Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Preko opštine do tuđe zemlje

Objavljeno prije

na

Jedna od najmoćnijih i najbogatijih privatnih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore trenutno je svakako Bepler i Džejkobson. Misteriozna firma je registrovana u Velikoj Britaniji u kojoj niti posluje niti se ikada bavila turizmom i hotelijerstvom. Većinski vlasnik firme registrovane za drumski saobraćaj je of-šor kompanija sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, što znači da se njen pravi vlasnik ne zna. Tokom procesa privatizacije, Bepler i Džejkobson, „strateški partner Vlade”, pod neregularnim uslovima postaje vlasnik hotelskog kompleksa Avala sa vilama u Budvi, hotela Bjanka u Kolašinu sa pratećim motelima i restoranima, Ski centara Bjelasica i ogromnih zemljišnih parcela u turističkim centrima na sjeveru i jugu Crne Gore. Iza ove kompanije, nezvanično, stoji Prva familija. Podsjetimo, uz stručnu stručnu sudijsku pomoć Ane Kolarević, ( sestre premijera Đukanovića) nakon poništenja tendera o prodaji hotela Avale on je ustupljen kompaniji Bepler i Džejkobson. Od tog datuma gospođa Kolarević se oglašava uglavnom kao pravni zastupnik kompanije preko svoje moćne advokatske kancelarije – Ana Kolarević iz Podgorice. Kompaniju zvanično, u isturenoj ulozi, prestavljaju braća Zoran i Dragan Bećirović. Prije iskustva sa Beplerom, Zoran Bećirović je radio kao vozač kombija u agenciji Montenegroekspres u Budvi, izvjesno vrijeme je proveo na radu u Rusiji, dok je Dragan uglavnom obavljao poslove vratara na ulazima poznatih diskoteka.

ŠIRENJE IMPERIJE: Nakon „kupovine” Avale, Bepler širi impepriju i kupuje sam i preko povezanih firmi brojne parcele na ekskluzivnim lokacijama Crnogorskog primorja. Preko Beplera, Familija postaje jedan od značajnijih zemljoposjednika u državi.
Samo na teritoriji Opštine Budva vlasnici su preko 150.000 kvadrata zemljišta na najatraktivnijim, neizgrađenim lokacijama u Paštrovićima, oko Svetog Stefana, u Reževićima i Petrovcu.
Sve lokacije u vlasništvu Beplera su urbanizovane. Ucrtana su mahom apartmanska naselja, stambeni i turistički kompleksi čime je zemljište spremno za dalju prodaju.
Većina poslovnih poteza Beplera na budvanskoj rivijeri bila je u sukobu sa zakonom. Do imovine velike vrijednosti uglavnom se dolazilo protekcijom, kršenjem važećih zakonskih propisa uz obilato korišćenje političke moći i uticaja članova Familije.
Pored opjevanog slučaja „divlje” dogradnje hotela i vila Avala u centru turističke prijestonice, Bepler je podigao čitavo naselje u selu Česminovo iznad Svetog Stefana, poznato kao Rusko selo, bez ijednog odobrenja za gradnju.
Širenje kompanije na budvanskoj rivijeri nesebično je pomagala lokalna uprava. Za potrebe Beplera donose se nova planska dokumenta kojima se popločavaju svi njihovi graditeljski poduhvati, planovi se mijenjaju, dopunjavaju, kad zatreba i falsifikuju.

PRODAJA TUĐE IMOVINE: Način na koji je Opština Budva pomogla Bepleru i Familiji da dođu u posjed tuđe parcele od 53.990 kvadrata na Bijelom rtu u Reževićima pravi je biser zloupotrebe vlasti od strane brojne ekipe lokalnih i republičkih funkcionera.

Sada čuvena parcela broj 5. KO Reževići I, prodata je 20. jula 2006. godine firmi Danebrook Limited sa sjedištem na Kipru. Par mjeseci prije prodaje u katastru nepokretnosti ova parcela je bila kategorisana kao šuma 4. klase na kojoj je kao nosilac prava svojine u cjelini, u skladu sa Zakonom o šumama bila upisana Republika Crna Gora, dok je opština Budva bila korisnik tog zemljišta.
Shodno tadašnjem Zakonu o državnoj imovini pravo raspolaganja bilo je isključivo u nadležnosti Vlade Crne Gore. Kako nije bilo baš zgodno da Vlada na čijem je čelu premijer Milo Đukanović prodaje državnu zemlju kompaniji koju „zastupa” njegova sestra, odigrana je igra preko partijskih kolega u Budvi.
U martu 2006. godine Opština donosi odluku o prodaji sporne parcele. Tadašnji sekretar opštinskog Sekretarijata za zaštitu imovine, Marija Vuković odbija da pripremi materijal za sjednicu SO i da brani odluku o prodaji državne imovine i podnosi ostavku na svoju funkciju. Ona je tada u medijima pojasnila da je uprkos pritiscima koji su na nju vršeni da pripremi odluku o prodaji zemlje na Bijelom rtu odbila da to učini uz obrazloženje da se radi o nezakonitom aktu.
Samo par dana kasnije, nadležna komisija Uprave za nekretnine u Budvi, na čijem je čelu Mirjana Marović, ekspresno donosi odluku o promjeni kulture parcele 5, pa nisu više u pitanju šume nego neplodna zemljišta! Pozivajući se na taj osnov, uz zadivljujuću efikasnost koju ne primjenjuje kada su obični građani u pitanju, upisuje Opštinu Budva kao vlasnika nepokretnosti. Vlada, naravno, ne reaguje na nezakonitu odluku Budvana.

DRŽAVNO DUPLO JEFTINIJE: Ne gubeći vrijeme Opština koju zastupa predsjednik Rajko Kuljača objavljuje postupak javnog nadmetanja za prodaju zemljišta po početnoj, povlašćenoj cijeni od 85 eura za kvadrat.
Nadmetanje je bilo „žestoko” pa je zemlja 20.jula 2006. prodata po cijeni od 90 eura. Samo šest dana kasnije, 26.jula ista kiparska firma, Danebrook ltd kupuje susjedne parcele pod brojem 15 i 16 od privatnih lica po duplo većoj cijeni od one koju je Opština tražila.
Tako je za 26.000 kvadrata Danebrook platio vlasnicima 4.800.000 eura, dok je Opštini Budva za 51.093 kvadrata platila manje, svega 4.598.423 eura. Ni tu nije kraj. Nakon prodaje „petice” mještani saznaju da je pretežni dio prodate nekretnine zapravo njihovo vlasništvo. Opština Budva je prodala tuđu zemlju.

Nakon izvođenja vještaka geometra i uvida u zemljišne knjige starog Austrougarskog katastra porodica Niklanović iz Blizikuća saznaje da se nakon stupanja na snagu novog katastra 1995. država uknjižila na zemljište koje je u posljednjih sto godina bilo u vlasništvu njihovih predaka. Opština Budva se upisala kao vlasnik bez ikakvog pravnog osnova i zemlju prodala kiparskoj kompaniji svima poznatih vlasnika. Niklanovići pokreću sudski postupak za utvrđivanje prava svojine na svom zemljištu zajedno sa drugim porodicama. Sada 24 porodice iz Reževića vode postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru protiv Opštine Budva. Opštinu zastupa advokatska kancelarija Ana Kolarević.

Kada se ima u vidu moć i uticaj Ane Kolarević u crnogorskom pravosuđu, može se pretpostaviti da mještane Reževića čeka dugo i mukotrpno povlačenje po sudovima. Pored političkog uticaja njene bliže familije tu su i zamršene brojne kumovske veze i odnosi među djeliocima pravde. Gospođa Kolarević je kuma predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i bivše državne tužiteljice Vesne Medenice. U kumovskim je odnosima i sa sa sudijama drugih podgoričkih sudova.
U međuvremenu firma Danebrook osniva firmu DL Montenegro sa sjedištem u Budvi, registrovanu za hotelijerstvo čija je izvršna direktorica izvjesna Antonia Buldakova.
Adresa za obavljanje privredne djelatnosti i prijem službene pošte je -hotel Avala u Budvi!

Preko brojnih firmi koje osniva širom svijeta Bepler kupuje nekretnine u Crnoj Gori. Preko kompanije Roychamp trading LLC registrovane u Arkanzasu u SAD za vršenje restoranskih poslova, kupljen je zemljišni posjed od 21.000 kvadrata u zaleđu poznate plaže Drobni pijesak.

Ova majka-firma registruje dvije domaće ćerke-firme u Podgorici i u Budvi. Jednu kao dio stranog društva Roychamp trading LLC u Podgorici za posao sa restoranima i drugu Roychamp trading Montenegro, Doo, sa sjedištem u hotelu Avala, čija je djelatnost – razvoj projekata o nekretninama.

Direktor obje firme je Dragan Bećirović, koji je ujedno i ovlašćeno lice za prijem službene pošte svih triju kompanija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo