Povežite se sa nama

OKO NAS

IMA LI SPASA ZA JEDINU ASFALTNU BAZU NA SJEVERU: Ljubav bila pa se ugasila

Objavljeno prije

na

Jedina afaltna baza na sjeveru Crne Gore, Integral inženjering u Beranama, zakoračila je sa stečajem duboko u petu godinu. Kapije ove firme zaključane su, a skupocjena oprema prepuštena propadanju, dok se asfalt, kao vrlo tražena roba, za potrebe ovog dijela države dovozi iz centralnog regiona ili uvozi iz susjedstva

Izgledi da se ovaj pogon pridruži porodici propalih industrijskih objekata u gradu na Limu, iz dana u dan sve su veći.

Stečaj u Integral inženjeringu uveden je 1. marta 2013. godine, čime je blizu sto radnika, ove nekad uspješne firme, upućeno na biro rada i na taj način nanesena velika šteta ne samo Beranama, nego i cijelom sjeveru Crne Gore.

,,Nevjerovatno da u međuvremenu nije pronađeno rješenje za oživljavanje ovog preduzeća, iako se zna da bi ono, uz domaćinsko gazdovanje, moglo ponovo da stane na noge, što bi bilo od višestrukog značaja. Tim prije, jer je ovo preduzeće, asfaltirajući kilometre i kilometre puteva, ostvarivalo značajan profit”, pričaju bivši radnici.

Od uvođenja stečaja do danas, prodaja imovine Integral inženjeringa oglašavana je dva puta. Najprije po procijenjenoj vrijednosti od 505.000 eura, a zatim po cijeni od 415.000 eura.

Stečajni upravnik Miodrag Radifković ranije je isticao da se došlo do zaključka da bi dalje oglašavanje o prodaji stvaralo dodatne troškove, te da će se pokušati pronaći kupac za takozvanu direktnu ponudu.

Radifković je naglašavao da su u toku pregovori potencijalnog kupca s Hypo-Alpe-Adria Bank Podgorica, bez čijeg se učešća ne može preuzeti nijedan korak u postupku prodaje, s obzirom na to da se imovina Integral inženjeringa nalazi pod hipotekom.

Iz lokalne uprave u Beranama isticali su da se posljednjih godina pojavljivalo više stranih investitora koji su bili zainteresovani da kupe Integral inžinjering, ali da se to nije desilo zbog neriješenih imovinskih odnosa.

Dok traju prebacivanja loptice iz jednog u drugo dvorište, od aktiviranja asfaltne baze u Donjoj Ržanici još ništa. Bivši radnici tvrde da je asfaltna baza u Donjoj Ržanici smetala građevinskim firmama koje vode i kontrolišu ljudi iz podgoričkog centra moći.

,,Integral inženjering od formiranja do stečaja realizovao je mnoštvo krupnih projekta, ostvarujući prihode koji su se mjerili milionima eura. Svjedoci smo da je to preduzeće, između ostalog, asfaltiralo na stotine kilometara lokalnih puteva na sjeveru Crne Gore. Očigledno je da je ova firma smetala građevinskim tajkunima, jer kako drugačije tumačiti njeno zatvaranje i dovođenje drugih kompanija da izvode radove u Beranama koje je mogao da odrađuje Integral inženjering”, pričaju bivši radnici.

Zatvaranje preduzeća izazvalo je nezadovoljstvo kod mještana Donje Ržanice, jer je najviše uposlenih bilo s područja ove mjesne zajednice.

,,Radovali smo se kad je u našem mjestu otvorena asfaltna baza, jer je tamo uposleno dosta ljudi iz Donje Ržanice. To preduzeće je asfaltom presvuklo dosta puteva u našem kraju. Međutim, odjednom je došlo do njegovog zatvaranja, što predstavlja veliku štetu, ne samo za naše selo, nego za čitav kraj. Zahtijevamo da se što prije aktiviraju raspoloživi kapaciteti ovog preduzeća”, apeluju mještani Donje Ržanice.

Da bi se pronalaskom adekvatnog kupca preduzeće moglo ponovo aktivirati, smatra i predsjednik radničkog štrajkačkog odbora Veroljub Čukić.

On podsjeća da radnicima za posljednje dvije godine rada nijesu plaćeni doprinosi, da nijesu isplaćene zimnice, regresi, kao ni nadoknade za godišnji odmor. Prema njegovim riječima isplate su bivale selektivne, pa se došlo na kraju do toga da se od slučaja do slučaja radnicima duguje od dvije do osam plata.

,,Da stvar bude još pogubnija u početku imovina firme je procjenjivana na oko 1.300.000 eura, da bi se sada nudila za svega 300.000, što samo po sebi govori da je neko u cijeloj priči želio da ostvari ličnu korist. Zato tražimo da se, uz podršku države, pronađe pošteni kupac koji je kadar da nam isplati zaostala potraživanja i nakon toga aktivira asfaltnu bazu. No, prije toga, svakako, treba preispitati sva dešavanja koja su prethodila zatvaranju preduzeća, jer postoje osnovane sumnje da su u Integral inženjeringu sprovođene brojne nezakonite radnje koje su dovele do ovakvog stanja”, kaže Čukić.

Da preispitaju sva dešavanja u preduzeću zatražili su ranije od policije i tužilaštva iz lokalnog odbora Socijaldemokratske partije u Beranama.

U ovoj se partiji pitaju kako je moguće da je preduzeće koje je okretalo milione eura od poslova po čitavoj Crnoj Gori, zapalo u krizu i na kraju otišlo u stečaj.

,,Zna se da je Integral inženjering od formiranja do stečaja realizovao mnoštvo krupnih projekta, ostvarujući prihode koji su se mjerili milionima eura. To preduzeće je, između ostalog, asfaltiralo na stotine kilometara lokalnih puteva na sjeveru Crne Gore. Više je nego očigledno da je ova firma nekome smetala”, kažu u SDP Berane.

Za njih je posebno interesantno pitanje kako je ova kompanija u to vrijeme sklapala poslove s Opštinom Berane.

Da posla nijesu bila čista, govori i činjenica da je stečajni upravnik Radifković bio pozvan kao svjedok prilikom hapšenja beranskoh funkcionera iz redova Demokratske partije socijalista. Kako se pretpostavljalo, to je najvjerovatnije bilo zbog poslova s takozvanim cesijama, kao i činjenicom da je novom opštinskom rukuvodstvu u Beranama stigao račun u vrijednosti od oko stotinu hiljada eura iz Integrala u stečaju, koji nije potpisao stečajni upravnik.

Podsjetimo na činjenice o kojima je Monitor pisao u dva navrata. Korporacija Integral inženjering iz rodnog mjesta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Laktaša u blizini Banjaluke, u Berane je stigla prije desetak godina. Integral je tada od sarajevskog preduća GP Put kupio asfaltnu bazu u selu Donja Ržanica na desnoj obali Lima, za svega nekoliko desetina hiljada eura. GP Put Sarajevo je, naime, bio vlasnik ove baze prije ratova na prostoru bivše SFRJ.

Važan dio priče u svemu tome je da su nešto ranije ugašene asfaltne baze u Štitaricama i Podima, što je svakako imalo veze sa forsiranjem Integrala i još nekih novih kompanija koje su se pojavile u Crnoj Gori, a koje su vrlo blisko poslovale s vlastima.

Integral inženjering osnovan je 1989. godine i nezvanično, sa svim kompanijama u regionu, ubraja se u petnaest firmi za koje bosanski mediji tvrde da su pod kontrolom Milorada Dodika i da su s njim povezane.

Integral inženjering je, pod istim imenom, kćerku kompaniju osnovao u Podgorici 2001. godine, kao dio stranog društva, predstavništvo Podgorica, i odmah počeo da dobija velike poslove u našoj državi. Tako je bilo nekoliko godina. Od sjevera do juga Crne Gore Integral je istisnuo mnoge druge kompanije.

Onda se pojavio Bemaks i istisnuo Integral. Od tada je počeo polako da posustaje. I lagano i medijski potpuno nezapaženo skliznuo u stečaj iz kojeg se nije izvukao do danas.

Nikada se nije saznalo ko stoji iza Integrala u Crnoj Gori. Neko ko više nije bitan, ili neko kome Integral više nije važan? Narodski ispjevano – ljubav bila pa se izgubila.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo