Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ima li nade za nas

Objavljeno prije

na

Dok bajkovita uvala Valdanos čami u tišini okovana stoljetnim maslinama – njeno ime ne silazi sa novinskih stubaca. Kako se bliži rok u kojem kompanija Kjubus luks treba Vladi Crne Gore da dostavi bankarske garancije kako bi dobila uvalu u zakup – sve više pitanja oko ovog posla isplivava na površinu. Samo nekoliko dana prije isteka tog roka iz Kjubus luksa – stiglo je sjetno obraćanje crnogorskoj Vladi.

RAZOČARANI I DESTRUKTIVNI: „Ukoliko Kjubus luks bude prisiljen da odustane od Valdanosa i investira negdje drugo, razočarenje za izuzetne ljude Ulcinja biće razarajuće”, ocijenili su predstavnici britanske kompanije. Ostalo je nejasno na koga misle kada kažu „izuzetni ljudi Ulcinja”. Jesu li to oni što su se ujedinili i digli glas protiv posla za koji misle da je loš, ili, možda, oni koji se o tome nisu izjašnjavali.

U nastavku pisma su bili otvoreniji.

„Bilo kakva moralna pobjeda MANS-a biće slaba kompenzacija za učinjenu štetu”. U pismu, kojeg je potpisao finansijski direktor kompanije, Stiv Meken piše i da će njegova kompanija razmotriti svaku iskrenu zabrinutost koju neko ima da će mu planovi preduzeća naškoditi. ,,Ne postoji namjera da svjesno učinimo da bilo ko bude na gubitku. Međutim, destruktivne aktivnosti bez ijednog jasnog, saopštenog razloga su neprihvatljive. Nijesmo sigurni šta je pozadina MANS-a, kao grupe koja pravi pritisak, ali pitamo se ko može imati benefit od njihovih napada”, kazao je Meken.

U MANS-u ostaju pri svom. „Vlada može samo da poništi tender, sve ostalo predstavlja samo truli kompromis gdje bi se nekako pokušalo opravdati očigledno kršenje zakona. Naravno, postoji mogućnost i da Kjubus Luks odustane od posla, za što bi naravno bio kriv MANS i naše dosadno insistiranje na poštovanju zakona”, objašnjava u razgovoru za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

„Slučajevi poput Valdanosa samo pokazuju koliko je tanka demokratska kozmetika kojom je premijer Igor Lukšić pokušava da ‘premaže’ stare, oprobane ministre-jurišnike iz Vlade svoga prethodnika. Transparentnost je imperativ, u saradnju sa NVO se kunu ministri redom, Facebook odlična stvar za zabaviti narod, ali čim je potrebno javnosti saopštiti konkretnu, osjetljivu informaciju ili preuzeti odgovornost za nešto, sve maske padaju i nova Vlada je ponovo ona stara. Nevladine organizacije se opet percipiraju kao špijuni, kočničari EU integracija i sveopšteg društveno-ekonomskog razvoja zajednice i države”, kaže Milovac.

ZAKONI I VLADA: On objašnjava da je Vujici Lazoviću upravo MANS kriv što je Crna Gora neprivlačna investitorima, jer MANS traži da se poštuju ,,tamo neki zakoni” I tenderske procedure. ,,Žalosno je vidjeti da Vlada, čak i nakon svih ovih godina, u nevladinom sektoru ne vidi prirodnog partnera i saveznika u povećanju transparentnosti društvenih procesa, ali i otkrivanju i sprječavanju različitih oblika kršenja zakona”.

MANS je u više navrata upozoravao Vladu da izabrana kompanija nije ispunila uslove date u tenderu. A dodatno su reagovali i kada im je dat rok od 10 dana za dostavljanje bankarskih i činidbenih garancija. Vlada je uprkos svim dokazima i dokumentaciji koju je MANS objelodanio u prethodnih nekoliko sedmica ocijenila da je tenderski postupak za Valdanos sproveden transparentno i u skladu sa zakonom.

MANS je zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj u tenderskom postupku za Valdanos, podnio krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i donedavnog predsjednika Savjeta za privatizaciju Vujice Lazovića. No, Lazović ostaje dosljedan. Tvrdi da je cijeli postupak sproveden u skladu sa zakonom.

Ipak, nije Lazović jedini iz vlasti koji ovih dana priča o Valdanosu. I novi ministar urbanizma, zaštite životne sredine i turizma Predrag Sekulić je ustvrdio da je bolje imati u Valdanosu turistički kompleks nego vojnu bazu. No, problem je samo što u Valdanosu vojne baze – nema.

„Uvala Valdanos nikada nije bila vojna baza već vojno turistički kompleks što su dvije potpuno različite kategorije. Takođe pogrešno postavljena dilema vojna baza ili turistički kompleks nema za cilj bavljenje problematikom životne sredine u ovom slučaju, što je nadležnost ovog ministarstva. Naprotiv, izjavama ovih i nekih drugih čelnika Vlade pokušava se legitimna zabrinutost javnosti i ukazivanje na ogroman broj propusta u ovom slučaju predstaviti kao tjeranje investitora, što je jeftina manipulacija i bježanje od suštine. A suština je da ovaj slučaj ima veliki broj problematičkih procjena i propusta koje su zahtijevale reviziju odluke o davanju uvale Valdanos u dugoročni zakup”, objašnjava Darko Pajović, direktor NVO Green Home.

On podsjeća da je Valdanos zaštićeno prirodno dobro punih 43 godine, ali i morska uvala sa velikim brojem vrijednih arheoloških lokaliteta od kojih mnogi još uvijek nijesu istraženi. Pajović tvrdi da su intervencije u zaštićenom prirodnom dobru kakvo je Valdanos po zakonu moguće samo u mjeri u kojoj ne ugrožavaju postojeće prirodne vrijednosti.

EKSKLUZIVA ILI PROPAST: Britanci tvrde da žele na Valdanosu da izgrade ekskluzivno odmaralište sa visokokategorisanim smještajnim kapacitetima, koji će biti u potpunom skladu sa lokalnom prirodom i velikim zasadima maslina. Tvrde da bi radovi mogli da počnu već krajem godine.

Za trideset godina, koliko Vlada želi dati u zakup Valdanos, zakupac bi godišnje plaćao 660 hiljada eura fiksnog zakupa, dok bi varijabilni dio zavisio od njegovog prihoda.

No, grupa intelektualaca i ulcinjskih NVO koje pokušavaju da zaštite uvalu Valdanos od nezakonitih poslova je napravila računicu po kojoj bi više novca bilo zarađeno kada bi taj vrijedni maslinjak bio revitalizovan i kada bi se tu ponovo skupljale masline. Prema njihovoj računici – od 150 maslina se zaradi najmanje deset hiljada eura – što bi za 18 hiljada stabala zarada na godišnjem nivou bila 1.200.000. „U zavisnosti od prerade ta cifra bi mogla biti i daleko veća. Svakako bi se duplo više zaradilo od maslina nego od- rente”, tvrde aktivisti ulcinjskih NVO.

Predsjednik Skupštine Udruženja maslinara Ulcinja Basrija Derviši rekao je da su maslinjaci u izuzetno lošem stanju, te da je čak 75 odsto maslinade sa 18.000 stabala pod makijom i žbunjem. „Znamo da je svojevremeno rodnost stabla u uvali Valdanos bila oko 100 kilograma, odnosno 28 kilograma ulja. Pomnožimo li to sa cijenom od sedam eura za 18.000 stabala i za period od 30 godina, kada je maslinjak uzet, dolazimo do cifre od blizu 106 miliona eura, koliko su izgubili maslinari ali i Crna Gora”, rekao je Derviši.

Valdanos je jedna od rijetkih sačuvanih prirodnih ljepota u Crnoj Gori u koju buldožeri još nisu zašli. Sem o ekološkom, treba povesti računa i o javnom interesu. Što našoj Vladi, makar do sada nije ponajbolje išlo.

Maslinjak u lošem stanju

Maslinjaci Valdanosu su oduzeti njihovim stvarnim vlasnicima i najveći dio maslina je u vrlo lošem stanju. To potvrđuje i dr Momčilo Radulović iz Centra za suptropske kulture u Baru. On, u razgovoru za Monitor, objašnjava da za ovako zapuštene masline poslije revitalizacije treba tri do pet godina dok ponovo postanu ekonomski isplativ rod. „Prve godine po revitalizaciji nema roda, druge možda jedan kilogram po stablu, treće pet do šest, pete 20 do 25 kg što pokriva troškove, a poslije sedam, osam godina stupa u puni rod”, kaže Radulović

„Oko 80 odsto maslina već 30 godina je potpuno zapušteno i zaraslo u šikaru i makiju. Za ovaj period se nijedan plod nije sakupio, a sada ga i nema. Oko 20 odsto stabala je dijelom dobro, a dijelom djelimično održavan dok je Vojska bila prisutna na ovoj lokaciji. Sada je i ovo zapušteno”, upozorava dr Radulović.

„Prosječan prinos starih stabala masline koja se orezuju, đubre i štite od maslinove muve i drugih štetočina i bolesti bar tri puta je oko 45 kg. Od 45 kg se dobija devet litara ulja. Ako to pomnožimo sa prosječnom cijenom maslinovog ulja od sedam eura dobijamo 63 eura bruto prihoda. Od toga kada odbijemo čišćenje oko stabla, đubrivo i đubrenje i rezidba oko petnaest eura, a za rad radnika po stablu približno osam eura – ostaje čist prihod po stablu oko 40 eura”, objašnjava dr Radulović.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakonski rok za usvajanje  budžeta ističe 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Prema nezvaničnim informacijama  Nikola Jovanović je upozorio predsjednika parlamenta  Petra Odžića da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.  Od  glasova odbornika DPS-a  zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva

 

 

Milion eura koje je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, na Cetinju obećao mitropolitu SPC Joanikiju, u vidu donacije za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi, naći će se u budžetu grada za narednu 2026. godinu. Iako je bilo dvoumljenja oko toga na koji način će se iz gradske kase izdvojiti ova pozamašna suma, kako bi se obezbijedio potreban broj glasova za podršku donaciji, ipak će se sprovesti kao budžetska stavka na strani rashoda, oko koje treba da se izjasne 32 odbornika budvanskog parlamenta.

Zakonski rok za usvajanje novog budžeta istiće 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Predsjednik Jovanović nije odustao od donacije uprkos protivljenju predsjednika Skupštine, Petra Odžića.

Prema nezvaničnim informacijama Jovanović je ozbiljno upozorio Odžića, lidera Evropskog saveza da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.

Okosnicu vlasti koju je projektovao Jovanović, upravo čini njegov savez sa Odžićem, koji je na ime dva odbornička mandata zauzeo poziciju predsjednika budvanskog parlamenta i niz funkcija u lokalnoj upravi na koje je doveo kadrove svoje koalicije sa SD i Liberalnom partijom.

Jovanovićeva i Odžićeva vlast u Budvi sa 11 mandata uz mandat GP URA, temelji se na podršci koju dobijaju od Demokratske partije socijalista i njihovih 7 odbornika, koja je zauzvrat zaposjela gotovo 50 odsto ključnih funkcija u gradu.

Ukoliko dođe do razlaza između Jovanovića i Odžića, kadrovi ES izgubiće novostečene pozicije. Ali do krize vlasti neće doći jer je osigurana lojalnost odbornika DPS.

Zanimljivo je da će upravo DPS u Budvi omogućiti da SPC dobije najmanje milion eura iz opštinske kase na ime pomoći za izgradnju hrama, uz ostale troškove za izradu projektne dokumentacije, gradnje garaža i drugih ulaganja. Od njihovih glasova zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva.

DPS je značajno pomogao izgradnju Sabornog hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, pa zašto ne bi podržao i izgradnju hrama u Budvi, obrazloženje je članova ove partije, na pitanje da li će glasati za budžet. Prethodni antagonizmi i burni događaji oko rješavanja statusa SPC u Crnoj Gori i usvajanja Zakona o slobodi vjeroipovijesti, koji su doprinijeli rušenju trodecenijske vlasti DPS, ostavljeni su u prošlosti.

DPS Budve i Jovanovićeva politička grupa Budva naš grad iz dana u dan unapređuju međusobne odnose i političku saradnju nesebičnom podjelom funkcija i privilegija u najbogatijem primorskom gradu. Na to ukazuju pojedine odluke poput one o zatvaranju korupcionaških afera iz vremena vladavine koalicija DPS-SDP-SD, projekta desalinizacije morske vode, takozvane Osmoze i projekta prečišćavanja otpadnih voda, zaključivanjem poravnanja sa povjeriocima koja su opštinu stajala oko 3 miliona eura.

Opštinska kasa turističke prijestonice prepuna je. Milioni se prelivaju na poslove sa nekretninama koje inicira Jovanović. Na čudne kupovine zemljišnih parcela i otkup starih zgrada i poslovnih prostora.

Budžet opštine Budva za 2025. godinu definisan je na iznos nešto viši od 69 milione eura. To je najveći budžet među opštinama u Crnoj Gori, poslije budžeta Glavnog grada. Ogromna sredstva u gradskoj kasi kojima suvereno raspolaže predsjednik Jovanović, jer rasprava u parlamentu oko načina trošenja novca građana gotovo  i nema. Svi njegovi predlozi i rebalans budžeta usvajaju se ekspresno i jednoglasno. Izostaju kritike na okolnost da budžet u cjelini nije realizovan.

Značajna budžetska sredstva ostaju neiskorišćena pa se prenose iz godine u godinu. Oko 17 miliona eura iz budžeta 2024. opredijeljenih za kapitalne investicije, nisu utrošene jer veće investicije nisu sprovedene. U lokalnoj upravi nema stručnih i sposobnih kadrova za realizaciju opštinskih infrastruktunih projekata koji nedostaju građanima Budve. Vlast nema viziju razvoja grada, nema ideja kako i na šta da utroši milione eura. Na ključne pozicije dovode se nestručne osobe iz drugih mjesta.  Poput mlade sociološkinje iz Mojkovca koja će upravljati finansijama primorskog grada. U zapošljavanju partijskih kadrova sa strane jednako učestvuju i Jovanović i Odžić.  Iz drugih opština angažuju se i predsjednikovi savjetnici koji ničim ne doprinose ostvarenju ciljeva i obećanja iz izborne kampanje partija koje vrše vlast.

Zaboravljen je tako  projekat gradnje šetališta od Starog grada do Bečića. Konkurs za izradu idejnog rješenja je završen ali Opština ne preduzima potrebne mjere da obezbijedi izradu glavnog projekta. Zbog toga što predstavnici vlasti ne žele saradnju sa političkom konkurencijom iz državnog preduzeća JP Morsko dobro, uključenim u projekat.

Građani najbogatije opštine u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika, (oko 27.000), žive kao da je najsiromašnija. Nemaju osnovne pretpostavke za gradski život, dostojan poznatog turističkog grada. Budvi nedostaju bolnica, porodilište, pozorište, zdanje gradskog kulturng centra, bioskop, garaže i parking mjesta, prave ulice i trotoari, parkovi, uređena zelena pijaca, šetalište uz more i mnogi drugi sadržaji od značaja za društvenu zajednicu. Sve je pretvoreno u beton, solitere, stanove i apartmane, restorane i kafane, kao da je Budva u cjelini jedan veliki preizgrađeni turistički rizort.

Od februara, kada je formirana aktuelna vlast, pa do kraja ove godine, nije započet ni jedan infrastrukturni projekat u Budvi. Zato je otvoren veći prostor za enormnu tekuću potrošnju i razne donacije.

Iz opozicije upozoravaju da Skupština Opštine radi u krnjem sastavu, da im se ne dozvoljava zamjena odbornika.

“Onemogućava nam se da izvršimo zamjenu odbornika. Nosilac liste Mladen Mikijelj, podnio je ostavku na odborničko mjesto zbog konflikta interesa.  Njegovo mjesto je ostalo upražnjeno djelovanjem predsjednika SO Petra Odžića, koji ne dozvoljava da se imenuje drugi kandidat sa naše izborne liste. Zbog toga Skupština opštine radi nezakonito, nema puni kapacitet. Po Zakonu o lokalnoj samoupravi na osnovu broja stanovnika SO Budva mora da ima 33 odbornika.  Ona međutim funkcioniše sa odbornikom manje“, navodi Nemanja Kuljača, odbornik koalicija Za budućnost Budve, koja ima 9 odborničkih mandata dok u radu parlamenta učestvuje sa njih osam.

Neobična je pozicija opozicije u budvanskom parlamentu. Ona ne može istjerati pravdu u  lokalnoj upravi iako je dio državne vlasti i upravlja nadležnim ministarstvima i institucijama koje moraju navodno nezakonito ponašanje sankcionisati.

U medijima se plasiraju teze o mogućoj podršci koju će odbornici koalicija Za budućnost Budve dati Jovanoviću i glasati za usvajanje budžeta i spornu donaciju za izgradnju hrama. Računa se na njihov dobar odnos sa SPC,  zbog kojeg će preći preko ranijih uvreda predsjednika opštine. Koalicija koju čine NSD, SNP i DNP, nedavno je formirala tri odbornička kluba od jednog zajedničkog. Svaka partija je sa istim izbornim sloganom, uz obrazloženje da će na taj način efikasnije nastupati u parlamentu, na kolegijumu kod predsjednika Skupštine imati tri predstavnika umjesto jednog i dobiti više vremena za izlaganja.

Ova podjela otvara put Jovanoviću da ponovo pokuša razjediniti koaliciju Za budućnost Budve i obezbijedi glasove za svoje projekte makar budvanskog SNP.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala  ulagao u hotel  u Crnoj Gori?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura. Među uhapšenim su, javili su,  Predrag D. i Kristina D. Ono što nijesu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi

 

 

Zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura, u velikoj akciji policije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, podnijeta je krivična prijava protiv sedam osoba, među kojima su i supružnici Predrag D. i Kristina D, koja trenutno nije u Srbiji, izvijestili su srpski mediji protekle sedmice.

Ono što nisu pojasnili  je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi. Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još uvijek nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili smo i iz Razvojne banke Crne Gore.

Nadležni organi u Srbiji sumnjaju da je organizator B.Č. organizovao ostale osumnjičene da u periodu od decembra 2023. do novembra 2025. godine kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD ,,Bleecker” d.o.o., čiji je vlasnik Predrag Dragojlović, a kako bi se „vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem“. Prema srpskim istražnim organima cilj je bio i da zadrže upravljanje nad hotelom “Garni B” u Beogradu, koji je inače u vlasništvu preduzeća ,,Bleecker”. Na taj način, kako se sumnja, protivpravno su stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 evra. Sumnja se i da su taj novac prebacili na račune PD ,,Lumia”d.o.o. čija je direktorka Kristina Dragojlović.

Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.

Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.

Početkom 2022. godine Novski portal je izvijestio da ,,više od dva mjeseca, poslije skoro 50 godina urušavanja, u toku je obnavaljanje zadužbinskog zdanja Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti.

„Premda starograđani pričaju da su radovi usporeni, za očekivati je da to zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, postane hotel”, naveo je portal koji je objavio da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine.

,,Konačno, na ovoj trospratnici počeli su sanacioni radovi, zapravo raščišćavanje, pa onda konzervatorska istraživanja. Zdanje će, po zamisli zakupca i investitora, biti pretvoreno u u hotel. Jer, nedavno su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine”, izvijestio je Novski portal.

Objašnjeno je da je Nikola Musić bio brodovlasnik i pomorski kapetan koji se obogatio trgovinom žitom. Testamentom iz 1835. godine, koji se čuva u hercegnovskom Arhivu, imovinu zadužbine, kuću sa butigama na Belavisti, ostavio je Manastiru Savina. Želio je da jedan dio prihoda odlazi Manastiru, a drugi školovanju sveštenika.

Zgrada je nacionalizovana i oduzeta Manastiru, a do zemljotresa 1979. godine korišćena je kao stambeno-poslovni objekat, gdje su bile smještene prostorije KK Primorja. U zemljotresu je jako oštećena, nikada nije sanirana. Propao je krov, a cigle i komadi fasade su u jednom periodu bili prijetnja prolaznicima.

Zoran Lazarević, zastupnik manastira Savina, u decembru 2021. za Dan je izjavio da su ugovorom zaštićeni interesi crkve, a planu investitora je da u zadužbinskom objektu otvori hotel. ,,Preduzeće Dragojlovića se bavi hotelijerskim uslugama tako da će i ovaj objekat kada bude rekonstruisan i završen biti predviđen za tu vrstu djelatnosti. Očekujemo da će ovaj objekat podići turističku ponudu grada i biti jedan od brendova. Uz obaveznu investiciju u rekonstrukciju objekta, koja se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada eura, investitor će plaćati zakupninu koja će po volji ostavioca biti namijenjena školovanju monaha. Nakon 30 godina zadužbinska zgrada biće vraćena u posjed manastira Savina”, pojasnio je Lazarević.

Za obnovu objekta zadužbine ranije su bili zainteresovani srpski biznismen Miroslav Mišković i Konzulat Republike Srbije u Herceg Novom, ali dogovor nije postignut.

Svojevremno su bili definisani urbanističko tehnički uslovi i izrađen projekat za restauraciju ovog vrijednog zdanja ,a  područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju iz  Kotora definisalo konzervatorske uslove za ovaj kompleksan posao. Urbanističkim planom je predviđeno da zgrada nakon rekonstrukcije  bude  objekat kulturno vjerskog sadržaja, muzej sa bibliotekom i salom za kulturne događaje.

U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija ove zadužbine.

Krejem protekle sedmice, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za sedam osoba osumnjičenih da su prouzrokovali lažni stečaj firme i stekli protivpravnu imovinsku korist od oko 300 miliona dinara.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

CRNA GORA U VRHU EVROPE PO BROJU SAMOUBISTAVA: Ćutanje ubija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida.  U toku prethodnih pet godina, od 2020. do 2024., u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak

 

 

Prije nekoliko noći mladi Podgoričanin  Petar Ivanović spasio je tridesetosmogodišnju ženu iz nabujale Morače. Ivanović, inače profesionalni spasilac, s razlogom je dobio salve javnih pohvala i odlikovanje za hrabrost. Čelnici Glavnog grada obećali su da će mu obezbijediti posao. No još jedan u nizu pokušaja samoubistva koji je dospio u medije, opet nije bio povod za ozbiljan društveni dijalog o gotovo nepostojećoj prevenciji suicida u Crnoj Gori.

Zahvaljujući Ivanoviću,  jedna osoba je dobila drugu šansu. No, ne govori se o tome da mnogi prije nje u tome nisu uspjeli. Neki su na posljednje putovanje odveli sa sobom i bespomoćnu djecu. Od 1. januara do 1. septembra, u Crnoj Gori su registrovana 52 slučajeva samoubistva, od kojih u Podgorici deset, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2024. godine registrovana su 83 samoubistva. U 2022. godini registrovano je 121 samoubistvo, a u 2023. godini –  108.

Prema podacima SZO, između 2000. i 2021. godine, stopa samoubistava na globalnom nivou smanjena je za 35 odsto. Prema podacima iste organizacije od prije  pet godina, Crna Gora je po broju žrtava suicida na 100.000 stanovnika bila na 14. mjestu u svijetu, a uvijek među prvih deset država u Evropi. U toku prethodnih pet godina (2020. do 2024), u Crnoj Gori je 545 osoba izvršilo samoubistvo, što je zabrinjavajući podatak.

Monitor je i ranije pisao da u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemski odgovor na ozbiljan problem suicida s kojim se već godinama suočavamo, te da su oskudni pomaci kada je u pitanju  prevencija suicida. Stručnjaci odavno upozoravaju da ovaj problem ne spada u prioritete nadležnih te da se sistem prevencije oslanja isključivo na rad specijalizovanih zdravstvenih službi koje se bave mentalnim zdravljem.

„Visoka stopa samoubistva opstaje dugi niz godina, što ukazuje da se ovim problemom ne bavimo na ispravan način. Osim povremenog  alarma medija, stručna i laička javnost ostaje popriličnom nijema, tako da adekvatna pažnja izostaje“, upozoravala je za naš list  Maida Burdžović, specijalistkinja psihijatrije.

„Postoji toliko različitih motiva zbog kojih se samoubistvo dešava, da svako pojedinačno zahtijeva posebnu analizu. I dalje problem bolesti zavisnost zauzima najveći procenat“, objašnjava psihijatrica Burdžović. Naglašava da stručna pomoć i otvoren pristup porodice, daju najbolje rezultate. „Osjećaj  stida, predrasude, neznanje  i dalje su jako rasprostranjeni. Zbog toga se mali broj ljudi obraća za pomoć, osim urgentnog rješavanja kod pokušaja samoubistva“, upozorava.

Struka smatra da samoubistvo nije volja za smrću, već poziv za pomoć. Najvažniji korak kod prevencije je razgovor – sa prijateljima, porodicom, stručnjacima, neznancem voljnim da pomogne.

“Suicid je dramatična posljedica određenih problema sa mentalnim zdravljem”, navode iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i ističu da više od milijardu ljudi u svijetu pati od takvih poremećaja, najčešće od anksioznosti i depresije. U najnovijem izvještaju SZO ističe se da je “suicid četvrti vodeći uzrok smrti mladih, u dobi između 15 i 29 godina, nakon saobraćajnih nesreća, tuberkuloze i nasilja”.

“Samoubistvo predstavlja svaki stoti slučaj smrti u svijetu, a u 2021. godini odnijelo je živote oko 727.000 ljudi”, podaci su koje je na konferenciji za novinare, 2. septembra 2025. godine, iznijela šefica Odjeljenja za mentalno zdravlje SZO Devora Kestel.

U Crnoj Gori ostvaren je vrlo loš napredak u postizanju jednog od Ciljeva održivog razvoja UN, usvojenih 2015. godine, o smanjenju stope samoubistava u svijetu do 2030.  Evropski parlament je  krajem 2023. godine usvojio Rezoluciju o mentalnom zdravlju, čiji je cilj unapređenje zdravstvene infrastrukture, veća dostupnost usluga i zdravstvenog osoblja, te smanjenje broja samoubistava za trećinu, do 2030. godine.

Crnogorska spisateljica Milojka Perović se pita gdje je Crna Gora kao buduća članica EU. Smatra da javni zdravstveni sistem kao cjelina ne samo da je siromašan i oskudan u kadrovima, nego je tako loše organizovan, da i sam, djelimično, doprinosi povećanju broja mentalnih pacijenata.

„Ako cijeli život živimo u stresnim i turbulentnim vremenima, ako su stope siromaštva, nezaposlenosti, porodičnog nasilja, kriminala, alkoholizma, narkomanije…, u stalnom porastu, ne može se govoriti o smanjenju broja samoubistava u Crnoj Gori. Akcenat je na mentalnom zdravlju, ali žrtve samoubistava nijesu samo mentalno oboljeli građani. Samoubistvu su sklone žrtve nasilja i porodičnog nasilja, napušteni starci i starice, samci, ljudi izopšteni iz društvene zajednice, srodnici nakon tragičnog događaja u porodici, pacijenti u terminalnoj fazi bolesti, pacijenti sa izrazito bolnim tjelesnim oboljenjima… i mnogi drugi“, navodi ona u jednoj od svojih kolumni.

U Crnoj Gori za psihološku podršku građanima služi besplatna telefonska linija 1555. Tokom dva mjeseca rada SOS linije, psiholozi su zabilježili hiljadu poziva, što, kako ističu u nadležnom Ministarstvu, jasno pokazuje potrebu za ovakvim servisom podrške. To potvrđuje i psihološkinja Branka Nikočević, koja je kroz ovu liniju pružala pomoć građanima. Njeno iskustvo pokazuje da bi stalna SOS linija za psihološku pomoć mogla igrati ključnu ulogu u prevenciji suicida.

“Mi nemamo da kažemo jedan stalan servis za pružanje podrške ljudima koji imaju suicidalne misli koje im se javljaju. Tako da bi ovo bilo nešto novo, nešto što prvi put nastaje i što bi bilo dobro, da kažemo, početi sa osnovama za rad na ovom problemu, sa kojim se mi itekako suočavamo”, upozorila je nedavno psihološkinja Nikočević.

Ne manje važno bilo bi i da predstavnici vlasti, osim fotografisanja sa herojima, makar otvore temu suicida i zabrinjavajuće statistike u Crnoj Gori.

 

Ivanović: Uradio sma ono što bi svako trebao

Mladi heroj Petar Ivanović kaže da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje. Ivanović je, kako se navodi u saopštenju Glavnog grada, zahvalio na pozivu i ukazanoj časti, navodeći da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo