Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA PRIVLAČI SVE VIŠE DIGITALNIH NOMADA: Šansa koju ne treba propustiti

Objavljeno prije

na

Crna Gora ima sve predispozicije da postane digitalno nomadsko čvorište. Dobru internet vezu, bogatu prirodu, razna mjesta koja treba posjetiti, ukusnu hranu. Da bi privukla digitalne nomade i iskoristila njihov potencijal, država mora da riješi pitanje boravka i oporezivanja

 

,,Zajednica digitalnih nomada poznaje dublje potrebe stranih turista, jer su i sami na neki način ‘strani turisti’, a i borave u Crnoj Gori duže vrijeme. Kako se svijet polako digitalizuje, sve više turista i razmišlja o radu onlajn. Uticaj digitalnih nomada intrigira ljude i čini da se oni više interesuju za ovu vrstu posla. Više digitalnih nomada u Crnoj Gori znači i više turista. Više turista znači i veću otvorenost države, što privlači potencijalne investitore“, kaže za Monitor Kach Umandap, jedna od tek nekolicine digitalnih nomada u Crnoj Gori.

U Herceg Novom boravi od 2019. Rođena je 1988. u Laguni, na Filipinima. Sa samo 20 godina odlučila je da napusti uobičajeni životni stil i posao sa radnim vremenom od devet do pet, i krenula na put u nepoznato. Putovala je u preko 173 zemlje na sedam kontinenata, vodeći sve vrijeme svoj onlajn biznis. Živjela je na Bliskom istoku, u Vijetnamu, Peruu, Kostariki, Kolumbiji, Floridi i Dominikanskoj Republici skoro 14 godina. Dvije godine je živjela na jedrilici, putujući po Karibima i tada je shvatila da sa pravim alatima i znanjem svako može da radi na daljinu, ma gdje bio. ,,Te 2019. odlučila sam da je pravo vrijeme da se nastanim i konačno kupim kuću. Nakon dugog razmišljanja, izabrala sam Crnu Goru kao najbolju državu za život. Jeftina je u poređenju sa drugim zemljama u Evropi,  i idealno je mjesto za digitalne nomade, koji žele i da se skrase – kao ja“, ističe Monitorova sagovornica.

Biti digitalni nomad znači zarađivati novac na internetu tokom putovanja. ,,Sve dok imate opremu i internet, svijet je vaša kancelarija. Nema potrebe da podnosite zahtjev za godišnji odmor i čekate odobrenje, jer ćete kao digitalni nomad imati slobodu da radite bilo gdje“, kaže Umandap.

Zajedno sa kolegama, u Crnoj Gori je osnovala NVO Montenegro Digital Nomad Collective, koja se bavi unapređenjem uslova za dolazak digitalnih nomada i promocijom zemlje kao odličnog odredišta za nomade. Osim toga, suosnivačica je Two Monkeys Travel Group i FilipinoPassport.com bloga.

,,Crna Gora ima brzu, pristupačnu i pouzdanu internet vezu koja je ključna ako ste digitalni nomad. Tu je i mnogo mjesta koje treba posjetiti, ukusna hrana, i ljubazni ljudi za upoznavanje. Kao digitalni nomad u Crnoj Gori, nećete imati problema da tražite mjesta za rad, jer ih ima mnogo. Možda bi valjalo da se, sem engleskim, naučite služiti i nekim od oficijalnih jezika ove države“, ističe još ona.

Kulturu Crne Gore ona prvo iskusi iz prve ruke, a onda je promoviše na svojim kanalima na društvenim mrežama i na svojoj veb stranici. ,,Sve je u moći društvenih medija. Brza i pristupačna internet veza je jedno, ali je drugo imati sjajnu zajednicu digitalnih nomada. Crna Gora se polako pretvara u digitalno nomadsko čvorište koje može biti od velike pomoći ljudima koji žele da rade onlajn u ovoj zemlji u budućnosti“.

Program za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025. godine sa Akcionim planom za 2022. godinu usvojen je prošle godine. Predviđeno je da 2023. godine u Crnoj Gori bude 250, a dvije godine kasnije hiljadu digitalnih nomada.  Plan je i da naša država sa sadašnje 50. pozicije na nomadlist.com, jednoj od najpoznatijih veb platformi za procjenu odredišta za digitalne nomade, za dvije godine bude na 45-oj, a da 2025. godine bude na 35. mjestu u svijetu.

,,Smatramo da je neke ciljeve, koji su postavljeni Programom, moguće dostići za kraće vrijeme i da su trebali biti ambicioznije zamišljeni. Previše se pažnje posvetilo vizi za digitalne nomade. Ona jeste važna za regulisanje boravka, ali već postoje ljudi iz SAD-a, EU, Australije, koji mogu doći na do 90 dana bez upuštanja u duge birokratske procese. Potrebno je promovisati Crnu Goru na tim tržištima. Ipak, važno je što se tim programom pitanje digitalnih nomada podiglo na najviši državni nivo”, kaže za Monitor Jovan Radnić koji je zajedno sa Kach Umandap nedavno osnovao nevladinu organizaciju Montenegro Digital Nomads Collective. On je osnovao i Meanderbug, kao novi koncept startupa, koji je tek počeo sa radom. Uspio je i da sa kolegama mapira  preko 70 pješačkih staza širom Crne Gore i obezbjedi važan servis za podršku turistima.

Prema Radnićevim riječima, regulativa još ne prepoznaje digitalne nomade što onemogućava njihov boravak na duže od tri mjeseca, osim u slučaju da odluče da apliciraju za privremeni boravak što ih svrstava u kategoriju rezidenata. ,,Ovo je problematično za rezidente zemalja za koje Crna Gora ima vizni režim putovanja, recimo za posjetioce iz Azije, koji moraju da se prijave za posebnu vizu. Umjesto da čekamo na promjenu regulative i uvođenje takozvanih viza za digitalne nomade, prvo treba da se fokusiramo na promociju i dovedemo što više onih koji mogu turistički boraviti bez vize”, objašnjava Radnić. Trenutno je u Skupštini na čekanju zakon čijim bi se usvajanjem regulisao boravak digitalnih nomada u trajanju do dvije godine. Sada je on, maksimalno – 90 dana.

Regulisati pitanje boravka je neophodno za privlačenje digitalnih nomada. ,,Zakon o strancima definiše uslove za ulazak, izlazak, kretanje, boravak i rad stranaca, shodno kojima i sada određeni broj digitalnih nomada radi u Crnoj Gori, ali je neophodno preciziranje i liberalnije definisanje uslova za privremeni boravak. Potrebno je izmijeniti i dopuniti zakon u dijelu boravka digitalnih nomada u Crnoj Gori kako bi se potrebe ove zajednice i države ispunile”, navodi se u Programu za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025.

Dodatni izazov u Crnoj Gori predstavlja oporezivanje zarada digitalnih nomada i/ili nedostatak poreskih olakšica. ,,Digitalnim nomadima je ovo veoma važno pitanje s obzirom na to da ih pojedine zemlje tretiraju kao svoje državljane i oporezuju ih u cjelosti. To znači da poreski obveznici mogu da budu sve osobe koje dohodak ostvaruju u zemlji u kojoj borave. Mnoge države su napravile iskorak i reforme i eliminisale porez na dohodak za digitalne nomade kako bi ih u većem broju privukli”, navodi se u istom dokumentu.

Prema istraživanju koje se navodi u ovom Vladinom programu, digitalni nomad potroši više od trećine (36 odsto) mjesečne zarade na smještaj, hranu i prevoz. Taj prihod obično ostaje unutar države u kojoj boravi.

Neke procjene od prije pandemije virusa COVID-19, piše britanski The Economist, pokazuju da će do 2035. godine u svijetu gotovo milijardu ljudi raditi od kuće, a svako od njih je  potencijalni digitalni nomad. Korona je ubrzala uvećavanje broja ljudi koji poslove obavljaju van svojih kancelarija.

Neke države su prepoznale potencijal koji za njihov razvoj imaju digitalni nomadi. U Estoniji oni mogu, sa digitalnom vizom za nomade (DNV), boraviti  do godinu dana, a izbjegava se i duplo oporezivanje. Gruzija ne naplaćuje vizu za digitalne nomade i frilensere koji tu borave manje od 183 dana u godini. Velika je olakšica i to što plaćaju porez na dohodak nakon tog perioda od samo jedan odsto, i to ukoliko zarade manje od 155 hiljada dolara.

U Hrvatskoj je postala sedma država u svijetu čije je zakonodavsto omogućilo digitalnim nomadima rad u zemlji. Za nekoliko mjeseci prihvaćeno je oko hiljadu aplikacija iz 25 država, a svako ko dokaže da je digitalni nomad – oslobođen je poreza.

,,Rizikujte, istražujte i dopustite sebi da vidite svijet. Nije lako biti digitalni nomad, ali – ništa nije lako. Nije dovoljno imati odgovarajuću i kompletnu opremu. Morate imati strast da započnete i disciplinu da nastavite ono što ste započeli. Dakle, ako se jednom zapitate da li ste spremni, zapamtite da ako ne pokušate, odgovor će uvek biti ‘ne’”, zaključuje Kach Umandap.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

NAŠA TOTALNA DEMOKRATIJA: Svi sa svima, svi protiv svih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Teško je predvidjeti ishod kombinatorike ko bi mogao činiti novu vladu, nakon masovne političke neprincipijelnosti, i domaćih igrača i stranih faktora. Sigurno je tek da je šansa iz avgusta 2020. godine, nakon pada DPS-a, da se ovo društvo istinski reformiše, izgubljena. Treba stvoriti novu

 

Nakon 100 dana manjinske Vlade, raspravlja se o njenom – kraju. Sljedeće sedmice, u petak,19. avgusta, održaće se sjednica parlamenta na kojoj će se glasati o Inicijativi za izglasavanje nepovjerenja vladi, koju su, nakon što je premijer Abazović potpisao Temeljni ugovor sa SPC, podnijeli – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija i Socijademokrate. Da bi inicijativa bila prihvaćena, potpisnicima nedostaje još pet glasova u parlamentu. Oči su trenutno uprte u Demokratsku Crnu Goru. Ta partija je prošle sedmice, iako je donedavno tvrdo zastupala stav da sa DPS-om neće donositi krupne odluke, saopštila da će se o tom pitanju izjasniti za „deset dana“, uz komentare koji bi se mogli tumačiti i kao mogućnost da sljedećeg petka podignu ruke za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj vladi.

Šta će se dogoditi 19. avgusta, nije izvjesno. Posebno što se trenutno, za razliku od atmosfere u vrijeme izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića u februaru ove godine, gotovo i ne razgovara o rješenjima izlaska iz ko zna koje po redu ovdašnje političke krize. Pitanja se nižu: šta će se dogoditi ako se izglasa nepovjerenje Abazovićevoj vladi? Čekaju li nas izbori ili nova vlada? Ukoliko je rješenje nova vlada, ko će je voditi, a ko činiti? Ko će joj dati podršku? Umjesto dijaloga i razgovora o tim pitanjima, politika se svela na bezbroj političkih izjava i saopštenja koja govore – svi protiv svih. Ali, za razliku od prethodnog perioda, i  – svi bi mogli sa svima zarad  vlasti. Principijelnost je, sve u svemu, postala odloženi teret u borbi za moć.

Jedini koji je za sada predložio model u slučaju pada vlade je Demokratski front. Oni se zalažu za tehničku vladu koju bi činili pobjednici avgustovskih izbora.

„Prvenstveno smo se obratili Abazoviću i potpredsjedniku Vlade Vladimiru Jokoviću da bi dobro bilo resetovati prethodnu većinu, vratiti stvari na narodnu volju naroda od 30. avgusta 2020. godine – saopštio je nedavno lider DF Andrija Mandić. Kazao je da smatra da je dao „poštenu ponudu”.

Ponuda nije naišla na reakciju. „Ako se ne izjasne, prepustićemo ih njihovoj sudbini“, saopštili su iz DF-a. Potom je Joković kazao da će o ponudi DF odlučivti partijski organi Socijalističke narodne partije (SNP), dodajući da su u oni načelno otvoreni za saradnju sa svima koji će raditi na ispunjenju njihovih prioriteta. SNP odluku još nije donio, a Abazović se tim povodom nije oglašavao.

Problem DF-a je to što ih Zapad ne vidi kao partnere. Svojevremeno je visoki američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio da „DF nije partner i blokira put u EU”. Slično je ponovio i sada tvrdnjom da će SAD podržati svaku vladu koja podržava EU i NATO. Zbog toga očito opcija koju ovaj politički savez predlaže nije scenario koji će se ozbiljnije razmatrati. Uz to,  u okviru DF postoje krupne programske razlike a koliko se zna i ozbiljne razlike i unutar Pokreta za promjene.

Upravo zbog podrške Zapada, pažnju javnosti skrenuo je sastanak lidera Demokrata Alekse Bečića i specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka u Bratislavi.

„Naš spoljnopolitički kurs je kurs naših evropskih susjeda i evropskih prijatelja“ – kazao je Bečić u razgovoru sa Lajčakom. Lider Demokrata tako je poslao poruku da Zapad treba, za razliku od DF-a, da ih vidi kao „partnere”. Demokrate i DF približili su u oktobru prošle godine interesi SPC, kada je ustoličenje mitropolita Joanikija postalo pitanje važnije od svih drugih. Pošto je Abazovićeva Vlada potpisala Temeljni ugovor sa SPC, Demokrate sada imaju ležerniju poziciju u komplikovanoj političkoj domaćoj kalkulaciji pod nadzorom Zapada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NAKON POTPSIVANJA TEMELJNOG UGOVORA, NE PRESTAJE ZAPALJIVA RETORIKA: SPC i DPS opet o patriotama i izdajnicima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispada da jedino ljubav prema Putinu i Rusiji ponovo može spojiti dva zavađena bloka u Crnoj Gori. DPS i Đukanović su „novu evropsku Crnu Goru“ gradili po Putinovim standardima i sistemima vrijednosti dok SPC-u nikada nije smetao model takvog surovog društva dok god su crkveni interesi bili zaštićeni i glavni arhijereji finansijski namireni

 

Uzalud se nadao dio javnosti i političke scene da će potpis na Temeljni ugovor (TU) između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Vlade Crne Gore umiriti retoričke strasti, makar kada je crkva u pitanju, koja je dobila skoro sve što je tražila uključujući i priznanje da SPC navodno postoji osam vijekova. DPS i satelitske partije su, kako su ranije najavili, pokrenule proceduru izglasavanja nepovjerenja Vladi u Skupštini Crne Gore i obećale da će kad oni dođu na vlast odmah staviti van snage potpisani dokument. Crnogorski predsjednik i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je u autorskom tekstu naglasio da oni koji su podržali TU su zapravo za „srednjevjekovnu, teokratsku državu“ koja je dobrim dijelom slična njegovom feudalnom konceptu države, samo bez popova i sa njim kao apsolutnim vladarem.

Na Cetinju su priređeni hepeninzi kačenja crnogorskih zastava na ograde Cetinjskog manastira, Vlaške crkve i Crkve Sv. Jovana u Bajicama uz noćnu digitalnu video projekciju zastave na apsidi manastira. Povod je bio navodno skidanje državne zastave i bacanje na zemlju od strane monahinje S.S. sa ograde manastira, na koji je zastava bila improvizirano zakačena. Na objavljenom video snimku se ne vidi da je monahinja bacila zastavu već je samo skinula i smotala. Policija je, reagujući po prijavi građana o skrnavljenju zastave, podnijela krivičnu prijavu protiv monahinje „za povredu ugleda Crne Gore“ a radnje gonjenja je potom preuzeo osnovni tužilac na Cetinju. Sredinom jula je ministar vanjski Ranko Krivokapić na otvaranju manifestacije 540 godina od osnivanja grada izjavio da će zastava Crnojevića biti vraćena i na manastir na kom se od prvog dana vijorila.

Potpisivanje TU je prokomentarisao i poglavar kanonski nepriznate Crnogorske crkve (CPC) Mihailo nazvavši ga „ciganski posao“. Tim je  izazvavo reagovanja  romskih udruženja koja su ga optužila za diskriminaciju i omalovažavanje romske zajednice.  Izvinjenje episkopa Mihaila nije uslijedilo. Nadležni se nijesu oglašavali.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MARKO BATO CAREVIĆ PODNIO OSTAVKU: Iznuđen odlazak gradonačelnika budve

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik Opštine Budva, Marko Bato Carević podnio je, 8. avgusta, ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nedostatku sposobnosti da sa koalicionim partnerima, održava partnerski odnos

 

Usred turističke sezone u Budvi se  odvija neuobičajen izborni proces. Smjena na čelnoj gradskoj poziciji, odlazak jednog predsjednika Opštine i imenovanje drugog i to tokom prinudne uprave u lokalnoj samoupravi uvedene prije par mjeseci, zbog blokade rada lokalnog parlamenta.

Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević podnio je 8. avgusta ostavku na tu funkciju i za svog nasljednika odredio lidera budvanskog DF-a Mila Božovića. Carević je prethodno najavio svoj odlazak iz politike. Čini se da je njegov silazak sa funkcije uoči lokalnih izbora koji su zakazani za 23. oktobar iznuđen čin, prije svega zbog njegove veoma izražene samovolje u vođenju grada i nesposobnosti da sa koalicionim partnerima, kako sa partijama sa svoje izborne liste tako i sa onima koje to nisu, održava partnerski odnos u vršenju vlasti u skladu s osvojenim mandatima na posljednjim lokalnim izborima.

Carevića je ponio uspjeh na izborima 30. avgusta 2020. godine kada je izborna lista DF-a koju je predvodio, osvojila 45 odsto glasova birača u Budvi, što mu je obezbijedilo 14 odborničkih mandata. Nedovoljno za apsolutnu vlast koju je on, od konstituisanja parlamenta, ipak sprovodio, ne hajući za stavove i mišljenja drugih, pogotovo građana Budve, koji nisu tako odlučili.

Na čelo Opštine Budva Carević je stupio u januaru 2019. po osnovu koalicionog sporazuma sa Demokratama o rotirajućem predsjedničkom mandatu na po dvije godine, nakon izborne pobjede ove dvije političke opcije na izborima 2016. godine, kada je DPS poslije  višegodišnje vladavine, poslat u opoziciju.

Ponovo je biran za gradonačelnika nakon avgustovskih izbora 2020., u punom mandatu od 4 godine. Mjesto predsjednika Skupštine pripalo je tada Demokratama. I to je bio posljednji trenutak postizborne saradnje između ove dvije političke grupacije. Što je na kraju dvogodišnjeg trvenja dovelo Budvu do prinudne uprave a Careviću skratilo sigurni četvorogodišnji mandat na svega 23 mjeseca.

Od 30. avgusta 2020. nije formirana koaliciona vlast koja bi donijela očekivane promjene u načinu vođenja grada. Nisu izabrani potpredsjednici Opštine. Većina funkcionera izvršne vlasti bila je u v.d. stanju, kršile su se procedure i propisi. Carević je vodio grad sam, dodijelio je sebi apsolutnu moć i obilato zloupotrebljavao član 59 Zakona o lokalnoj samoupravi koji omogućava da prvi čovjek grada može privremeno donositi odluke koje su u nadležnosti skupštine ako skupština nije u mogućnosti da se sastane.

Međutim i stanje prinudne uprave pod kojim stenje „kraljica“ turizma u jeku turističke sezone Carević je vješto iskoristio da završi one poslove za koje u redovnoj proceduri, u Skupštini, nije mogao dobiti saglasnost odbornika. Apsurdnu situaciju u koju je zapala Budva, da joj visoko predstavničko tijelo vode nepoznata lica, koja su iz državne administracije upućena na privremeni rad u Budvu, DF koristi da zauzme što povoljnije pozicije u lokalnoj upravi pred nastupajuće izbore.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo