smeta: „Pokušaj da se ta priča izmakne iz navijačke i da postane politička… pokazuje da određene strukture nemaju stida u svom djelovanju”. Onda je pokušao napraviti svakojake verbalne paralele kojima bi veličanje počinilaca genocida u Srebrenici ili prizivanje nečeg sličnog u Podgorici/Crnoj Gori, relativizovao do banalnosti. Nije mu prvi put.
Marko Kovačević zna ono što nikšićke vojvode možda ne znaju. Ili makar ne znaju dovoljno. U školama o ovome učili nijesu. U julu 1995, nakon zauzimanja Srebrenice, do tada zaštićene zone pod zaštitom UN, pripadnici vojske Republike Srpske ubili su više od 8.370 muškaraca i dječaka. Bošnjaci, od 14 pa naviše. Ubijanje je trajalao danima. Strijeljani su, klani, davljeni bodljikavom žicom… Za posmrtnim ostacima njih oko 1.000 još se traga.
Najveći zločin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata službeno je u Hagu presuđen kao genocid zbog koga je, do sada, osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Paralelno, među nacionalistima i šovinistima srpske provinijencije, trajao je proces glorifikacije zločinaca iz Srebrenice, predvođenih njihovim komandantom Ratkom Mladićem. Ratnim zločincem pravosnažno osuđenim na doživotnu robiju.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
INTERVJU1 sedmica
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
Izdvojeno1 sedmica
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Deportacije