Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Istraga na četvrtom popravnom

Objavljeno prije

na

Specijalno tužilaštvo za ratne zločine poslalo je na doradu po četvrti put ,,predmet Bukovica” Višem sudu u Bijelom Polju, koji o tom slučaju vodi istragu. Istražni postupak, započet krajem 2007. u kome je svoje iskaze dalo oko 60 svjedoka, ponovo se dorađuje iz javnosti nepoznatih razloga. Nije poznato da je sličan ,,ping – pong” između tužilaštva i suda do sada odigran u crnogorskom pravosuđu. O uzrocima takvog toka istrage nije bilo moguće ništa zvanično saznati, jer je taj predmet na samom početku proglašen službenom tajnom. TAPKANJE PO ISTOM TRAGU: Nezvanično, radi se o ponovnom saslušanju ranijih svjedoka, žrtava progona iz pljevaljske Bukovice ‘92. i ‘93. T o potvrđuje po drugi put saslušani Jakup Durgut, autor knjige dokumenata o bukovičkom stradanju. On je odgovarao na ista pitanja koja mu je i prije godinu dana postavljao istražni sudija Višeg suda Milan Smolović.

,,Po drugi put pozvan sam da dam izjavu. Rekao sam praktično isto što i prvi put. Ništa novo. Iz toga zaključujem da je sudija ovaj put želio da dođe do nekih novih saznanja, ali ja nijesam imao ništa dodatno da mu kažem”, kaže Durgut.

Punomoćnik rodbine žrtava Bukovice, advokat Sava Popović, vjeruje da je četvrto vraćanje predmeta Bukovica iz Tužilaštva u istragu svjesno odugovlačenje procesa od strane Tužilaštva.

,,Mislim da je to nepotrebno i da se radi o prolongiranju započinjanja krivičnog postupka. Umjesto da se nadležni organi, prvenstveno Tužilaštvo, založe da prikupe i druge dokaze koji su im vjerovatno na dohvat ruke, oni idu u širinu istrage jednih te istih stvari”, objašnjava advokat Popović.

Ni on nije upoznat sa detaljima i motivima vraćanja predmeta iz Tužilaštva, od kojeg je očekivao da do sada podigne optužnicu.

,,Mislim da se uvijek može naći neki razlog da se određena stvar vrati na doradu ili da se dodatno ispita. Ovo što se ovdje dešava ukazuje na određenu neozbiljnost. Tu ima i nekih objektivnih problema. Neki od oštećenih su danas, više od petnaest godina nakon što su se zločini u Bukovici dogodili, jako stari ljudi. Neki od planiranih svjedoka nijesu ni među živima. Takođe smatram da je bilo i ranije razloga za dopunu istrage, jer bi neka možda mogla biti pribavljena neka dokumentacija ako nije u međuvremenu uništena”, kaže Popović.

DRŽAVA I SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU: Boris Raonić, aktivista nevladinog sektora, smatra da je odugovlačenje procesa slučaja Bukovica cilj, a nespremnost Crne Gore za suočavanje sa prošlošću uzrok neobičnog ponašanja pravosuđa.

,,Četvrto vraćanje na dodatnu istragu navodi me na zaključak da je očigledno da Crna Gora nije bila spremna na kvalitetno suočavanje s prošlošću i za konačno suočavanje s onim što je Crna Gora uradila u Bukovici. Vraćati taj predmet četiri puta i držati ga istovremeno tajnim, ne može se drugačije objasniti. Sa aspekta pravde posebno je loše što istraga nije proširena, ali u pravcu nalogodavaca. Isključiti nalogodavce, inspiratore i organizatore zločina iz tog procesa svo ovo vrijeme dokaz je da Crna Gora, očigledno, nije spremna, ni njeno pravosuđe, ali ni njena javnost, da se suoče sa onim što se desilo i da kazni ključne osobe odgovorne za taj događaj”, kaže Raonić.

Raonić smatra da je i do pokretanja postupka nevoljno došlo i to pod pritiskom prevashodno međunarodnih faktora. ,,Nakon toga, poslije neke odglumljene početne euforije, ali i nakon nade postradalih ljudi koju su poslije toliko godina očekivali da se konačno zločinci izvedu pred lice pravde, sada sve to polako splašnjava i vjerovatno ćemo čekati neka bolja vremena da se sazna šta se tačno desilo tamo i da oni koji su to uradili budu pozvani da odgovaraju”, kaže Raonić.
Za Bukovicu je, podsjetimo, Više tužilaštvo u Bijelom Polju povelo istragu protiv sedam Pljevljaka, pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije i crnogorskih policajaca. Oni se sumnjiče da su izvršili zločin ‘92. i ‘93. godine kada je osam osoba izgubilo život, nekoliko desetina kuća popaljeno i opljačkano, a nekoliko stotina Bošnjaka protjerano iz svojih domova. Bukovički zločin je jedini ratni zločin koji se zbio u Crnoj Gori u kome su i žrtve i počinioci građani Crne Gore. Nakon što su protjerani iz svojih domova, Bošnjaci se u Bukovicu, izuzev nekoliko porodica, nijesu vraćali.

Sead SADIKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo