Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ILEGALNI PUTEVI IDEALNI ZA ŠVERC: Crnogorska granica kao švajcarski sir

Objavljeno prije

na

Ilegelanih puteva, posebno na sjeveru, prema susjednom Kosovu, ima mnogo više nego što je to i zvanično registrovano, i oni su ove sezone bili veoma frekventni. Monitorov dobro obaviješteni izvor smatra da tih puteva ima toliko da granična policija sve i da hoće ne može stići da sve pokrije i kontroliše.

„Mi smo do sada baratali sa određenim brojkama i određenim putevima koje smo locirali. Ali, u planinskim predjelima prema Kosovu tih puteva, koji su lako prohodni za terenska vozila, ima mnogo više. Pogranična policija niti ima ljudstva niti opreme da stigne sve da pokrije u svakom trenutku. To je idealna situacija za švercere”, kaže naš izvor.

Da švereceri to i koriste mogli su se uvjeriti reporteri Monitora ovih dana na planinskim masivima između Crne Gore i Kosova, na teritoriji beranske i rožajske opštine. Motori kroseri, kao i četvorotočkaši poznatiji pod nazivom bagi, špartali su kao na magistrali.

„To je javna tajna. Postoji nekoliko grupa tih motorista koji su skoro svakodnevno na ovim trasama prema Kosovu i nazad. Šta rade? Sigurno ne uživaju u prirodnim ljepotama”, kaže jedan sagovornik koji ne želi da mu se pominje ime.

Motoristi koji ovih ljetnjih dana krstare ilegalnim planinskim putevima opremljeni su toliko dobro da ih je vrlo teško pratiti. „Oni veoma često koriste i vodiče koji planinu poznaju kao svoj džep. Vodiči tačno znaju čak i mjesta gdje nema nikakvog dometa i gdje ne mogu biti upraćeni. Roba sa jedne i druge strane granice, obično se razmjenjuje na takvim mjestima. Ko zna kolike količine droge se u toku jednog dana mogu na ovaj način unijeti u Crnu Goru, odakle se kasnije transportuje prema zapadnoevropskim zemljama”, objašnjava naš sagovornik.

Monitor je ranije pisao o tome kako su u šverc narkotika sa Kosova prema Crnoj Gori bili uključeni čak i lovci, odnosno kriminalci kojima je lov koristio kao paravan za šverc. Oni su se kretali nesmetano u graničnom pojasu, a svoje dresirane pse su slali na Kosovo. Njihovi „kolege” sa druge strane granice su sačekivali kerove i oko njih selotejpom obljepljivali po dva kilograma heroina. Psi su se potom uredno vraćali svojim vlasnicima u Crnu Goru, koji su bez ikakvog rizika dobijali heroin na ruke.

Priče o švercu raznih vrsta roba na Kosovo i sa Kosova mimo carinskih punktova, odnosno šumskim putevima, ne bi bile potpune kada se ne bi podsjetili priča o kojima su svjedočili nekadašnji rožajski policajci, koji su svjedočili i o tome kada su zaplijenili stotinu i više konja natovarenih cigaretama. Naime, jedan od rožajskih policajaca koji su bili otpušteni da bi pod pritiskom međunarodne zajednice bili vraćeni na posao, pričao je da čitavo stočarsko naselje na planinskom prevoju Kula, na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh, služi kao magacinski prostor za raznu akciznu robu.

Ovaj policajac čije ime više nije dobro spominjati, s obzirom na to da se zna kako je prošao jedan od posljednjih svjedoka šverca koji je bio otet i mučen, tvrdio je da je prije otpuštanja zaplijenio oko milion eura vrijednosti razne akcizne robe. On je jednom prilikom zaustavio kolonu od sto dvadeset konja natovarenih sa oko hiljadu i četiristo paketa cigareta. Šta se, međutim, desilo? Naređeno je ubrzo da se konji propuste, jer je to nekakav „program”. To je značilo da je neko u hijerarhiji vlasti dobro znao o čemu se radi i da je to bilo odobreno. Da je to bio državni šverc.

Konje i terenska vozila kojima su šverceri opremljeni, zimi mijenjaju motorne sanke. Šverceri na granici sa Hercegovinom koriste dresirane životinje, prije svega magarce, koji uvježbano po kamenjaru sami prelaze granicu, bez pratnje, tako da u slučaju da tovari budu uhvaćeni, kriminalci ne trpe nikakav rizik.

Pretpostavka za sve to su porozne granice, a crnogorska granica prema susjednim državama je jako porozna, ili bolje reći „šuplja kao švajcarski sir”. Tome u prilog govore upravo podaci o ilegalnim graničnim prelazima, odnosno prelazima koje ne obezbjeđuje granična policija, ali ih koriste mještani najbližih sela. Monitorovi izvori su vrlo precizno opisali neke od najfrekventnijih puteva te vrste.

Tako, na graničnom pojasu Crne Gore i Kosova, na području opština Rožaje, Berane, Andrijevica i Plav, postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi. Prema našem vrlo puzdanom izvoru iz policije ovi putevi policiji nijesu nepoznati, ali je nejasno zašto se nešto ne preduzima da se blokiraju i da se time šverc zaustavi.

„Ti putevi su nekada dobro zamaskirani, ali ih je prema operativnim saznanjima i po koordinatama vrlo lako naći”, kaže taj policijski izvor. Jedan od tih puteva vodi od sela Boge, iz Crne Gore, preko planine Hajle, do sela Hadžovići koje se nalazi praktično na samoj granici (koordinate 2330-3169 ) malo unutar teritorije Kosova.

Drugi ilegalni put na crnogorsko-kosovskoj granici vodi od sela Bandžov, preko Hajle, do Rugovske klisure. „Treći put vodi preko sela Bjeluhe na Čakoru. To je nekadašnji prelaz koji je kontrolisala vojska. Danas nije u funkciji, osim, naravno, za švercere i kriminalce”, kaže izvor iz policije. Prema njegovim riječima, ukoliko Bjeluhe „zataje”, onda na planini Čakor postoje još dva ilegalna švercerska puta, takođe sa poznatim koordinatama. Ona se nalaze u blizini nekadašnjeg planinarskog doma na ovoj planini iznad Murine i Plava.

„Jedan od takvih puteva je i onaj koji vodi u blizini sela Pepići, čije su koordinate 2823-3105”, priča naš sagovornik iz crnogorske policije. Sedmi put kojim se zaobilazi granični prelaz na Kuli, a kojim mogu da idu i cisterne sa naftom, malo prije carinskog prelaza ulazi u šumu, i silazi do sela Radavac na Kosovu.

„Ovi putevi naročito su frekventni i u punoj upotrebi u toku ljeta, kada nema snijega. Tu se koriste sva prevozna sredstva, od motokultivatora, traktora i tamića, odnosno malih kamiona, do šlepera i cisterni. Ljeti su u upotrebi motori i bagi, a zimi konji i motorne sanke”, objašnjava izvor iz policije.

Na području plavske opštine prohodni su i putevi koji vode prema Kosovu preko planine Bogićevice. Iz ove opštine se ilegalno može doći i do Albanije, a to je najlakše učiniti putem koji od Gusinja vodi preko sela Vusanje.

Južnije, u blizini Ulcinja, postoje najmanje dva ilegalna puta prema Albaniji i oba vode preko rijeke Bojane. Jedan od njih je u Gornjem Štoju, a drugi u Zoganju, odnosno na putu koji vodi prema Svetom Đorđu. Ako se žele zaobići zvanični granični prelazi prema Hrvatskoj, onda se, kaže naš sagovornik, najčešće koriste putevi preko brda Ilinica ili Studeno, koji izlazi na Viteljinu, kao i preko Ravnog Brijega, odnosno sela Dubravka ili Mrcine. Ovaj je jedan od starih puteva, ali je veoma dobro očuvan.

Iz Crne Gore se prema Bosni i Hercegovini ilegalno najčešće prelazi preko pet do šest puteva, koji vode iz više opština. Jedan od poznatijih, a policijski neobezbijeđenih puteva je onaj kojim se od Risna i Graba, preko Kruševice stiže do Trebinja. Riječ je o starom austrougraskom putu, kojim je nedavno iz Crne Gore pred policijskom potjerom pobjegao Dragiša Kosmajac, da bi se potom vratio u našu državu.

Makar dva ilegalna puta prema Bosni i Hercegovini vode iz pravca Nikšića. Jedan je preko sela Crkvice i tim putem se stiže do Bileće, a drugi put je Grahovo – Nudo – selo Aranđelovo, koji vodi do Trebinja. Za Bosnu i Hercegovinu se ilegalno može stići i sa područja Pljevalja. Jedan od tih puteva vodi preko planine Kovač, i izlazi na Čajniče. Drugi je onaj koji vodi prema Foči ili Srbinju, preko Krnje jele i sela Šula.

Iz Pljevalja se može ilegalno i za Srbiju, neobezbijeđenim putem preko Jabuke. Za Srbiju se ilegalno ide i putem preko Trešnjevice kod Bijelog Polja, ali i starim putem od Petnjice preko udaljenih sela Savin Bor i Kruščica.

Koliko su ovi putevi ljetos bili frekventni mogli su se uvjeriti čak i obični turisti u planinama, čiji je mir i tišinu remetila buka motora i bagija natovarnih raznom švercerskom robom. Sve dok crnogorske granice budu porozne kao švajcarski sir, budžet će trpjeti velike gubitke dok će država teško prelaziti postavljene prepreke na putu prema evroatlantskim integracijama.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo